1. Diesorọ avwanre vwọ kpẹvwẹ Jihova fikirẹ Baibol na?

 AVWANRE kpẹvwẹ Jihova mamọ fikirẹ Baibol na! Ọ kẹ avwanre uchebro rẹ aghwanre vwẹ Baibol na re sa chọn avwanre uko vwo phikparobọ ọke rẹ avwanre de hirharoku ebẹnbẹn nonẹna. Ọ je kẹ avwanre uvi iphiẹrophiyọ kpahen obaro na. Ọ rọ ma kenu, Jihova reyọ Baibol na vwo dje ẹbẹre sansan rẹ iruemu ro vwori vwọ kẹ avwanre. E de roro kpahen iruemu iyoyovwin rọyen, kọ nẹrhe ẹwẹn avwanre totọ ji mu avwanre vwo siẹkẹrẹ je nerhẹ a dia uvi rẹ ugbeyan rọyen.​—Un 25:14.

2. Idjerhe sansan vọ yen Jihova vwo dje oma rọyen kẹ ihworakpọ re?

² Jihova guọnọre nẹ ihwo riẹn ọyen. Vwẹ ọke rọ wanre, o dje oma rọyen phia womarẹ emekashe, evwerhẹn kugbe emramrẹ. (Uk 12:6; Iru 10:​3, 4) E rhe se yono kpahen evwerhẹn, emramrẹ, yẹrẹ evuẹ ri nẹ obọ rẹ emekashe rhe ọ da dianẹ e si ayen phiyotọ-ọ? Ọyen sorọ Jihova vwọ reyọ ihworakpọ vwo “si eta” rọ guọnọre nẹ avwanre riẹn. (Jer 30:2) Avwanre vwo imuẹro nẹ idjerhe nana avwanre vẹ ọyen vwọ ta ota kuẹgbe na, ọyen me yovwin o ji che fi erere kẹ avwanre kidie “Ọghẹnẹ nana​—idjerhe rọye gbare.”​—Un 18:30.

3. Mavọ yen Jihova vwọ sẹro rẹ Baibol na rhi duvwun nonẹna? (Aizaya 40:8)

³ Se Aizaya 40:8. Vwẹ ikpe uriorin buebun re, ọyen Ota rẹ Ọghẹnẹ vwọ reyọ uvi odjekẹ vwọ kẹ eshare vẹ eya re fuevun. Vwẹ idjerhe vọ? Ẹsosuọ erọnvwọn re guọghọ eyen e ke si eta na phiyọ, ọtiọyena o vwo ọvuọvo usun rẹ eta re ke si ẹsosuọ re je herọ rhi te nonẹna-a. Ẹkẹvuọvo Jihova ruro a sa vwọ rhoma si eta efuanfon rọyen gbagba. Dede nẹ isiẹbe na ihwo re gbare-e, jẹ ayen nabọ jomaotọ vwẹ isiesi na. Kerẹ udje, ohwo ọvo ro yono ẹbe kodo de si kpahen  ẹbẹre ra vwẹ Hibru si vwẹ Baibol na: “A sa ta vẹ imuẹro nẹ o vwo ẹbe awanre vuọvo ra rhoma si rọ gba te ọnana-a.” Dede nẹ ọke buebun wanre, ekuakua re guọghọ yen e vwo sio, isiẹbe na jẹ ihwo re gbare-e, e ji se vwo imuẹro nẹ eta rẹ avwanre se vwẹ Baibol nonẹna, eta ri Jihova rọ dia ohwo ro vwo Baibol na.

