1. Die yen nẹrhẹ oma vwerhen ihwo buebun siẹrẹ ayen da vwomaba avwanre vwẹ uyono obọ rẹsosuọ? (Ni uhoho na.)

 RORO kpahen aye gbe ọshare ri kpo uyono vwẹ Ọguan Ruvie obọ rẹsosuọ. Oborẹ iniọvo na nabọ dede ayen kugbe ẹguọnọ rẹ ayen vwo kpahen ohwohwo vwẹ ukoko na vwerhen ayen oma dẹn. Rẹ ayen vwo rhivwin kpo, aye na da vuẹ ọshare rọyen nẹ, ‘O vwo emu ọvo rọ nẹrhẹ Iseri ri Jihova fẹnẹ ihwo efa, oma vwerhen ovwẹ nẹ a vwomaba ayen.’

2. Die yen so ekprowọ kẹ ihwo evo?

² Ẹguọnọ rọhẹ uvwre rẹ iniọvo rẹ ukoko na ọ roghẹresan. Vwọrẹ uyota, Iseri ri Jihova ihwo re gbare-e. (1 Jọ 1:8) Eriyina, re vwo vughe iniọvo rehẹ ukoko na phiyọ ye, a je cha mrẹ asan evo ayen de shekpotọ. (Ro 3:23) Ọ da ohwo mamọ nẹ ihwo evo vwẹ uphẹn kẹ jẹgba rẹ ihwo efa nẹ ọ so ekprowọ kẹ ayen.

3. Die yen e vwo vughe Inenikristi rẹ uyota? (Jọn 13:​34, 35)

³ Rhoma ni ẹkpo ri Baibol re mu uyono nana kpahen. (Se Jọn 13:​34, 35.) Oka vọ yen e vwo vughe Inenikristi rẹ uyota? Ẹguọnọ, ọ dia ogbagba-a. Ji noso nẹ, ọ dia Jesu tare nẹ: ‘Vwẹ oma rẹ ọnana kọye wọ vwọ riẹn nẹ ovwan ghine idibo me.’ Ẹkẹvuọvo ọ tare nẹ: “Vwẹ oma rẹ ọnana kọye ihwo ejobi vwọ riẹn nẹ ovwan ghine idibo mẹ.” Jesu djerephia nẹ ọ dia idibo rọyen ọvo yen cha reyọ ẹguọnọ vwo vughe Inenikristi rẹ uyota-a, ẹkẹvuọvo ji te ihwo rehẹ ukoko na-a.

4. Die yen ihwo evo guọnọ riẹn kpahen Inenikristi rẹ uyota?

⁴ Ihwo re dia Iseri ri Jihova-a sa nọ: ‘Mavọ yen a sa  vwọ reyọ ẹguọnọ vwo vughe Inenikristi rẹ uyota? Mavọ yen Jesu dje ẹguọnọ phia kẹ iyinkọn rọyen? Mavọ yen a sa vwọ vwẹrokere udje ri Jesu nonẹna?’ Ofori nẹ avwanre re mrẹ uyota na vughe re ji roro kpahen ẹkpahọnphiyọ rẹ enọ yena. E de ru ọtiọyen ọ sa chọn avwanre uko vwo dje ẹguọnọ phia vrẹ obo ri jovwo, marho e de nene jẹgba rẹ ohwohwo muabọ.​—Ẹf 5:2.

5. Djekpahen eta ri Jesu rehẹ Jọn 15:​12, 13.

⁵ Jesu djerephia phephẹn nẹ idibo rọyen che vwo ẹguọnọ roghẹresan kpahen ohwohwo. (Se Jọn 15:​12, 13.) Vwo oniso rẹ oborẹ Jesu vuẹ ayen: “Ovwan guọnọ ohwohwo kirobo re me guọnọ ovwan.” Die yen otọ rẹ ota yena? Jesu djere fiotọ nẹ, ọnana ẹguọnọ rẹ omaevwoze​—ẹguọnọ ro muẹ Onenikristi vwo ghwẹ kẹ ọrivẹ rọyen ọ da dia obo ri fori nẹ o ru. b

