Jihova Vwẹ Odjekẹ Vwọ Kẹ Ihwo Rọyen Vwẹ Idjerhe Rẹ Arhọ Na
“Ọnana hẹ idjerhe na, yan nene.”
UNE: 65, 48
1, 2. (a) Orhọ-esio vọ yen sivwin arhọ rẹ ihwo buebun re? (Ni uhoho rẹsosuọ na.) (b) Odjekẹ vọ yen ihwo rẹ Ọghẹnẹ vwori, ro se sivwin arhọ rayen?
“MUDIA, NI, KERHỌ.” Ọ vrẹ ẹgbukpe 100 re yen e si eta nana phiyọ ophapha vwẹ asan ra da shariẹ idjerhe rẹ itreni vrẹ, vwẹ America. Diesorọ? Rere itreni vwo jẹ imoto re shariẹ idjerhe na ẹ djẹ ruọ. Ra vwọ nabọ kerhọ rẹ orhọ-esio nana sivwin arhọ rẹ ihwo buebun re.
2 Jihova kẹ avwanre orhọ-esio ri tobọ yovwin vrẹ ọnana. Ọ vwẹ odjekẹ kẹ ihwo rọyen rere ayen se vwo vwo arhọ ri bẹdẹ je kẹnoma kẹ imuoshọ. Jihova pha kerẹ osuigegede ro vwo ẹguọnọ, ro sun igodẹ rọyen, je vwẹ orhọ-esio kẹ ayen rere ayen sa vwọ vrabọ rẹ okpetu.—Se Aizaya 30:20, 21.
JIHOVA VWẸ ODJEKẸ VWỌ KẸ IHWO RỌYEN ỌKIEJE
3. Mavọ yen ihworakpọ eje rhi vwo hirharoku ughwu?
3 Nẹ awanre rhe yen Jihova vwọ reyọ odjekẹ vẹ ọkpọvi vwọ kẹ ihwo rọyen. Kerẹ udje, vwẹ ogba rẹ Idẹn Jihova vwẹ odjekẹ vwọphia phephẹn, rọ sa kẹ ihworakpọ omavwerhovwẹn vẹ arhọ ri bẹdẹ. (Jẹnẹsis 2:15-17) Ẹkẹvuọvo, Adam vẹ Ivi sen
odjekẹ ro nẹ obọ rẹ Ọsẹ rayen na rhe. Ivi kerhọ rẹ odjekẹ ro nẹ obọ rẹ ọrọdekọ rhe, Adam da rha kerhọ rẹ aye rọyen. Kẹ die yen nẹ obuko rọyen rhe? Ayen da rioja, ji ghwu ababọ rẹ iphiẹrophiyọ. Vwọba, ihworakpọ eje ki hirharoku ughwu fikirẹ jẹ ẹmenyo rayen.4. (a) Diesorọ a vwọ guọnọ iji efa ọke rẹ Oghwe na vwọ wan nu? (b) Mavọ yen ẹdia kpokpọ na nẹrhẹ a riẹn iroro rẹ Ọghẹnẹ?
4 Ọghẹnẹ vwẹ odjekẹ vwọ kẹ Noa, o vwo sivwin arhọ rẹ ihwo. Oghwe na vwọ wan nu, Jihova da vwẹ iji kẹ ihworakpọ nẹ ayen ria yẹrẹ da ọbara-a. Diesorọ? Kidie enẹna, Jihova vwẹ uphẹn kẹ ihworakpọ nẹ e re eranvwe. Fikirẹ ẹdia kpokpọ nana, ayen je guọnọ iji kpokpọ ro sun ayen: “Wọ ria uvwo vẹ arhọ rọye-e, kọye ọbara rọye.” (Jẹnẹsis 9:1-4) Iji nana nẹrhẹ avwanre riẹn iroro rẹ Ọghẹnẹ kpahen arhọ, rọ dia ọrọyen na. Ọyehẹ Ọmemama na, ohwo rọ kẹ avwanre arhọ, ọtiọyena, ọyen fo ohwo rọ kẹ avwanre iji ro shekpahen arhọ. Kerẹ udje, ọ tare nẹ avwanre hwe ohwo-o. Ọghẹnẹ vwẹ ẹro ọghanghanre vwo ni arhọ vẹ ọbara, ọ je cha vwẹ oja re ohwo ro niro ghanghanre-e.—Jẹnẹsis 9:5, 6.
5. Die yen a cha fuẹrẹn asaọkiephana, kẹ diesorọ?
5 Ọke rẹ Noa vwọ wan nu, Ọghẹnẹ ji sun ihwo rọyen. Vwẹ uyono nana, avwanre cha mrẹ udje evo rẹ obo ro sun ayen wan. Ọnana cha nẹrhẹ orhiẹn-ebro rẹ avwanre ganphiyọ re vwo nene odjekẹ rẹ Jihova rhirin ra ro akpọ kpokpọ na.
