1. Idibo na vwo siomakoko, ukẹcha vọ yen ayen mrẹre, kẹ diesorọ ayen vwọ guọnọ ukẹcha na?

JESU ghwe vwo vrẹn nushi nu, idibo rọyen de siomakoko vwo phiuduphiyọ ohwohwo awọ. Ayen kanre ẹchẹ gboma fikirẹ ivwighrẹn rayen. Ẹkẹvuọvo, oshọ de nẹ ayen oma ọke rẹ Jesu vwọ vwomaphia kẹ ayen rọ vwọ ta: “Reyọ [“ẹwẹn ọfuanfon,” NW] na.” (Se Jọn 20:19-22.) Ọke ọfa idibo na vwo siomakoko, Jihova de ku ẹwẹn ọfuanfon kuẹ ayen. Ọnana kẹ ayen ẹgba vwo ruiruo aghwoghwo rọ vwọ kẹ ayen na.—Iruo 2:1-7.

2. (a) Idjerhe vọ yen Jihova vwọ vwẹ ẹgba kẹ avwanre? (b) Diesorọ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ Ẹga Orua na vwọ dia ghanghanre? (Ni eta rehẹ obotọ na kugbe ekpeti na “ Ẹga Orua rọhẹ aruọbe 175.”)

² Avwanre ji hirharokuẹ oka rẹ egbabọse rẹ iniọvo rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ hirharoku. (1 Pita 5:9) Ọke evo, oshọ rẹ ohworakpọ se muẹ avwanre. Ọtiọyena, a guọnọ ẹgba ri Jihova e ki se chirakon vwẹ iruo aghwoghwo na. (Ẹfe. 6:10) Jihova kẹ avwanre ẹgba nana womarẹ emẹvwa rẹ avwanre. Avwanre kpo uyono abọ ivẹ kudughwrẹn kudughwrẹn; Ota Rotu vẹ uyono rẹ Uwevwin Orhẹrẹ kugbe uyono rẹ uvwre rẹ udughwrẹn re se Akpeyeren Avwanre vẹ Iruo Ruvie Na. * Avwanre je riavwerhen rẹ emẹvwa ẹne re ruẹ kukpe kukpe; ọghwẹkoko, osikoko okinriariẹ ivẹ kugbe ẹkarophiyọ rẹ ughwu ri Jesu. Diesorọ avwanre vwo kpo emẹvwa nana eje? Mavọ yen emẹvwa re ruẹ nonẹna tonphiyọ wan? Uruemu rẹ avwanre djephia nẹ avwanre ni emẹvwa ghanghanre?

3, 4. Die yen Jihova guọnọ mie ihwo rọyen? Djudje evo.

³ Okrire rẹ Jihova vwọ guọnọ nẹ ihwo rọyen siomakoko vwọ ga ẹga. Kerẹ udje, vwẹ 1513 B.C.E., Jihova da vwẹ Urhi vwọ kẹ ihwo rẹ Izrẹl, Urhi yena je ta ota kpahen ẹdẹ urovwoma, rọ dia ẹdẹ rẹ korua korua che vwo siomakoko vwo yono Urhi na je vwẹ ẹga kẹ Jihova. (Urhi 5:12; 6:4-9) Ihwo rẹ Izrẹl vwọ yọnrọn urhi na, ọ da bọn erua rayen gan, ọ da je nẹrhẹ ẹga rẹ ẹgborho na dia fuanfon. Ọke rẹ ihwo rẹ Izrẹl vwọ kpairoro vrẹ Urhi na, kugbe urhi  ro shekpahen re vwo siomakoko vwọ ga Jihova, ayen rha mrẹ ebruphiyọ ri Jihova-a.—Liv. 10:11; 26:31-35; 2 Ikun 36:20, 21.