4. Die yen a cha fuẹrẹn vwẹ uyono nana?

⁴ Obọ ri Jihova yen “kemu kemu esiri na ejobi” nurhe. (Jem 1:17) Baibol na ọvo usun rẹ okẹ ro me yovwin rẹ Jihova vwọ kẹ avwanre. Okẹ vuẹ avwanre kpahen ohwo rọ kokẹ na. Ohwo da kẹ avwanre okẹ, ọnana nẹrhẹ a riẹn oborẹ ohwo na vughe avwanre kugbe obo ro ji vwo ọdavwẹ avwanre te. Ọtiọyen ohwo rọ vwẹ Baibol na kẹ avwanre je hepha. Avwanre da fuẹrẹn okẹ nana, kọ nẹrhẹ a riẹn erọnvwọn buebun kpahen Jihova. Kọ nẹrhẹ avwanre riẹn oborẹ Jihova vughe avwanre kugbe obo ro vwo ọdavwẹ rẹ avwanre te. Vwẹ uyono nana, e che yono kpahen obo ri Baibol na vwo dje iruemu erha rẹ Jihova vwori phia: aghwanre, orhiebro abavo kugbe ẹguọnọ rọyen. Ẹsosuọ, e ja fuẹrẹn idjerhe sansan ri Baibol na vwo dje aghwanre rọyen phia.

5. Ọrhọ yen idjerhe ọvo rẹ Baibol na vwo dje aghwanre rẹ Ọghẹnẹ phia?

⁵ Jihova riẹnre nẹ avwanre guọnọ uchebro rẹ aghwanre rọyen. Okẹ rọ vwọ kẹ avwanre rọ dia Baibol na vọnre vẹ aghwanre rọyen. Uchebro ri Baibol na vwẹ ukẹcha kẹ ihwo vwo yeren omamọ rẹ akpọ. Baibol na wene ohwo. Mosis vwo si ẹbe rẹsosuọ ri Baibol na nu, ọ da vuẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ re dia ihwo rẹ Izrẹl nẹ: Ọnana “dia emu ọphapharhe kẹ ovwa-an, ẹkẹvuọvo ọye arhọ rẹ ovwan.” (Urh 32:47) Ihwo ri ru nene uchebro ri Baibol na se yeren uvi rẹ akpọ je mrẹ omavwerhovwẹn vwẹ akpeyeren. (Un 1:​2, 3) Dede nẹ, e si Baibol na krire, jẹ o ji vwẹ ẹgba ro se vwo wene akpeyeren rẹ ihwo. Kerẹ udje, wọ cha mrẹ idje re ihwo re vrẹ 50 vwẹ ẹbẹre rẹ “Baibol na Wene Ohwo” vwẹ jw.org, ri wene akpeyeren rayen nonẹna kidie ayen se Baibol na “gbuyota”.​—1 Tẹ 2:13.

6. Diesorọ a sa vwọ tanẹ o vwo ọbe ọfa rọ họhọ Baibol na-a?

⁶ O vwo ọbe vuọvo rọ họhọ Ota rẹ Ọghẹnẹ-ẹ. Diesorọ ọ vwọ dia ọtiọyen? Kidie Jihova Ọghẹnẹ yen vwo ọbe na, ọyen me kpenu, ọ herọ bẹdẹ, ọyen me vwo aghwanre vrẹ kohwo kohwo ejobi. Ẹbe buebun rẹ ihwo ri ghwure siri je herọ, aghwanre rehẹ evun rayen ji kpo awanre re. Ẹkẹvuọvo, ichebro rẹ aghwanre rehẹ Baibol na herọ bẹdẹ; ọkieje yen o vwo fierere vwọ kẹ ihwo re herọ nonẹna. E de se ọbe ọfuanfon na ji roro kokodo kpahen obo re seri, ọ ro vwo ọbe na cha vwẹ ẹwẹn ọfuanfon rọyen chọn avwanre uko vwọ mrẹ idjerhe sansan ra sa vwọ reyọ uchebro rọhẹ evun rọyen vwo ruiruo vwẹ akpeyeren. (Un 119:27; Mal 3:16; Hib 4:12) Ọtiọyen ọ ghene hepha nẹ, Ohwo ro vwo Baibol na rọ je herọ na vwo owenvwe rọ vwọ chọn wẹ uko. E jẹ ọnana muẹ avwanre vwo se Baibol na ọkieje!