ẸKUOTỌ KPOKPỌ, IJI KPOKPỌ
6. Diesorọ o vwo fo nẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ kerhọ rẹ irhi ra vwọ kẹ ayen womarẹ Mosis, kẹ uruemu vọ yen ofori nẹ emọ rẹ Izrẹl vwo?
6 Vwẹ ọke rẹ Mosis, Jihova kẹ ihwo rọyen iji ri shekpahen ẹga vẹ uruemu rayen. Diesorọ? Kidie ẹdia nana fẹnẹre. Vwẹ omarẹ ẹgbukpe ujorin ivẹ, emọ rẹ Izrẹl hẹ ẹdia rẹ eviẹn vwẹ Ijipt, asan rẹ ihwo da ga esẹ-emọ vẹ ema, ji ruẹ erọnvwọn buebun ri miovwo Ọghẹnẹ ivun. Ọtiọyena, ayen guọnọ irhi kpokpọ ọke rẹ ayen vwo vrẹn nẹ Ijipt nu. Kerẹ ẹgborho, ayen ki che nene Urhi rẹ Jihova. Ẹbe evo tare nẹ ubiota rẹ Hibru ra fan kpo “urhi” na churobọ si ubiota ro mudiaphiyọ “ọkpọvi, odjekẹ, uchebro.” Urhi na sẹro rẹ ihwo rẹ Izrẹl vwo nẹ ọfanrhiẹn vẹ ẹga rẹ efian rẹ ẹkuotọ efa re riariẹ ayen phiyọ ruẹ. Ayen da kerhọ rẹ Ọghẹnẹ, kẹ ayen mrẹ ebruba rọyen. Ayen da rha siọn, kẹ ayen rioja dẹn.—Se Urhi Rivẹ 28:1, 2, 15.
7. (a) Djekpahen oboresorọ Jihova vwọ vwẹ odjekẹ kẹ ihwo rọyen. (b) Idjerhe vọ yen Urhi na vwọ dia ọsẹro vwọ kẹ ihwo rẹ Izrẹl?
7 Emọ rẹ Izrẹl na guọnọ odjekẹ kpokpọ fikirẹ orọnvwọn ọfa. Urhi na muegbe rayen vwọ kẹ orọnvwọn ọghanghanre ọvo ro churobọ si ọhọre rẹ Jihova, ọyen ẹcha rẹ Mesaya na, Jesu Kristi. Urhi na vwẹ ẹkarophiyọ kẹ ihwo rẹ Izrẹl na nẹ ayen gbare-e. Ọ je chọn ayen uko vwọ riẹn nẹ ayen guọnọ ọtanhirhe na, rọ dia izobo ọgbagba ro che si imwemwu rayen no kare kare. (Galesha 3:19; Hibru 10:1-10) Urhi na je sẹro rẹ urhiẹ rẹ orua rẹ Mesaya na, ọ je chọn ihwo rẹ Izrẹl uko vwo vughe Mesaya na ọke rọ vwọ rhe. Vwọrẹ uyota, Urhi na pha kerẹ osun rẹ ọmọke krẹn, yẹrẹ “ọsẹro,” bẹsiẹ Kristi na ke rhe.—Galesha 3:23, 24.
8. Diesorọ a vwọ reyọ obo re mu Urhi rẹ Mosis na kpahen vwọba akpọ yerin?
8 Kerẹ Inenikristi, avwanre sa je mrẹ erere vwo nẹ odjekẹ rẹ Jihova rọhẹ Urhi Matiu 5:27, 28.
na. Vwẹ idjerhe vọ? Avwanre se mudia, nabọ roro kpahen obo re mu Urhi na kpahen. Dedevwo nẹ avwanre hẹ otọ rẹ irhi yena-a, a sa je reyọ buebun rayen vwo ruiruo vwẹ akpeyeren avwanre kugbe ẹga ra vwọ kẹ Jihova. O phi ayen phiyọ Baibol na e sa vwọ kẹ avwanre aghwanre, e sa vwọ kpọ avwanre vi, ji dje ọdavwaro phia kidie Jesu yono avwanre orọnvwọn rọ rho vrẹ Urhi na. Kerhọ kẹ oborẹ Jesu tare: “Ovwan nyori re vwo ji urhi nẹ, Wo gbe igberadja-a: ẹkẹvuọvo me ta kẹ wẹ nẹ, kohwo kohwo ro ni aye rẹ ohwo ọfa opharo ro de je, yẹ o duro vwẹ udu rọye nure.” Ọtiọyena, ofori nẹ a kẹnoma kẹ ọfanrhiẹn, o ji fo nẹ a sen iroro vẹ urhurusivwe rẹ ọfanrhiẹn.—9. Ẹdia kpokpọ vọ yen nẹrhẹ Ọghẹnẹ vwẹ irhi kpokpọ vwọphia?