⁴ Gbe ji roro kpahen udje ri Jesu. O vwo ẹkuruemu ro vwo kpo uwevwin rẹ ẹga na kudughwrẹn kudughwrẹn. (Luk 4:16) Jesu vwo vrẹn nushi nu, idibo rọyen ji vwo ẹkuruemu rẹ ayen vwọ vwoma kọke kọke dede nẹ ayen rha hẹ otọ rẹ urhi rẹ ẹdẹ urovwoma na-a. (Iruo 1:6, 12-14; 2:1-4; Rom 14:5; Kọl. 2:13, 14) Vwẹ emẹvwa yena, Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ rhiabọreyọ uchebro vẹ ọbọngan, ayen je vwẹ ujiri vwọ kẹ Ọghẹnẹ womarẹ ẹrhovwo, ine, kugbe eta rayen.—Kọl. 3:16; Hib. 13:15.

5. Diesorọ avwanre vwo kpo uyono ri kudughwrẹn kudughwrẹn vẹ emẹvwa? (Ji ni ekpeti na “ Emẹvwa ri Kukpe Kukpe ri Kuẹ Ihwo rẹ Ọghẹnẹ Kuẹgbe aruọbe 176.”)

⁵ Vwẹ idjerhe vuọvo na, e de kpo uyono vẹ emẹvwa, jẹ avwanre djephia nẹ e biẹcha Uvie rẹ Ọghẹnẹ, ẹwẹn ọfuanfon na kọ cha kẹ avwanre ẹgba, ka je cha bọn ihwo efa gan womarẹ eta rẹ avwanre. Ọ rọ ma kenu, avwanre vwo uphẹn rẹ avwanre vwọ ga Jihova womarẹ ẹrhovwo, ine, kugbe ẹkpahọnphiyọ rẹ enọ. Obo re ruẹ uyono wan nonẹna sa fẹnẹ oborẹ ihwo rẹ Izrẹl vẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ ruro, ẹkẹvuọvo emẹvwa na je pha ghanghanre. Mavọ yen emẹvwa re ruẹ nonẹna tonphiyọ wan?

6, 7. (a) Die yen ọdavwẹ rẹ emẹvwa rẹ avwanre? (b) Mavọ yen e ruẹ uyono wan vwẹ ẹko sansan?

⁶ Ọke rẹsosuọ rẹ Oniọvo Charles Taze Russell vwọ hiẹ guọnọ uyota ri Baibol na, ọ da mrẹ ọghanrovwẹ ro vwo  siomakoko vẹ ihwo ri vwo oka rẹ ẹwẹn ro rhere na. Vwẹ 1879, Russell de si: “Me vẹ ihwo efa vwẹ Pittsburgh de ru ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ avwanre vwọ hiẹ Baibol na kuẹgbe ki Sunday ki Sunday.” A je vuẹ ihwo ri se Zion’s Watch Tower nẹ ayen vwoma; vwẹ 1881, ke ruẹ emẹvwa vwẹ Pittsburgh, Pennsylvania, vwẹ Sunday vẹ Wednesday. Uwevwin Orhẹrẹ ri November 1895 tare nẹ ọdavwẹ rẹ emẹvwa nana ọyen re vwo dje “ẹguọnọ vẹ oyerinkugbe rẹ iniọvo phia,” e ji vwo phiuduphiyọ ohwohwo awọ.—Se Hibru 10:24, 25.

⁷ Vwẹ ikpe buebun, ẹko rẹ Emọ-uyono ri Baibol na ọvuọvo yen brorhiẹn rẹ oborẹ ayen che ru uyono rayen wan vẹ uche abọ rẹ ayen che vwo ruo. Kerẹ udje, ileta rẹ ẹko ọvo siri vwẹ United States ra teyenphia vwẹ 1911 da ta: “Ọ da hanvwe, abọ iyorin yen avwanre vwo ru uyono.” Ayen ru uyono nana vwẹ Monday, Wednesday, Friday, kugbe abọ ivẹ Sunday. Ẹko ọvo vwẹ Africa ji si ileta ọfa ra teyenphia vwẹ 1914, ileta na da ta: “abọ ivẹ kemeranvwe kemeranvwe yen avwanre vwo ru uyono, vwo nẹ Friday re te Sunday.” Ẹkẹvuọvo, ọke vwọ yanran na, e de wene obo re ru uyono wan vwo kpo obo re ruo wan nonẹna. E jẹ a fuẹrẹn oborẹ uyono ọvuọvo tonphiyọ wan.