7. Idjerhe vọ yen Baibol na vwo ku ihwo rẹ Ọghẹnẹ kugbe ọke rọ wanre?

⁷ Idjerhe ọfa ri Baibol na vwo dje aghwanre ri Jihova phia yen ẹgba ro vwori ro se vwo kuẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ kuẹgbe. Ihwo rẹ Izrẹl ghare oma ruẹ asan sansan rẹ ayen vwọ ro Otọ rẹ Uve na nu. Evo da rhe dia eghwẹrẹ, ihwiyerin, efa vwẹrote eranvwe. Ọ pha lọlọhọ ihwo rẹ Izrẹl re dia ekogho ọvo vwọ kpairoro vrẹ  ọdavwẹ ihwo rẹ Izrẹl efa re dia ẹbẹre ọfa rẹ ẹkuotọ na. Ọtiọyena, Jihova de ru ọrhuẹrẹphiyotọ rere ihwo rẹ Izrẹl na eje vwo koko vwẹ ọke sansan vwọ kerhọ rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ re che se phia ji djefiotọ. (Urh 31:​10-13; Ne 8:​2, 8, 18) Vwẹ ẹwẹn roro oborẹ oma che ru ohwo rẹ Izrẹl rọ fuevun ro vwo te Jerusalẹm je mrẹ iduduru rẹ ihwo efa rọ vẹ ayen gba ga Jihova ri nẹ ẹbẹre sansan rẹ ẹkuotọ na rhe! Vwẹ idjerhe ọtiọna Jihova da chọn ihwo rọyen uko vwọ dia vwọrẹ okugbe. A rhe vwọ vwẹ ukoko rẹ Inenikristi vwo mu ukuko na nu, te eya te eshare re jẹ ephẹrẹ ri ji nẹ ẹkuotọ sansan rhe yehẹ evun rọyen. Kidie nẹ ayen vwo ẹguọnọ kpahen Baibol na, ayen de kuomagbe vwẹ ẹga kẹ Ọghẹnẹ rẹ uyota na. Ihwo evo re dia egọghẹnẹ ki se vwo ẹruọ rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ na womarẹ ukẹcha rẹ egọghẹnẹ efa, ayen vwọ vwomaba ayen vwẹ uyono.​—Iru 2:42; 8:​30, 31.

8. Idjerhe vọ yen Baibol na vwo kuẹ ihwo ri Jihova kuẹgbe nonẹna?

⁸ Ọghẹnẹ rẹ avwanre ro vwo aghwanre na reyọ Baibol na vwo yono avwanre ji kuẹ ihwo rọyen kuẹgbe. Baibol na vọnre vẹ uyota eje ro fori nẹ avwanre riẹn kpahen Jihova. Ọkieje yen avwanre vwo kpo uyono, isikoko kugbe eghwẹkoko re dia asan re de se Baibol na, djefiotọ je fuẹrẹn kuẹgbe. Ọtiọyena, Baibol na ọyen orọnvwọn ọghanghanre ọvo rẹ Jihova vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo rọyen vwo “ku evun gbe ọvo vwọ ga.”​—Zẹf 3:9.

9. Uruemu vọ yen a guọnọre e ki se vwo ẹruọ rẹ ovuẹ ri Baibol na? (Luk 10:21)

 ⁹ Roro kpahen idjerhe ọfa rẹ Jihova vwo dje aghwanre rọyen phia. E siẹ ẹbẹre sansan ri Baibol na vwẹ idjerhe rẹ ihwo re vwomakpotọ ọvo se vwo vwo ẹruọ rọyen. (Se Luk 10:21.) Kasan kasan yen ihwo de se Baibol na. Ohwo ọvo ro yono ẹbe kodo tare nẹ, Baibol na ọyen “ọbe rẹ ihwo me se vwọ vrẹ ọbe ọfa, ọyen jẹhẹ ọbe ra ma jomaotọ se vrẹ ọbe ọfa re.” Ihwo re vwomakpotọ ọvo yen se vwo ẹruọ je reyọ obo rọ tare vwo ruiruo.​—2 Kọ 3:​15, 16.

