1-2. Die yen sa nẹrhẹ e roro nẹ Jihova kpahanphiyọ ẹrhovwo avwanre-e?

 “JẸN oma rẹ Ọrovwohwo vwerhe owẹ kọ vwẹ obo rẹ udu wẹn guọnọre kẹ wẹ.” (Un 37:4) A mrẹ vwo dje ive nana-a! Ẹkẹvuọvo, kẹ ofori nẹ e ghwe roro nẹ Jihova cha vwẹ kemu kemu ra nọ mie eje vwọ kẹ avwanre ugege yena? Diesorọ ọ vwọ dia obo re ghanre a vwọ nọ onọ nana? Je roro kpahen idje nana. Oniọvo aye rọ je rọnvwọ-ọn nẹrhovwo nẹ e jẹ e durhie ọyen kpo Isikuru rẹ Ihwo ri Ghwoghwo Uvie Na. Ẹkẹvuọvo, ikpe buebun wanre je ji durhie ra-a. Oniọvo eghene ọvo rọ mwa okpọga nẹrhovwo rhe Jihova nẹ ejẹ ọga na kpo rere o se vwo vwobọ vwẹ ewian rẹ ukoko na vọnvọn. Ẹkẹvuọvo, ọ dia ọyen ọga na vwo kpo-o. Ọsẹ vẹ oni re dia Inenikristi nẹrhovwo nẹ e jẹ ọmọ rayen dia uyota na. Ẹkẹvuọvo ọmọ rayen da dobọ rẹ ẹga rọ vwọ kẹ Jihova ji.

² Ọkiọvo ọ sa dianẹ wọ vuẹ Jihova nẹ o ru orọnvwọn ọvo kẹ wẹ re, ẹkẹvuọvo o ji ruo-o. Fikirẹ ọnana, wo se roro nẹ Jihova kpahanphiyọ ẹrhovwo rẹ ihwo efa jẹ ọwẹn vwo. Yẹrẹ ọ sa dianẹ wo roro nẹ o vwo obo re chọre ru wo ruru. Ọnana yen oborẹ oniọvo aye re se Janice b ghwe roro. Ọ vẹ ọshare rọyen vwo owenvwe rẹ ayen vwọ ga vwẹ Bẹtẹl ayen da je nẹrhovwo kpahọn. Ọ da ta: “O mu vwe ẹro nẹ o rhe che kri e ki durhie avwanre kpo Bẹtẹ-ẹl.” Ẹkẹvuọvo ikpe buebun wanre, jẹ e ji durhie aye-en. Ọ da je ta: “Ọnana nẹrhẹ mi muomaphiyọ je nẹrhẹ ofu dje vwe hwe. Ki mi roro sẹ o vwo obo ri mi ruru ro  shephiyọ-ọ vwẹ obaro ri Jihova. Me nẹrhovwo mamọ kidie me guọnọ ga vwẹ Bẹtẹl. Diesorọ ọ je kpahenphiyọ ẹrhovwo mẹ-ẹ?”

3. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono nana?

³ Ọkievo, e se roro sẹ Jihova kerhọ rẹ ẹrhovwo avwanre. Eshare evo re fuevun ọke awanre dede ji vwo iroro tiọyena. (Job 30:20; Un 22:2; Hab 1:2) Die yen sa nẹrhẹ o mu we ẹro nẹ Jihova cha kpahenphiyọ ẹrhovwo wẹn? (Un 65:2) A vwọ kpahenphiyọ onọ yena, ẹsosuọ jẹ a kpahenphiyọ enọ nana: (1) Die yen avwanre se rhẹro rọyen mie Jihova? (2) Die yen Jihova rhẹro rọyen mie avwanre? (3) Diesorọ o vwo fo nẹ e ru ewene phiyọ oborẹ avwanre nẹrhovwo kpahan?

4. Vwo nene obo rehẹ Jerimaya 29:​12, die yen Jihova veri nẹ ọyen che ru?

⁴ Jihova veri nẹ ọ cha kerhọ rẹ ẹrhovwo avwanre. (Se Jerimaya 29:12.) Ọghẹnẹ vwo ẹguọnọ rẹ ihwo re fuevun ga, ọtiọyena, ọ cha kpairoro vrẹ ẹrhovwo raye-en. (Un 10:17; 37:28) Ẹkẹvuọvo, ọ dia ọnana mudiaphiyọ nẹ ọ cha kpahenphiyọ oyare avwanre eje-e. Ọ sa dianẹ akpọ ọkpokpọ na cha rhe tavwen a ke mrẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ ẹrhovwo avwanre evo.