6. Mavọ yen ota rẹ Ọghẹnẹ karunumu oborẹ ẹguọnọ ghanre te?

⁶ Ota rẹ Ọghẹnẹ yonori nẹ ẹguọnọ pha ghanghanre mamọ. Evo usun rẹ ẹkpo ri Baibol ri me je ihwo buebun yen: “Ọghẹnẹ hẹ ẹguọnọ.” (1 Jọ 4:8) “Guọnọ ọrivẹ wẹn kirobo wọ guọnọ oma wẹn.” (Mt 22:39) “Ẹguọnọ rhurhu imwemwu buebu.” (1 Pi 4:8) “Ẹguọnọ vwo oba-a.” (1 Kọ 13:8) Ẹkpo ri Baibol nana vẹ efa djere phephẹn kẹ ihwo eje obo rọ ghanre te re vwo vwo ẹguọnọ ji djephia.

7. Diesorọ Eshu cha sa vwẹ ukoko rẹ inenikristi ri vwo ẹguọnọ ro ohwohwo vwo mu-u?

⁷ Ihwo buebun nọ: ‘Mavọ e se vwo vughe ẹga rẹ uyota na? Ẹga eje tanẹ ayen yono uyota na, ẹkẹvuọvo iyono rayen  kpahen Ọghẹnẹ fẹnẹ ohwohwo.’ Eshu vwẹ ẹga rẹ efian buebun vwo mu ri tighi ẹwẹn rẹ ihwo, ọnana kọ nẹrhẹ ọ bẹn e vwo vughe ẹga rẹ uyota na. Jẹ, Eshu cha sa vwẹ ukoko rẹ Inenikristi ri vwo ẹguọnọ rẹ ohwohwo vwẹ akpọeje vwo muẹ-ẹ. Jihova ọvo yen se ru ọtiọyen. Ọyena muẹro kidie obọ ri Jihova yen uvi rẹ ẹguọnọ nẹ cha​—ihwo ri vwo ẹwẹn ọfuanfon vẹ ebruphiyọ rọyen ọvo yen se dje oka rẹ ẹguọnọ tiọyen phia vwọ kẹ ohwohwo. (1 Jọ 4:7) A gbe ta-a, rẹ Jesu vwọ ta nẹ ẹguọnọ yen e che vwo vughe Inenikristi rẹ uyota?

8-9. Mavọ yen oma ruẹ ihwo buebun siẹrẹ ayen da mrẹ ẹguọnọ rẹ Iseri ri Jihova djephia kẹ ohwohwo?

⁸ Kirobo rẹ Jesu mraro rọyen, ihwo buebun rhi vughe Inenikristi rẹ uyota womarẹ ẹguọnọ rẹ ayen vwo kpahen ohwohwo. Kerẹ udje, oniọvo ọshare re se Ian karophiyọ ọghwẹkoko rẹsosuọ rọ ton ra, re ruru vwẹ afieha rọ kẹrẹ asan rọ dia. Vwẹ emeranvwe evo re wanre, Ian kpo afieha yena de re nughe. Ọ da ta: “Ofẹnẹ rẹ oborẹ me mrẹre vwẹ ọghwẹkoko na rhoro mamọ. Iseri na ihwo dẹndẹn re nabo sẹ osẹnvwe rẹ abavo, emọ rayen ji vwo omamọ rẹ uruemu.” Ọ da je ta: “Vwọ vrẹ enana eje, ayen ihwo rẹ ufuoma ri ji vwo ẹwẹn rẹ otekẹvwẹ​—ọnana yen obo re me ghwa guọnọ vwẹ akpeyeren. Me karophiyọ eta vuọvo ra tare vwẹ ẹdẹ yena-a, jẹ uruemu rẹ Iseri na djephia cha sa chọrọ ovwẹ ẹro-o.” c Vwọrẹ uyota, ẹguọnọ avwanre vwo kpahen ohwohwo yen nẹrhẹ e se dje eka rẹ iruemu tiọyen phia. Avwanre dje uruemu esiri ji muọghọ kẹ iniọvo rẹ avwanre fikirẹ ẹguọnọ re vwo kpahen ayen.