10. Idjerhe ọfa vọ yen Baibol na vwo dje aghwanre ri Jihova phia?

¹⁰ O vwo idjerhe ọfa a je vwọ mrẹ aghwanre ri Jihova vwẹ Baibol na. Ọ dia Jihova reyọ Baibol na vwo yono avwanre kerẹ ẹko ọvo-o, o ji vwo yono je vwẹ uchebro kẹ avwanre ohwo ọvuọvo. Avwanre eje sa mrẹ oborẹ Jihova vwo ọdavwẹ avwanre ohwo ọvuọvo te siẹrẹ e de se Ota rọyen. (Aiz 30:21) Brabọ yen wo mu Baibol na ji se ẹkpo rọ họhọre nẹ e siri fiki wẹ ọke wo de hirharokuẹ ebẹnbẹn? E si Baibol na, rere iduduru rẹ ihwo buebun se vwo vwo ẹruọ rọyen. Kẹ mavọ yẹn ọbe nana se vwo vwo evuẹ ri fo aruọke ri ji shekpahen ọdavwẹ rẹ ohwo ọvuọvo? Ọ sa dia ọtiọyen kidie obọ rẹ Ọghẹnẹ rọ dia ohwo ro me vwo aghwanre yẹn Baibol na nurhe.​—2 Ti 3:​16, 17.

11. Idjerhe vọ yẹn Ọghẹnẹ vwo djephia nẹ ọyen ka ẹbẹre vuọvo ọke re vwo siẹ Baibol na-a?

¹¹ Uruemu ọfa ri Jihova vwori yen orhiebro abavo. (Urh 32:4) Ohwo ro brorhiẹn abavo ghwomaphiyọ ẹbẹre ọvo jẹ ẹbẹre ọvo vwo-o, ọtiọyen Jihova je hepha. (Iru 10:​34, 35; Ro 2:11) A mrẹ uruemu nana vughe womarẹ ephẹrẹ re vwo si Baibol na. Ephẹrẹ rẹ ihwo Ọghẹnẹ ghwe vwo ẹruọ rọyen phẹphẹre ọke yena rọ dia ephẹrẹ ri Hibru, yẹn e vwo si ẹbe 39 rẹsosuọ ri Baibol na. Ẹkẹvuọvo, o rhi vwo tẹ omarẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, ephẹrẹ ri Grik kọyẹn ihwo buebun ma jẹ, ọtiọyena Grik kọyen e vwo si ẹbe 27 re koba vwẹ Baibol na. Ọ dia ephẹrẹ vuọvo yen Jihova rọvwenphiyọ nẹ e vwo si Ota rọyen na-a. Ephẹrẹ sansan yẹn ihwo re joma tẹ oduima ẹrenren rehẹ akpọ na jẹ nonẹna. Mavọ yẹn ihwo buebun vwẹ akpọ na se vwo yono kpahen Jihova?