5. Die yen Jihova roro kpahan siẹrẹ ọ da kerhọ rẹ ẹrhovwo avwanre? Djekpahọn.

⁵ Jihova kpahanphiyọ ẹrhovwo avwanre ọ da dianẹ oshephiyọ ọhọre rọyen. (Aiz 55:​8, 9) Ọvo usun rẹ ọhọre rọyen yen akpọ na vwọ vọn vẹ eshare kugbe eya rẹ oma vwerhan rẹ ayen vwọ dia vwọrẹ okugbe vwẹ otọ rẹ usuon rọyen. Ẹkẹvuọvo Eshu tare nẹ o che yovwin siẹrẹ ihworakpọ ọvo de sun oma rayen. (Jẹ 3:​1-5) Jihova vwo dje Idẹbono phiyọ ọvwọrofian, ọ da vwẹ uphẹn kẹ ihworakpọ nẹ ayen sun oma rayen. Jẹ, usuon rẹ ihworakpọ yen so ebẹnbẹn buebun rẹ avwanre hirharokuẹ nonẹna. (Agh 8:9) Avwanre riẹnre nẹ Jihova che si ebẹnbẹn eje no enẹna-a. O de ru ọtiọyen, ihwo evo se roro nẹ usuon rẹ ihworakpọ yen me yovwin, nẹ usuon nana se si ebẹnbẹn eje no.

6. Diesorọ o vwo mu avwanre ẹro nẹ Jihova che ru erọnvwọn vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ rọ je dia ọ rẹ ọsoso ọkieje?

⁶ Jihova sa kpahanphiyọ ẹrhovwo re họhọ ohwohwo vwẹ idjerhe sansan. Kerẹ udje, ọke rẹ Ovie Hẹzikaya vwọ muọga mamọ, ọ da rẹ Jihova nẹ ọ cha ọyen uko rere oma rọyen gan. Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo na, oma rọyen da gan. (2Iv 20:​1-6) Vwọ fẹnẹ ọ rẹ Hẹzikaya, ọke rẹ ọyinkọn Pọl vwọ rẹ Jihova nẹ o si ‘unwe re vwo duvwon’ no, ọ sa dia jẹ omakpokpọ evwo, Jihova siro no-o. (2Kọ 12:​7-9) Ji roro kpahen udje rẹ iyinkọn na Jems kugbe Pita. Ovie Hẹrọd guọnọ teyen ayen hwe. Iniọvo rehẹ ukoko na da nẹrhovwo kẹ Pita ọkiọvo ji te Jems. Ẹkẹvuọvo, a teyen Jems hwe, amakashe de sivwin Pita vwọrẹ igbevwunu. (Iru 12:​1-11) Avwanre se roro, ‘Diesorọ Jihova vwo sivwin Pita je rhọnvwe ne e hwe Jems?’ Baibol na vuẹ avwanre-e. c Ẹkẹvuọvo, o mu avwanre ẹro nẹ Jihova ru “umwemwu-u.” (Urh 32:4) Avwanre riẹnre nẹ Jihova vwo ẹguọnọ rẹ Pita vẹ Jems. (Ẹvw 21:14) Ọkievo, avwanre se hirharoku ẹdia re rhẹro rọye-en. Ẹkẹvuọvo, kidie nẹ o mu avwanre ẹro nẹ Jihova kpahanphiyọ ẹrhovwo avwanre vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ rọ je dia ọsoso, avwanre rha nọ enọ kpahan obo rọ kpahanphiyọ ẹrhovwo rẹ avwanre wa-an.​—Job 33:13.

7. Die yen ofori nẹ avwanre kẹnoma kẹ, kẹ diesorọ?

⁷ Ofori nẹ a kẹnoma kẹ a vwọ vwẹ ẹdia rẹ  avwanre vwọ vwanvwẹ ọ rẹ ihwo efa. Kerẹ udje, avwanre sa vuẹ Jihova nẹ ọ vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwẹ ẹdia ọvo, ẹkẹvuọvo ọ kpahenphiyọ-ọ. Ọke vwọ yanran na, a da rhe mrẹvughe nẹ Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo rẹ ohwo ọfa rọ họhọ ọ rẹ avwanre nọ mie na. Emu ọtiọyen phia kẹ oniọvo aye re se Anna. Ọ nẹrhovwo rhe Jihova nẹ o sivwin ọshare rọyen Matthew vwo nẹ ọga rẹ ikansa. Jẹ ọke vuọvo na, iniọvo eya ivẹ re kpakore ji nene ọga rẹ ikansa muabọ. Anna da nẹrhovwo mamọ vwọ kẹ Matthew vẹ iniọvo eya ivẹ na. Oma rẹ iniọvo eya ivẹ na de kpo, ẹkẹvuọvo Matthew de ghwu. Ẹsosuọ, Anna ko roro, oma rẹ iniọvo eya ivẹ na kpori kidie Jihova yen sivwin ayen. Ọ da dia ọtiọyen, kẹ diesorọ Jihova rha kpahenphiyọ ẹrhovwo rọ nẹre nẹ, e jẹ oma rẹ ọshare rọyen gan? Vwọrẹ uyota, avwanre cha ghwa sa riẹn oboresorọ rẹ oma rẹ iniọvo eya ivẹ na vwọ ga-an. Ẹkẹvuọvo, avwanre riẹnre nẹ Jihova vwo ọrhuẹrẹphiyotọ ro che vwo si oja no bẹdẹ, o ji vwo owenvwe rọ vwọ rhọnvwọn igbeyan rọyen ri ghwuru nushi.​—Job 14:15.