⁹ Oniọvo ọshare ọvo re se John ji vwo ọkpọ rẹ oniso nana ọke rọ ka vwọ ton uyono ẹra phiyọ: “Oma vwerhen ovwẹ mamọ kpahen oborẹ ayen eje . . . nabọ yenre ihwo sasasa​—kọ ghwa họhọ nẹ ayen ihwo re gbare. Uvi rẹ ẹguọnọ ayen djephia nẹrhẹ o muvwẹro nẹ me mrẹ ẹga rẹ uyota na re.” d Nọke ra ruọke, idje ọtiọyena djephia nẹ Iseri ri Jihova Inenikristi rẹ uyota.

10. Ọke vọ yen o me vwo fo re vwo dje ẹguọnọ rẹ Onenikristi phia? (Ni eta rehẹ obotọ na.)

¹⁰ Kirobo ra tare ẹsosuọ, iniọvo avwanre eyen ihwo re gbare-e. Ọkievo, ayen sa ta ota yẹrẹ ru obo ri miovwo avwanre ivun. e (Jem 3:2) Vwẹ ẹdia ọtiọyena, e se djephia nẹ avwanre vwo ẹguọnọ rayen womarẹ obo ra ta vẹ obo re ruẹ. Ọtiọyena, die yen e se yono vwo nẹ udje ri Jesu phi phiyotọ?​—Jọ 13:15.

11. Orharhe uruemu vọ yen Jems vẹ Jọn djephia? (Ni uhoho na.)

¹¹ Jesu riẹnre nẹ ọ dia ọkieje yen idibo rọyen che vwo ru obo re gbare-e. Ọtiọyena, kọ kpọ ayen viẹ vwọrẹ ẹguọnọ ayen de ru obo re chọre, ayen se vwo ru ewene vwẹ asan rẹ ayen de shekpotọ rere ayen se vwo vwo aroesiri ri Jihova. Ẹdẹ ovo vwo te, iyinkọn rọyen ivẹ, Jems vẹ Jọn, kugbe oni rayen da vuẹ Jesu nẹ  o phi ayen phiyọ ẹdia rode vwevunrẹ Uvie rọyen. (Mt 20:​20, 21) Oborẹ Jems vẹ Jọn ruru na djerephia nẹ ayen ihwo re kparoma re je guọnọ ẹdia rode vrẹ ihwo efa.​—Isẹ 16:18.

12. Jems vẹ Jọn ovo yen ihwo re dje orharhe rẹ iruemu phia? Djekpahọn.

¹² Ọ dia Jems vẹ Jọn ọvo yen dje orharhe uruemu phia vwẹ ẹdẹ yena-a. Jokaphiyọ oborẹ iyinkọn ichekọ na ruru: “Ọke rẹ [ihwe] ri chekọ na vwo nyo, ivun de miovwo ayen kpahe iniọvo ivẹ na.” (Mt 20:24) Vwẹ ẹwẹn roro eta re gbaegbae ri Jems vẹ Jọn, kugbe idibo ri chekọ na ta kẹ ohwohwo rẹ ayen vwo phraphro. Ọ sa dianẹ idibo ri chekọ na tare nẹ: ‘Ono yen we rori nẹ ovwan hepha ovwan vwọ nokpẹn ẹdia rọ marho vwẹ Uvie na? Ọ dia ovwan ọvo yen nene Jesu wian ganga-an. Avwanre ji muwan rẹ ẹdia rode kerẹ ovwan!’ O toro oborẹ ayen rorori yẹrẹ tare-e, iyinkọn na vwẹ uphẹn kẹ obo re phiare na nẹ o gbowọphiyọ ẹguọnọ rẹ ayen vwo kpahen ohwohwo.