12. Idjerhe vọ yen obo rehẹ Daniẹl 12:4 vwo rugba vwẹ ọke rẹ oba na?

¹² Womarẹ ọmraro Daniẹl, Jihova de ve nẹ vwẹ oba rẹ ẹdẹ na, “erianriẹn” rehẹ Baibol na “che bu phihọ.” Ihwo buebun ki che vwo ẹruọ rọyen. (Se Daniẹl 12:4.) Idjerhe ọvo erianriẹn ọtiọyena vwo buẹnphiyọ yen womarẹ efanfan, ẹteyọn phia, kugbẹ ẹgharọ ri Baibol na vẹ ẹbe ra fan nẹ Baibol na rhe. Baibol na yẹn ọbe ra ma fan je ghare vwẹ akpọ na re. Baibol rẹ ihwo fan re fikirẹ eki ẹchuọ yen ma ghanra. Ihwo rẹ Ọghẹnẹ fan ọsoso rẹ Baibol na yẹrẹ ẹbẹrẹ ọvo rọyen vwo kpo ephẹrẹ re vrẹ 240 re, rere a sa vwọ ghare Baibol na kẹ kohwo kohwo ọphẹ. Fikirẹ ọnana ihwo rẹ ẹgborho na ejobi ki se yono kpahen “iyẹnrẹ esiri rẹ Uvie na” tavwen oba na ke rhe. (Mt 24:14) Ọghẹnẹ rẹ avwanre rọ dia ohwo ro brorhiẹn rẹ abavo na, de ruo rere ihwo buebun se vwo vughe womarẹ isese rẹ Ota rọyen. O ru ọnana kidie nẹ o vwo ẹguọnọ rẹ avwanre mamọ.

13. Die yen sorọ a sa vwọ tanẹ Baibol na dje ẹguọnọ ri Jihova phia? (Jọn 21:25)

¹³ Baibol na dje uruemu ọghanghanre ọvo ro rhe ohwo ro vworo phia​—ẹguọnọ.  (1 Jọ 4:8) Roro kpahen obo ri Jihova tare nẹ e si phiyọ Baibol na vẹ e rọ tare nẹ e sino. Ọ kẹ avwanre obo ra guọnọre eje rere avwanre vẹ ọyen se vwo vwo uvi rẹ oyerinkugbe, obo re se vwo yeren omamọ rẹ akpọ enẹna, kugbe obo re se vwo vwo arhọ ri bẹdẹ. Ẹkẹvuọvo, fikirẹ ẹguọnọ ri Jihova vwo kpahen avwanre, obo ra ghwa guọnọ den ra sa vwọ ga ọvo kọyen ọ tare nẹ e si phiyọ Baibol na.​—Se Jọn 21:25.

14. Idjerhe ọfa vọ yen Baibol na vwo dje ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ phia?

¹⁴ Oborẹ Jihova nenẹ avwanre ta ota wan vwẹ idjerhe rẹ ọghọ ji djẹphia nẹ o vwo ẹguọnọ rẹ avwanre. Jihova si irhi buebun phiyotọ vwevunrẹ Baibol na re cha vuẹ avwanre obo re ru vẹ obo re je eruo vwẹ akpeyere-en. Ukperẹ ọtiọyen, ọ reyọ ikuegbe rẹ akpeyeren re phiare den, aroẹmrẹ re vwerhoma, kugbe uchebro sansan re sa chọn avwanre uko vwo brorhiẹn rẹ abavo. Womarẹ enana, Ota rẹ Ọghẹnẹ ko mu avwanre vwo vwo ẹguọnọ rọyen, ji nyẹme rọyen vwo nẹ otọ rẹ ubiudu rẹ avwanre cha.

15. (a) Mavọ yen Baibol na vwo djephia nẹ Jihova vwo ọdavwẹ rẹ ihwo ri se Ota rọyen? (b) Vwẹ uhoho na, udje rẹ ihwo vọ vwẹ Baibol na yen ọmọte na, eghene ọshare na, kugbe oniọvo aye rọ kpakore na roro kpahan? (Jẹ 39:​1, 10-12; 2 Iv 5:​1-3; Lu 2:​25-38)

¹⁵ Baibol na djerephia nẹ Jihova vwo ọdavwẹ rẹ avwanre mamo. Vwẹ idjerhe vọ? Baibol na vọnre vẹ ikuegbe rẹ ihwo ri hirharoku ọkpọ rẹ ẹdia avwanre ji hirharokuẹ nonẹna. Avwanre se vwo ẹruọ rẹ obo rẹ oma ruẹ ihwo re gbikun rayen vwẹ Baibol na, kidie ayen pha “kirobo rẹ avwanre epha na.” (Jem 5:17) Ọ rọ ma ghanre, siẹrẹ e de roro kpahen obo ro  nene ihwo kerẹ avwanre yerin wan, ke se ghini vwo ẹruọ nẹ “Jihova ọyen ohwo rọ vọnre vẹ ẹguọnọ kugbe arodọnvwẹ.”​—Jem 5:11.