8. (a) Vwo nene obo rehẹ Aizaya 43:​2, idjerhe vọ yen Jihova vwọ cha avwanre uko? (b) Mavọ yen ẹrhovwo sa vwọ cha avwanre uko siẹrẹ e de hirharokuẹ edavwini egangan? (Ni ividio na Ẹrhovwo Chọn Avwanre Uko Vwo Yerin Ghene Ebẹnbẹn.)

⁸ Jihova che bicha avwanre ọkieje. Kerẹ Ọsẹ avwanre ro vwo ẹguọnọ, Jihova guọnọre nẹ avwanre rioja-a. (Aiz 63:9) Dedena, o sivwin avwanre nẹ edavwini eje rẹ avwanre hirharokuẹ-ẹ, re se vwo dje irhie yẹrẹ erhanre. (Se Aizaya 43:2.) Ẹkẹvuọvo, o veri nẹ ọ cha vwẹ ukẹcha ke avwanre vwọ ‘wan vrẹn’ edavwini na. Ọ cha nẹrhẹ ebẹnḅen avwanre hirharokuẹ so omaẹwan ri bẹdẹ kẹ avwanre-e. Jihova je kẹ avwanre ẹwẹn ọfuanfon rọyen rere e se vwo chirakon. (Lu 11:13; Fil 4:13) Ọtiọyena, avwanre vwo imuẹro nẹ ọ cha kẹ avwanre oborẹ ra guọnọre eje re se vwo chirakon je fuevun kẹ ọkieje. d

9. Vwo nene obo rehẹ Jems 1:​6, 7, diesorọ o vwo fo nẹ a vwẹroso Jihova nẹ ọ cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre?

⁹ Jihova guọnọre nẹ a vwẹroso ọyen. (Hib 11:6) Ọkievo, e se no nẹ ebẹnbẹn re hirharokuẹ gan nọ. A sa tobọ vwo ẹwẹn ivivẹ sẹ Jihova cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre. Ẹkẹvuọvo, Baibol na kẹ avwanre imuẹro nẹ womarẹ ogangan rẹ Ọghẹnẹ e se “pho wan igbẹhẹ.” (Un 18:29) Ukperẹ e vwo vwo ẹwẹn ivivẹ ọtiọyena, ọfori nẹ a nẹrhovwo vẹ esegbuyota je vwẹroso Jihova nẹ ọ cha kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre.​—Se Jems 1:​6, 7.

10. Djekpahen obo re se vwo ru nene ẹrhovwo avwanre.

¹⁰ Jihova rhẹro rọyen nẹ e che ru nene ẹrhovwo avwanre. Kerẹ udje, oniọvo ọvo sa rẹ Jihova nẹ ọ vwẹ ukẹcha kẹ ọyen rere a sa vwẹ uphẹn kẹ vwẹ asan ro de ruiruo, o se vwo kpo ọghwẹkoko. Mavọ yen Jihova sa vwọ kpahenphiyọ ẹrhovwo tiọyena? Ọ sa kẹ oniọvo na uduefiogbere rọ guọnọre ọ sa vwọ vuẹ ohwo rọ wian kẹ na. Ẹkẹvuọvo, oniọvo na komobọ ji che bru ohwo rọ wian kẹ na ra ọ me vuẹ kpahọn. Ọ sa tobọ vuẹ ohwo rọ wian kẹ na abọ buebun. Ọ vẹ ohwo ọfa se wene ẹdẹ rẹ owian. Ọ da dia obo ri shephiyọ, ọ sa tobọ rhọnvwe nẹ e si igho rẹ ẹdẹ yena nẹ osa rọyen.