8. Erhọ yen iyovwinreta rẹ ota rotu evo vwẹ ọke rẹsosuọ?

⁸ Ota Rotu. Vwẹ 1880, rọ dia ukpe rọ vwọ kpahen ukpe rẹ Oniọvo Russell vwọ ton ẹteyọn rẹ Zion’s Watch Tower phiyọ, ọ da vwẹrokere udje ri Jesu, rọ vwọ ton oyan rẹ aghwoghwo phiyọ. (Luk 4:43) Vwevunrẹ oyan nana, Oniọvo Russell da ton obo re se Ota Rotu nonẹna phiyọ. Uwevwin Orhẹrẹ na tare nẹ “oma cha vwerhen [Oniọvo Russell] rọ vwọ ta ota rotu ro vwo uyovwinrota na ‘Erọnvwọn ri shekpahen uvie rẹ Ọghẹnẹ.’” Vwẹ 1911, ra vwọ vwẹ iklasi yẹrẹ ikoko vwo mu vwẹ ẹkuotọ sansan nu, e de jiro kẹ iklasi ọvuọvo nẹ ayen ji etota ri muwan kpo ekogho re kẹrẹ ayen rere ayen ra ta ota esan ri shekpahen ẹdjọeguo vẹ ọtanhirhe na. Vwẹ oba rẹ ota ọvuọvo, e mi ghwoghwo odẹ rẹ ohwo rọ cha ta ota vwẹ udughwrẹn rọ vwọ kpahọn vẹ uyovwinrota rọ cha ta ota kpahen.

9. Ewene sansan vọ yen e ru phiyọ Ota Rotu na, kẹ mavọ wo se vwo bicha uyono nana?

⁹ Vwẹ 1945, Uwevwin Orhẹrẹ na de ghwoghwo egbada-ẹdjẹ ra cha vwọ ta Ota Rotu ẹrenren vwẹ akpọneje, ro shekpahen “ebẹnbẹn re rhiẹromrẹ ọke nana.” Vwẹ ikpe buebun, iyovwinreta rẹ odibo rọ fuevun na vwọphia yen ọtota ọvuọvo ta ota kpahan, ayen je ta ota rẹ ayen muegbe rọyen komobọ. Ẹkẹvuọvo, vwẹ 1981, a da vuẹ etota eje nẹ ayen mu eta rayen kpahen ẹberota re vwo rhe ikoko na. * Tavwen 1990 ki te, vwevunrẹ ota rotu, a sa nọ otu na enọ  yẹrẹ ru udje; ẹkẹvuọvo vwẹ ukpe yena e de si odjekẹ nana vwo nẹ ẹberota na, nẹ ọke yena yanran ka ta ota rotu phiọngun. Vwẹ January 2008, ewene ọfa da rhoma phia, e de si ọke rẹ ota rotu na kpotọ vwo nẹ ibrẹro 45 kpo ibrẹro 30. Dede nẹ e ru ewene sansan phiyọ ota rotu na, jẹ eta ra nabọ muegbe rọyen nabọ bọn esegbuyota rẹ avwanre gan kpahen Ota rẹ Ọghẹnẹ, o ji yono avwanre kpahen ẹdia sansan ri churobọ si Uvie rẹ Ọghẹnẹ. (1 Tim. 4:13, 16) Wọ nabọ durhie ihwo wọ vwẹ Baibol yono vẹ ihwo efa nẹ ayen rhe kerhọ rẹ eta nana?

10-12. (a) Ewene sansan vọ yen e ru phiyọ Uyono rẹ Uwevwin Orhẹrẹ na? (b) Enọ vọ yen fori nẹ a nọ oma avwanre?

¹⁰ Uyono rẹ Uwevwin Orhẹrẹ. Vwẹ 1922, iniọvo eshare (re se pilgrim) rẹ ukoko na jẹ nẹ e ra ta ota rotu vwọ kẹ ikoko sansan, re je kobaro rẹ iruo aghwoghwo na, de jiro nẹ e ru ọrhuẹrẹphiyotọ re vwo yono Uwevwin Orhẹrẹ na. A da rhọnvwephiyọ iroroẹjẹ nana, vwẹ ẹsosuọ, uvwre rẹ udughwrẹn yẹrẹ Sunday yen e vwo ru uyono na.