9 Jesu vwọ rhe kerẹ Mesaya na nu, Jihova da vwẹ irhi kpokpọ phia vẹ erọnvwọn efa ri shekpahen ọhọre rọyen. Diesorọ? Vwẹ ukpe rẹ 33, Jihova sen ẹkuotọ rẹ Izrẹl, ọ da jẹ ukoko rẹ Inenikristi nẹ e dia ihwo rọyen. Ẹdia rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ rhe wene re.
ODJEKẸ VWỌ KẸ IZRẸL RẸ ẸWẸN
10. Diesorọ a vwọ vwẹ irhi kpokpọ vwọ kẹ ukoko rẹ Inenikristi, kẹ idjerhe vọ yen e vwọ fẹnẹ e ra vwọ kẹ emọ rẹ Izrẹl?
10 Jihova vwẹ Urhi rẹ Mosis na vwọ kẹ ihwo rẹ Izrẹl, o vwo yono ayen oborẹ ayen ga ji yeren akpọ wan. Vwo nẹ ọtonphiyọ rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ, ọ rha dia ẹkuotọ ọvuọvo yen ihwo rẹ Ọghẹnẹ nurhe-e, ẹkẹvuọvo ayen nẹ ẹkuotọ sansan rhe, e de se ayen Izrẹl rẹ ẹwẹn. Ayen da rhe dia ukoko rẹ Inenikristi rehẹ otọ rẹ ọphọ kpokpọ na. Jihova kẹ ayen odjekẹ kpokpọ yẹrẹ e ra nabọ djefiotọ ro shekpahen oborẹ ayen ga ji yeren akpọ wan. Vwọrẹ uyota, “Ọghẹnẹ ghwẹ oma hẹ abọvo jẹ ọvo vwo-o; ẹkẹvuọvo vwẹ ẹgborho kẹgborho ohwo rọ djẹ oshọ rọye ro de ru obo ri shehọ ọye ọ reyọ.” (Iruo Rẹ Iyinkọn Na 10:34, 35) Ayen nene obo re mu “urhi ri Kristi” na kpahen re si phiyọ ubiudu rayen, ọ dia enu rẹ ophapha rẹ oragha-a. Urhi na kọyen che sun Inenikristi vwẹ kasan kasan rẹ ayen dia, ayen me je mrẹ erere gbidiki.—Galesha 6:2.
11. Ẹdia ivẹ vọ vwẹ akpeyeren rẹ Inenikristi yen “urhi ri Kristi” na djobọte?
11 Izrẹl rẹ ẹwẹn mrẹ erere rode vwo nẹ odjekẹ rẹ Jihova vwọ kẹ ayen womarẹ Jesu. Tavwen Jesu ke ta ota kpahen ọphọ kpokpọ na, ọ vwẹ iji eghanghanre ivẹ vwọphia. Ọvo yen iruo aghwoghwo na. Ọ ro chekọ ko rhe shekpahen uruemu rẹ Inenikristi vẹ uruemu rẹ ayen vwo kpahen ohwohwo. A vwẹ iji nana kẹ Inenikristi eje, ji te avwanre, owenẹ e vwo iphiẹrophiyọ re vwo kpo odjuvwu yẹrẹ ra vwọ dia otọrakpọ na.
12. Orọnvwọn kpokpọ vọ yen phiare kpahen iruo aghwoghwo na?
12 Ọke awanre, ihwo rẹ ẹgborho na kpo Izrẹl ra ga Jihova. (1 Ivie 8:41-43) Ẹkẹvuọvo, Jesu da vwẹ iji ọvo phia, rọhẹ Matiu 28:19, 20. (Se.) Jesu vuẹ idibo rọyen nẹ ayen “yanran” bru ihworakpọ na eje. Vwẹ Pẹntikọst ukpe rẹ 33, Jihova de djephia nẹ ọ guọnọre nẹ e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na ro akpọeje. Vwẹ ẹdẹ yena, ẹwẹn ọfuanfon na da ro oma rẹ ihwo ri te omarẹ 120 vwẹ ukoko kpokpọ na, kẹ ayen jẹ ephẹrẹ sansan vwo ghwoghwo kẹ ihwo rẹ Ju vẹ ihwo rẹ ẹkuotọ efa ri kurhẹriẹ na. (Iruo Rẹ Iyinkọn Na 2:4-11) Ọke vwọ yanran na, iruo aghwoghwo na da rhe ro Sameria. Vwẹ ukpe rẹ 36, aghwoghwo na da rhe ro ẹkuotọ rẹ Igiye. Ọnana mudiaphiyọ nẹ Inenikristi ki ghwoghwo ota na kẹ ihworakpọ eje!