11. Diesorọ o vwo fo nẹ a nẹrhovwo ọkieje kpahen ọdavwẹ avwanre?

¹¹ Jihova guọnọre nẹ a nẹrhovwo kpahen ọdavwẹ rẹ avwanre ọkieje. (1Tẹ 5:17) Vwo nene eta ri Jesu, ọ dia ọ tare nẹ Jihova cha kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre evo ichichiyin  yena-a. (Lu 11:9) Ọtiọyena, wo jẹ oma rhọ wẹ-ẹ! Nẹrhovwo vẹ oruru ọkieje. (Lu 18:​1-7) Siẹrẹ a da nẹrhovwo kpahan orọnvwọn ọvo ọkieje, e djephia nẹ orọnvwọn na ghanre kẹ avwanre. Ọnana ji djephia nẹ, e vwo esegbuyota nẹ Jihova vwo ẹgba ro vwo ruo kẹ avwanre.

12. (a) Onọ vọ yen ofori nẹ a nọ oma avwanre kpahen ẹrhovwo avwanre nẹ, kẹ diesorọ? (b) Mavọ yen e se vwo djephia nẹ e muọghọ kẹ Jihova ọke ra da nẹrhovwo? (Ni ekpeti na “ Ẹrhovwo Mẹ Djephia nẹ Mi Muọghọ kẹ Jihova?”)

¹² Ọ da dianẹ a mrẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ ẹrhovwo avwanre-e, a sa nọ oma avwanre enọ erha nana. Ọrẹsosuọ yen, ‘Me nẹrhovwo kpahan obo ri shephiyọ?’ Ọke buebun na, e roro nẹ a riẹn obo ri me shephiyọ kẹ avwanre. Ẹkẹvuọvo, ọ sa dianẹ erọnvwọn rẹ avwanre nẹrhovwo kpahen che fierere kẹ avwanre vwẹ obaro na-a. Ọ da dianẹ a nẹrhovwo nẹ e jẹ obẹnbẹn ọvo no, ọ sa dianẹ o vwo idjerhe ro me yovwin rẹ obẹnbẹn na se vwo no vrẹ ọ rẹ avwanre nẹrhovwo kpahan na. Ọ je sa dianẹ erọnvwọn evo rẹ avwanre nẹrhovwo kpahan shephiyọ ọhọre ri Jihova-a. (1Jọ 5:14) Roro kpahen udje rẹ ọsẹ vẹ oni ra ta ota kpahen siẹvure. Ayen vuẹ Jihova jovwo nẹ ọ vwẹ ukẹcha kẹ ayen rere ọmọ rayen sa vwọ dia ukoko na. Ọyena ghwa họhọ oyare ro shephiyọ. Dede na, Jihova cha gba avwanre nẹ a vwẹ ẹga kẹ ọye-en. Ọ guọnọre nẹ avwanre ve emọ rẹ avwanre, brorhiẹn romobọ ra vwọ vwẹ ẹga kẹ. (Urh 10:​12, 13; 30:​19, 20) Ukperẹ ọtiọyen, ọse vẹ oni na sa vuẹ Jihova nẹ ọ cha ayen uko vwo yono ọmọ na vwẹ idjerhe rẹ o de te ẹwẹn rọyen, rere o se vwo vwo ẹguọnọ ri Jihova je dia ugbeyan Rọyen.​—Isẹ 22:6; Ẹf 6:4.

13. Vwo nene obo rehẹ Hibru 4:​16, ọke vọ yen o vwo fo nẹ Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre? Djekpahọn.

 ¹³ Onọ rivẹ yen, ‘Ọnana yen ọke ro fori ri Jihova vwọ kpahenphiyọ ẹrhovwo mẹ?’ E se roro nẹ ofori nẹ Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre ichichiyin yena. Dedena, Jihova riẹn ọke ro fori rọ vwọ kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre. (Se Hibru 4:16.) Ọ da dianẹ Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre ichichiyin yena-a, e se roro nẹ ọ guọnọ kpahenphiyọ-ọ. Ẹkẹvuọvo, ọ sa dianẹ ọke ro fori nẹ ọ vwọ kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre ‘Ji te-e.’ Kerẹ udje, roro kpahen eghene oniọvo ọshare rọ nẹrhovwo nẹ e jẹ ọga rọyen kpo ra ta ota kpahen siẹvure. Ọ da dianẹ Jihova sivwinro vwẹ idjerhe rẹ igbevwunu, Eshu sa tanẹ oniọvo ọshare na ga Jihova kidie nẹ Jihova sivwinro. (Job 1:​9-11; 2:4) Vwọba, Jihova rhuẹrẹ ọke phiyọ ro che vwo si ọga eje no. (Aiz 33:24; Ẹvw 21:​3, 4) Tavwen ọke yena ki te, e jẹ avwanre roro nẹ Jihova che sivwin avwanre vwẹ idjerhe rẹ igbevwunu-u. Ọtiọyena, ofori nẹ oniọvo na rẹ Jihova nẹ ọ kẹ ọyen ẹgba, ufuoma vẹ ẹwẹn ri dọe ro se vwo chirakon rẹ ebẹnbẹn rọyen na je fuevun ga Jihova.​—Un 29:11.