16. Die yen avwanre yono kpahen Jihova ọke re de se ikuegbe rẹ ihwo ri ru obo re chọre vwẹ Baibol na? (Aiz 55:7)

¹⁶ O vwo idjerhe ọfa rẹ Baibol na ji vwo dje ẹguọnọ ri Jihova vwo kẹ avwanre phia. Baibol na kẹ avwanre imuẹro nẹ Ọghẹnẹ cha kpairoro vrẹ avwanre ọke re de ru obo re chọre-e. Ihwo rẹ Izrẹl ru umwemwu vwọso Jihova abọ buebun; ẹkẹvuọvo, ọke rẹ ayen vwo kurhẹriẹ nẹ otọ rẹ ubiudu rhe, Ọghẹnẹ de vwo ghovwo ayen. (Se Aiz 55:7.) Inenikristi ẹgbupke ujorin rẹsosuọ je riẹn kpahen ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ. Womarẹ ẹwẹn ọfuanfon na, ọyinkọn Pọl de jiro kẹ inenikristi nẹ ayen vwo “ghovwo” je vwẹ uchebro kẹ ọshare ọvo ro kurhẹriẹ nẹ umwemwu ọgangan rọyen. (2 Kọ 2:​6, 7; 1 Kọ 5:​1-5) Ọyen emu ra sa jokaphiyọ nẹ Jihova sen ihwo re vwẹ ẹga kẹ kidie nẹ ayen ru obo re chọre-e! Ukperẹ ọtiọyen, kọ vwẹ uchebro kẹ ayen vwọrẹ ẹguọnọ, kpọ ayen viẹ, ji se ayen te oma. O veri nẹ o ji che ru ọtiọyen kẹ irumwemwu ri kurhẹriẹ nonẹna.​—Jem 4:​8-10.

17. Diesorọ Baibol na vwọ dia okẹ roghẹresan?

¹⁷ Jihova kẹ avwanre okẹ rọ pha yoyovwin. Diesorọ Ota rọyen na vwọ dia okẹ roghẹresan? Kirobo re yono re, Baibol na djẹ aghwanre, orhiebro abavo, kugbe ẹguọnọ Ọghẹnẹ phia kẹ avwanre. Ọbe nana djerephia nẹ Jihova guọnọre nẹ avwanre riẹn ji vughe ọyen. Ọ je guọnọ nẹ avwanre dia igbeyan rọyen.

18. Mavọ avwanre se vwo djephia nẹ avwanre vwo ọdavwaro kpahen “okẹ esiri” ri Jihova vwọ kẹ avwanre rọ dia Baibol na?

¹⁸ Avwanre guọnọ vwẹ “okẹ esiri” nana rọ dia Ota rẹ Ọghẹnẹ na vwọ heha-a. (Jem 1:17) Ọtiọyena, e jẹ avwanre vwẹ ọkieje vwo dje ọdavwaro phia kpahen Baibol na. E se ru ọtiọyen siẹrẹ a da nẹrhovwo e ki se Baibol na ji roro kokodo kpahen obo re seri na. E vwo ru ọtiọyena e se vwo imuẹro nẹ ohwo ro vwo Baibol na che bruba ẹgbaẹdavwọn avwanre ke ji che vwo “erianrien rẹ Ọghẹnẹ.”​—Isẹ 2:5.