13. Die yen Jesu ru kpahen uruemu iyinkọn na djephia? (Matiu 20:​25-28)

¹³ Die yen Jesu ruru vwẹ ẹdia nana? Ophu muro-o. O je ta nẹ ọyen cha guọnọ emamọ iyinkọn efa, re nabọ vwomakpotọ ri ji che dje ẹguọnọ phia kẹ ohwohwo ọkieje-e. Ukperẹ ọtiọyen,  Jesu de nene iyinkọn rọyen re fuevun na ta ota kugbe bọrọ bọrọ. (Se Matiu 20:​25-28.) Dede nẹ abọ buebun yen iyinkọn na phraphro kpahen ohwo rọ marho usun rayen, ọkieje yen Jesu vwo nene ayen yerin vwọrẹ ẹguọnọ.​—Mk 9:34; Lu 22:24.

14. Oka rẹ asan vọ yen iyinkọn ri Jesu dia ghwanre?

¹⁴ Aphro herọ-ọ nẹ Jesu karophiyọ ẹkuruemu rẹ asan rẹ iyinkọn na dia ghwanre. (Jọ 2:​24, 25) Asan rẹ ilori rẹ ẹga de titi ọrho vẹ ẹdia rode yen ayen dia ghwanre. (Mt 23:6) Ilori rẹ ẹga rẹ ihwo ri Ju yono nẹ ayen yovwin nọ ihwo efa. f (Lu 18:​9-12) Jesu riẹnre nẹ oka rẹ asan tiọyen rẹ ayen dia ghwanre na sa nẹrhẹ ayen vwẹ ẹro ọtiọyen vwo ni oma rayen kugbe ihwo efa. (Isẹ 19:11) Ọ mrẹvughe nẹ idibo rọyen se dje oka rẹ uruemu ọtiọyena phia ọ da vwẹ erhiori nene ayen yerin. Ọ riẹnre nẹ ayen guọnọ ru obo ri yovwinrin, kọyensorọ ọ vwọ frẹkotọ yono ayen oborẹ ayen sa vwọ vwomakpotọ ji dje ẹguọnọ phia kẹ ihwo efa ukperẹ ayen vwo no nẹ ayen marho.

15. Die yen e se yono vwo nẹ obo re phia kẹ Jems vẹ Jọn kugbe idibo ri chekọ na?

¹⁵ O vwo erọnvwọn buebun re se yono vwo nẹ oborẹ Jems vẹ Jọn ruru na. Ọyen obo re chọre ayen vwọ nokpẹn rẹ ẹdia rode vwevunrẹ Uvie na. Oborẹ iyinkọn icheko ji ru na chọre kidie o gbowọphiyọ oyerinkugbe rọhẹ uvwre rayen. Dedena, Jesu dje erorokẹ kẹ iyinkọn 12 na ji nene ayen yerin vwọrẹ ẹguọnọ. Die yen ọnana yono avwanre? Ọ dia oborẹ ihwo efa ru avwanre yen ukaro-o ẹkẹvuọvo oborẹ avwanre ruru yẹrẹ ta kpahen ogbeku rayen. Die yen sa chọn avwanre uko? Ọ da dianẹ ivun rẹ oniọvo ọvo miovwo avwanre, a sa nọ oma avwanre: ‘Diesorọ obo ro ruru na vwo kpokpo uvwe ẹwẹn? Ọnana dia odjephia nẹ o vwo asan ọvo mi de shekpotọ ro fori nẹ me wian kpahe-en? Gbanẹ oniọvo ro gbe vwe ku na vwo obẹnbẹn ọvo ro nene muabọ? Ọ da tobọ dianẹ mi niro nẹ ophu mẹ na chọre-e, mi se dje ẹguọnọ phia je reyọ oborẹ oniọvo na ruru na vwọ vrẹ?’ Siẹrẹ e de nene iniọvo avwanre yerẹn vwọrẹ ẹguọnọ, jẹ e djephia nẹ avwanre Inenikristi rẹ uyota.