14. Die yen wo yono vwo nẹ udje ri Janice?

¹⁴ Jẹ e roro kpahen udje ri Janice ra ta ota kpahen siẹvure, rọ nẹrhovwo kpahen uphẹn rọ vwọ ga vwẹ Bẹtẹl. Ẹgbukpe iyorin wanre tavwen, o ki rhi vwo ẹruọ rẹ obo ri Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo rọyen wan. Ọ da ta: “Jihova reyọ ọke yena vwo yono uvwe erọnvwọn buebun me sa vwọ dia omamọ rẹ Onenikristi. Ofori nẹ ẹroẹvwọsuọ mi vwo kpahọn ganphiyọ ji ru ona rẹ uyono romobọ mẹ yovwinphiyọ. O ji fo nẹ mi vwo aghọghọ ro nẹ otọ rẹ udu rhe, o toro asan re me da ga Jihova-a.” Ọke vwọ yanran na, e de durhie Janice vẹ ọshare rọyen nẹ ayen re ruiruo rẹ ikiekin.  Ro vwo ni kpuko, Janice da ta: “Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo mẹ, dede nẹ ọ dia obo ri mi vwo vwẹ ẹwẹ-ẹn. Ọ reyọ ovwẹ ọke me ke sa rhe mrẹ erhuvwu rẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ ẹrhovwo mẹ, ẹkẹvuọvo oma vwerhen ọvwẹ nẹ mi rhiẹromrẹ ẹguọnọ kugbe uruemuesiri ri Jihova.”

15. Diesorọ o vwo fo nẹ avwanre nẹrhovwo kpahen erọnvwọn efa? (Ni ihoho na.)

¹⁵ Onọ rerha yen, ‘Ofori nẹ me nẹrhovwo kpahen orọnvwọn ọfa?’ Dede nẹ ofori ẹrhovwo avwanre vwọ dia ọ ri phiọgun jẹ a sa riẹn obo rẹ ọhọre ri Jihova vwọ kẹ avwanre hepha siẹrẹ a da nẹrhovwo kpahen erọnvwọn efa. Roro kpahen udje rẹ oniọvo aye rọ je rọvwọ-ọn rọ nẹrhovwo kpahen uphẹn ro vwo kpo Isikuru rẹ Ihwo ri Ghwoghwo Uvie Na. Ọ guọnọ kpo isikuru na rere ọ sa vwọ ga vwẹ asan ra da ma guọnọ ukẹcha. Ọtiọyena, rọ vwọ nẹrhovwo nẹ e durhie ọyen kpo isikuru na, ọ je sa rẹ Jihova nẹ ọ cha ọyen uko vwọ mrẹ uphẹn efa ro se vwo ruiruo rẹ aghwoghwo rọyen hẹrephiyọ. (Iru 16:​9, 10) O se ru nene obo rọ nẹrhovwo kpahen na siẹrẹ ọ da nọ mie oniruo okinriariẹ rọyen, sẹ o vwo ukoko rọhẹ ekogho na re je ma guọnọ ekobaro. O ji se si vwo rhe oghọn ukoko vwọ riẹn mie ayen sẹ o vwo asan ra da ma guọnọ ighwoghwota rẹ Uvie na. e

16. Imuẹro vọ yen avwanre vwo kpahen Jihova?

¹⁶ Vwo nene obo re yono re na, o muẹro dẹn nẹ Jihova cha kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ rọ je dia ọsoso. (Un 4:3; Aiz 30:18) Ọkievo ọ sa dianẹ Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre kirobo ra guọnọre-e. Ẹkẹvuọvo, ọ dia ọyen o vwo mudiaphiyọ nẹ Jihova kpairoro vrẹ ẹrhovwo avwanre-e. O vwọ ẹguọnọ rẹ avwanre mamọ. Ọ cha sen avwanre-e. (Un 9:10) Ọtiọyena, “vwẹ ẹro suọ vwẹ ọke ejobi,” ta ọdavwẹ wẹn eje kẹ vwẹ ẹrhovwo.​—Un 62:8.