¹¹ Vwẹ June 15, 1932, Uwevwin Orhẹrẹ na da rhoma djekpahen obo re che ru uyono nana wan. A da tanẹ e che ruo kirobo re ji ruo vwẹ Bẹtẹl, oniọvo ọshare yen cha vwẹrote uyono na. Iniọvo eshare erha che chidia obaro vwẹ uyono na, ayen ki che se ẹkoreta na, ọvo de se nu, ọfa mi rhe se ọ rọ vwọ kpahọn. Vwẹ ọke yena, e si enọ phiyọ-ọ, ọtiọyena, oniọvo rọ vwẹrote uyono na kọ cha vuẹ otu na nẹ ayen nọ enọ kpahen asan re yono na. Ayen da nọ nu, o mi rhe se ohwo rọ rionbọ nẹ ọ kpahenphiyọ enọ na. Ẹkpo na da guọnọ odjefiotọ, oniọvo na ko djekpahọn “kprẹn.”

¹² Vwẹ ọke rẹsosuọ, ukoko ọvuọvo yen sane imagazini rẹ ayen che yono. Ẹkẹvuọvo, Uwevwin Orhẹrẹ rẹ April 15,  1933 da tanẹ ikoko na eje yono Uwevwin Orhẹrẹ rọ rhe kuko. Vwẹ 1937, a da vwẹ odjekẹ phia nẹ e rhe ru uyono nana vwẹ Sunday. Uwevwin Orhẹrẹ rẹ October 1, 1942, kọyen nabọ ru ewene efa phiyọ, ewene nana yen avwanre nene rhi te nonẹna. Ẹsosuọ, imagazini na tare nẹ e che phi enọ phiyọ obotọ rẹ aruọbe ọvuọvo rẹ asan re yono na, enọ nana kọyen e che vwo ru uyono na. Ọ da rha tanẹ unọke ọvo yen e che vwo ru uyono na. O ji jiro nẹ ihwo re cha kpahenphiyọ enọ na vwẹ “eta romobọ rayen” vwọ kpahenphiyọ ukperẹ ayen vwo se ẹkorota na. Uyono rẹ Uwevwin Orhẹrẹ na yen orọnvwọn rẹsosuọ kiriguo rẹ odibo rọ fuevun na vwọ ghẹrẹ avwanre vwẹ ọke ro fori. (Mat. 24:45) Ọtiọyena, ofori nẹ avwanre ọvuọvo nọ oma avwanre: ‘Mi muegbe vwọ kẹ uyono rẹ Uwevwin Orhẹrẹ na kudughwrẹn kudughwrẹn? Me je davwẹngba vwọ kpahenphiyọ enọ?’

13, 14. Mavọ yen a vwọ ton Uyono ri Baibol Rukoko phiyọ, kẹ die yen kẹ wẹ omavwerhovwẹn kpahen uyono nana?

¹³ Uyono ri Baibol Rukoko. Vwẹ ọtonphiyọ rẹ ikpe re kpahen 1890, re vwo siobọnẹ ikori evo rẹ Millennial Dawn nu, Oniọvo H. N. Rahn, ọvo usun rẹ Emọ-uyono ri Baibol na rọ dia orere ri Baltimore, Maryland, vwẹ U.S.A., da vwẹ iroroẹjẹ phia nẹ e vwo “Ẹko ri Yono Baibol.” Ẹsosuọ, e ru uyono nana vwẹ iwevwin rẹ ihwo; e di ruo vwẹ ọke yena sẹ ọ cha wian. Ẹkẹvuọvo, vwẹ September 1895, Ẹko ri Yono Baibol da rhe dia vwẹ irere sansan vwẹ United States. Uwevwin Orhẹrẹ rẹ emeranvwe yena da tanẹ Emọ-uyono ri Baibol eje rhe ru uyono nana. Ọ da je tanẹ ohwo rọ vwẹrote uyono na dia ohwo rọ riẹn se. O de se urhiẹrota ọvo nu, ọ me hẹrhẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ otu na. O de se irhiẹreta eje rehẹ ẹkorota ọvo ji djekpahen ayen nu, ko che se ẹkpo ri Baibol rehẹ evun rọyen. E de yono uyovwinrota na nu, ohwo ọvuọvo rọhẹ echidiotọ na ko che ru ọdjẹkoko rẹ asan re yonori na.