16. Emu ọfa vọ yen e se yono nẹ udje ri Jesu?

¹⁶ Udje ri Jesu na ji yono avwanre oborẹ avwanre sa vwọ davwẹngba vwo vwo ẹruọ rẹ iniọvo avwanre. (Isẹ 20:5) Uyota, Jesu vwo ẹgba ro se vwo vughe obo rehẹ ubiudu ri kohwo kohwo. Avwanre vwo ẹgba yena-a. Ẹkẹvuọvo a sa vwẹ edirin nene iniọvo avwanre yerin kugbe ọ da dianẹ ayen gbe avwanre ku. (Ẹf 4:​1, 2; 1 Pi 3:8) Ọ cha lọhọ e vwo ru ọtiọyen siẹrẹ e de vughe asan rẹ iniọvo avwanre dia ghwanre. Roro kpahen udje nana.

17. Erere vọ yen oniruo okinriariẹ ọvo mrẹre ọke ro rhi vwo vughe oniọvo ọvo phiyọ?

¹⁷ Oniruo okinriariẹ ọvo rọ ga vwẹ East Africa karophiyọ oniọvo ọvo ro rorori nẹ o vwo orharhe uruemu. Die kọyen  oniruo okinriariẹ na ruru? Ọ da ta: “Ukperẹ me vwọ kẹnoma kẹ oniọvo na, Mi de brorhiẹn mi vwo vughe phiyọ.” Ọnana da nẹrhẹ oniruo okinriariẹ na riẹn erọnvwọn buebun kpahen ẹkuruemu rẹ asan rẹ oniọvo na nurhe kugbe oboresorọ o vwo vwo oka rẹ uruemu ọtioyen. Ọ da je vwọba: “Mi rhi vwo vwo ẹruọ rẹ oborẹ oniọvo na davwẹngba te ro se vwo yerin ghene oka rẹ iruemu rẹ asan rọ dia ghwanre vẹ ewene ro ru re, Mi de rhi vwo ẹguọnọ rọyen. Avwanre da rhe dia omamọ rẹ igbeyan.” Vwọrẹ uyota, a da davwẹngba vwo vwo ẹruọ rẹ iniọvo avwanre, ka cha mrẹ lọlọhọ ọkieje re vwo dje ẹguọnọ kẹ ayen.

18. Siẹrẹ oniọvo de gbe avwanre ku, erhọ yen enọ evo ra sa nọ oma avwanre? (Isẹ 26:20)

¹⁸ Ọkievo avwanre roro nẹ ofori re vwo bru oniọvo ọvo ro gbe avwanre ku ra. Ẹsosuọ, ofori nẹ a nọ oma avwanre enọ nana: ‘Me riẹn otọ rẹ eta na eje?’ (Isẹ 18:13) ‘Gbanẹ ọ dia o di ru obo ro ruru na-a?’ (Agh 7:20) ‘Emu ọtiọyena je chọ ovwẹ obọ jovwo re?’ (Agh 7:​21, 22) ‘Mi de bru ohwo na ra, obẹnbẹn ọfa rọ rho nọ ọnana sa vwomaphia?’ (Se Isẹ 26:20.) Siẹrẹ avwanre da ghwọrọ ọke vwo roro kpahen enọ tiọyena, ka cha mrẹvughe nẹ ẹguọnọ re vwo kpahen oniọvo avwanre na che mu avwanre vwọ kpairoro vrẹ ogbeku na.

19. Die yen wo vwo vwẹ ẹwẹn ru wo che ru?

¹⁹ Kerẹ ẹko, Iseri ri Jihova djephia nẹ ayen Inenikristi rẹ uyota. Avwanre ọvuọvo djephia nẹ avwanre ghini Inenikristi rẹ uyota siẹrẹ e de vwo ẹguọnọ kpahen iniọvo avwanre o toro jẹgba raye-en. Siẹrẹ e de ru ọtiọyen, ka sa chọn ihwo efa uko vwọ mrẹ ẹga rẹ uyota na vughe je vwomaba avwanre vwẹ ẹga kẹ Jihova, rọ dia Ọghẹnẹ rẹ ẹguọnọ na. E jẹ avwanre vwo owenvwe re vwo dje ẹguọnọ phia ọkieje rọ dia oka re vwo vughe Inenikristi rẹ uyota.