¹⁴ E wene odẹ rẹ uyono nana abọ buebun. A rhe riẹn phiyọ Berean Circles for Bible Study, ọnana nẹrhẹ a karophiyọ ihwo ri Biria re nabọ hiẹ isiesi ọfuanfon na. (Iruo 17:11) Ọke vwọ yanran na, a da rhoma wene odẹ na kpo Uyono rẹ Ọbe Rukoko. Asaọkiephana e se nẹ Uyono ri Baibol Rukoko. Vwẹ ikpe buebun rhire na, e yono ẹbe sansan, ibroshọ vẹ iyovwinreta rẹ imagazini buebun vwẹ uyono nana. Vwo nẹ ọke rẹsosuọ rhe yen e vwo jiro kẹ ihwo eje nẹ ayen vwobọ vwẹ uyono nana. E ru uyono nana rere erianriẹn rẹ avwanre vwo kpahen Baibol na vwo kodophiyọ. Wo muegbe hẹrhẹ uyono nana kọke kọke, ji vwobọ vwọ?

15. Die yen nẹrhẹ e muegbe rẹ Isikuru rẹ Iruo Ruvie Na?

¹⁵ Isikuru rẹ Iruo Ruvie Na. “Oniọvo Carey Barber, rọ ga vwẹ esiri ukoko vwẹ Brooklyn, New York ọke yena, karophiyọ obo re phiare, ọ da ta: “Vwẹ ason ri Monday, February 16, 1942, e de durhie iniọvo eshare re ga vwẹ Bẹtẹl ri Brooklyn eje nẹ ayen si odẹ phiyotọ vwẹ uyono ra rhe riẹn phiyọ Isikuru rẹ Iruo Ruvie Na.” Oniọvo Barber rọ je ga vwẹ Ẹko Rọvwẹrote na ukuko na, de dje nẹ isikuru na “ọyen odjephia rẹ oghẹresan rẹ oborẹ Jihova vẹ ihwo rọyen yerẹn wan nonẹna.” Uyono nana nẹrhẹ iniọvo buebun nabọ tẹn ona rẹ uyono vẹ aghwoghwo mamọ, ọtiọyena vwo nẹ 1943, a da vwẹ ọmọbe re se Course in Theocratic Ministry vwọphia kẹ ikoko rẹ akpọneje. Uwevwin Orhẹrẹ ri June 1, 1943, tare nẹ e muegbe rẹ Isikuru rẹ Iruo Ruvie Na ọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ vwo “yono oma rayen, ayen sa vwọ tẹn ona rẹ aghwoghwo rẹ Uvie na.”—2 Tim. 2:15.

16, 17. Ena rẹ ota vọ yen Isikuru rẹ Iruo Ruvie Na yono ihwo? Djekpahọn.

¹⁶ Vwẹ ọke rẹsosuọ, ọ pha bẹnbẹn vwọ kẹ ihwo buebun rẹ ayen vwo mudia obaro rẹ otu buebun. Clayton Woodworth, Jr., re mu ọsẹ rọyen phiyọ uwodi vẹ Oniọvo Rutherford kugbe ihwo efa vwẹ 1918, karophiyọ oborẹ oma ruro ọke ro vwo si odẹ phiyotọ vwẹ isikuru na vwẹ 1943. Oniọvo Woodworth da ta: “Ọ gan kẹ vwẹ mamọ me vwọ ta ota vwẹ umukpe. Kọ ghwa họhọ nẹ ẹrẹnvwe mẹ pha grongron, unu mẹ kọ rhe dia yaya, upho mẹ kọ pha ghwọghwọghwọ, jẹ o she divwẹn.” Ẹkẹvuọvo, ona rẹ ota rọyen de rhi yovwinphiyọ, o de vwo uphẹn rọ vwọ ta eta buebun. Oborẹ isikuru na yoniro vrẹ ena rẹ ota. O ji yono ọghanrovwẹ rẹ omaevwokpotọ kugbe ra vwọ vwẹroso Jihova. Ọ da ta: “Ke me rhe mrẹvughe nẹ ọ dia ọtota na yen ma ghanre-e. Ẹkẹvuọvo, ọ da nabọ muegbe je vwẹroso Jihova, ihwo ke cha kerhọ rọyen vẹ omavwerhovwẹn, ayen ki ji che yono nẹ ota rọyen na.”

 ¹⁷ Vwẹ 1959, uphẹn de rhiephiyọ rẹ iniọvo eya vwo vwobọ vwẹ isikuru nana. Oniọvo Edna Bauer karophiyọ ọke re vwo ru aghwoghwo na vwẹ osikoko rọ rare. Ọ da ta: “Me karophiyọ nẹ oma vwerhen iniọvo eya na mamọ. Asaọkiephana, uphẹn efa te ayen obọ re.” Vwẹ ikpe buebun re na, iniọvo eya vẹ eshare buebun si odẹ phiyotọ vwẹ Isikuru rẹ Iruo Ruvie Na, Jihova je nabọ yono ayen. Nonẹna, avwanre je mrẹ uyono tiọyena vwẹ uyono rẹ uvwre rẹ udughwrẹn rẹ avwanre ruẹ.—Se Aizaya 54:13.

18, 19. (a) Nonẹna, idjerhe vọ yen avwanre vwọ mrẹ odjekẹ sansan ri shekpahen iruo aghwoghwo na? (b) Diesorọ avwanre vwọ so une vwẹ emẹvwa avwanre? (Ji ni “ Une Ẹsuọ rẹ Uyota Na.”)

¹⁸ Omẹvwa Rẹga Na. Vwẹ ukpe rẹ 1919, jẹ a tobọ ruẹ emẹvwa rẹ iruo aghwoghwo re. Ẹkẹvuọvo, vwẹ ọke yena ọ dia ihwo eje rehẹ ukoko na yen cha omẹvwa nana-a, jokpanẹ ihwo re ghare ẹbe ukoko. Vwo nẹ 1923, ke ruẹ Omẹvwa Rẹga obọ ọvo emeranvwe, ihwo eje rehẹ iklasi na yẹrẹ ukoko na yen uphẹn na rhiephiyọ kẹ. Vwẹ 1928, e de jiro kẹ ikoko na nẹ ayen ru Omẹvwa Rẹga Na kudughwrẹn kudughwrẹn, vwẹ ukpe rẹ 1935, Uwevwin Orhẹrẹ na de rhe jiro kẹ ikoko eje nẹ ayen mu Omẹvwa Rẹga Na kpahen evuẹ rọhẹ ọmọbe ra teyenre re se Director (e wene odẹ rẹ ọmọbe na kpo Informant, a je rhoma wene kpo Iruo Ruvie Na). O kriri-i, uyono nana da rhe dia ẹbẹre ọvo rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko na.

¹⁹ Nonẹna, uyono rẹ uvwre rẹ udughwrẹn kẹ avwanre odjekẹ sansan ri shekpahen iruo aghwoghwo na. (Mat. 10:5-13) Ọ da dianẹ a kẹ wẹ ọbe uyono na, wọ nabọ yono je vwẹ iroroẹjẹ rehẹ evun rọyen vwo ruiruo aghwoghwo na?

20-22. (a)Die yen nẹrhẹ avwanre ruẹ ẹkarophiyọ rẹ ughwu ri Jesu? (b) Erere vọ yen wọ mrẹ kukpe kukpe siẹrẹ wo de kpo Ẹkarophiyọ na?

²⁰ Jesu vuẹ idibo rọyen nẹ ayen ru ẹkarophiyọ rẹ ughwu rọyen bẹsiẹ rọ vwọ rhe. Obọ ọvo ẹgbukpe yen e ruẹ Ẹkarophiyọ rẹ Ughwu ri Jesu kirobo re ruẹ orẹ rẹ Ọwanvrẹ na. (1 Kọr. 11:23-26) Iduduru rẹ ihwo yen cha kukpe kukpe. Ọ nẹrhẹ ihwo ra jẹreyọ na karophiyọ uphẹn rẹ ayen che vwo nene Jesu sun vwẹ Uvie na. (Rom 8:17) Ọ je nẹrhẹ igodẹ efa na muọghọ okokodo vwọ kẹ Ovie rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ, kẹ ayen je fuevun kẹ.—Jọn 10:16.

²¹ Oniọvo Russell vẹ usun rọyen vwo ọmrẹvughe rẹ ọghanrovwẹ rẹ ẹkarophiyọ rẹ Emu Ovwọnvwọn rẹ Ọrovwori Na, ayen je riẹn nẹ ofori nẹ e ruo obọ ọvo ẹgbukpe. Uwevwin Orhẹrẹ rẹ April 1880 da ta: “Vwẹ ikpe buebun re ọyen ọ vwọ dia ẹkuruemu rẹ avwanre buebun rehẹ Pittsburgh re vwo ru Ọwanvrẹ na [Ẹkarophiyọ] je re erọnvwọn re vwo dje ugboma vẹ ọbara rẹ Ọrovwavwanre.”  O kriri-i, ke ruẹ ọghwẹkoko vẹ Ẹkarophiyọ na kuẹgbe. Ọke rẹsosuọ re vwo si uchunu rẹ ihwo re rhe irueru nana phiyotọ yen 1889, ihwo 225 yen rhere, ihwo 22 de rhe bromaphiyame.

²² Nonẹna, e rhe ruẹ ọghwẹkoko vẹ Ẹkarophiyọ na kuẹgbe-e, ẹkẹvuọvo, avwanre durhie ihwo vwẹ kasan kasan rere ayen vwo kuomakugbe avwanre vwẹ Ọguan Ruvie yẹrẹ asan ọfa re de che ruo. Vwẹ 2013, ihwo re vrẹ oduduru 19 yen rhe Ẹkarophiyọ na. Ọnana okpuphẹn rode re vwo vwobọ vwẹ Ẹkarophiyọ na ji durhie ihwo nẹ e rhe vwomaba avwanre vwẹ ason ọghanghanre nana! Wọ nabọ durhie ihwo vwọ rhe Ẹkarophiyọ na kukpe kukpe?

23. Ẹro vọ yen wo vwo nẹ emẹvwa?

²³ Idibo ri Jihova ni uchebro re vwo siomakoko na kerẹ oghwa-a. (Hib. 10:24, 25; 1 Jọn 5:3) Kerẹ udje, Ovie Devid vwo urhurusivwe ro vwo kpo uwevwin ri Jihova ra vwẹ ẹga kẹ. (Une 27:4) Oma vwerhọn siẹrẹ o de kuomakugbe ihwo ri vwo ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ vwẹ ọke nana. (Une 35:18) Gbe ji roro kpahen udje ri Jesu. Ọke rọ vwọ hẹ omotete dede, o vwo urhurusivwe ọgangan ro vwo kpo uwevwin rẹ ẹga rẹ Ọsẹ rọyen.—Luk 2:41-49.

24. Siẹrẹ avwanre de kpo emẹvwa, uphẹn vọ yen avwanre vwori?

²⁴ E de kpo emẹvwa ọkieje, jẹ avwanre dje ẹguọnọ avwanre vwọ kẹ Jihova kugbe owenvwe ra vwọ bọn iniọvo na gan. Jẹ avwanre ji djephia nẹ e vwo urhurusivwe re vwo yerin kerẹ emotọ rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ, kidie vwevunrẹ uyono, isikoko vẹ eghwẹkoko ọyen de me yono avwanre kpahen obo ra sa vwọ dia ọtiọyen. Vwọba, emẹvwa na kẹ avwanre ena vẹ ẹgba ra guọnọre e ki se ru ọvo usun rẹ iruo eghanghanre rẹ Uvie na ruẹ nonẹna, rọ dia eyono rẹ idibo rẹ Ovie na, Jesu Kristi. (Se Matiu 28:19, 20.) Aphro herọ-ọ, urhurusivwe rẹ avwanre vwo kpahen emẹvwa yen che dje oborẹ Uvie na ghanre te vwọ kẹ avwanre. E jẹ avwanre ni emẹvwa avwanre ghanghanre ọkieje!