13, 14. (a) Die yen “urhi ọkpokpọ” rẹ Jesu vwọphia na churobọ si? (b) Die yen udje rẹ Jesu yono avwanre?
13 Jesu je vwẹ “urhi ọkpokpọ” phia kpahen uruemu rẹ Inenikristi vwo kpahen ohwohwo. (Se Jọn 13:34, 35.) Ofori nẹ e dje ẹguọnọ rẹ avwanre phia vwọ kẹ ayen kẹdẹ kẹdẹ, e ji muegbe re vwo ghwu vwọ kẹ ayen. Ọyena hẹ evunrẹ Urhi na-a.—Matiu 22:39; 1 Jọn 3:16.
14 Jesu yen udje rọ ma rho kparobọ rẹ ẹguọnọ tiọyen. O vwo ẹguọnọ rẹ idibo rọyen mamọ te ẹdia ro de ghwu kẹ ayen. Ọ je guọnọ nẹ idibo rọyen ru ọtiọyen. Ofori nẹ e muegbe re vwo chirakon rẹ ebẹnbẹn, tobọ ghwu vwọ kẹ iniọvo rẹ avwanre.—1 Tẹsalonaika 2:8.
ODJEKẸ VWỌ KẸ AKPEYEREN RI NONẸ VẸ Ọ RỌ CHA OBARO NA
15, 16. Ewene kpokpọ vọ yen herọ asaọkiephana, kẹ idjerhe vọ yen Ọghẹnẹ vwọ kẹ avwanre odjekẹ?
15 Jesu vwẹ “omamọ rẹ odibo esiri na” vwo mu rọ vwọ vwẹ “emu” kẹ idibo rọyen vwẹ “ọke” ro fori. (Matiu 24:45-47) Emu nana churobọ si odjekẹ eghanghanre vwọ kẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ siẹrẹ erọnvwọn de wene. Ewene vọ yen herọ enẹna?
16 Avwanre yerẹn vwẹ “oba rẹ ẹdẹ na,” o rhe che kri-i, ke che hirharoku ukpokpogho rọ je phia dẹvo-o. (2 Timoti 3:1; Mak 13:19) Vwọba, a djẹ Eshu vẹ emekashe rọyen nẹ odjuvwu rhe otọrakpọ na, ọtiọyena kẹ ayen so ojaẹriọ kẹ ihworakpọ. (Ẹvwọphia 12:9, 12) Avwanre je yan nene iji rẹ Jesu re vwo ghwoghwo kẹ ihwo rehẹ akpọneje vwẹ ejajẹ buebun!
17, 18. Die yen e ru kpahen odjekẹ ra vwọ kẹ avwanre asaọkiephana?
17 Ukoko rẹ Jihova vwo erọnvwọn buebun re sa chọn avwanre uko vwẹ iruo aghwoghwo na. Wọ vwẹ ayen ruiruo? E yono avwanre obo ra sa vwọ nabọ reyọ erọnvwọn nana ruiruo vwẹ emẹvwa. Wo nẹ uyono nana kerẹ odjekẹ ro nẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ rhe?
18 Re se vwo vwo ebruphiyọ rẹ Ọghẹnẹ, ofori nẹ avwanre nabọ kerhọ rẹ odjekẹ eje rẹ ukoko na vwọ kẹ avwanre. A da yan nene ayen asaọkiephana, kọ cha lọhọ avwanre ji vwo nene odjekẹ ra cha vwọ kẹ avwanre ọke rẹ “ukpokpogho rode” na da tonphiyọ nu, ọke ra cha vwọ ghwọrọ akpọ rẹ Eshu nana. (Matiu 24:21) Ọke yena da wan nu, avwanre je cha guọnọ odjekẹ vwẹ akpọ kpokpọ na, e de si Eshu no nu.
19, 20. Ẹbe vọ yen e che rhie, erere vọ yen ọ cha ghwa rhe?
19 Vwẹ ọke rẹ Mosis, ihwo rẹ Izrẹl guọnọ odjekẹ kpokpọ, ọtiọyena Ọghẹnẹ da kẹ ayen Urhi na. Ọke vwọ yanran na, ukoko rẹ Inenikristi da yan nene “urhi ri Kristi” na. Baibol na je vuẹ avwanre nẹ vwẹ akpọ kpokpọ na, a cha kẹ avwanre ẹbe ri vwo odjekẹ kpokpọ. (Se Ẹvwọphia 20:12.) Ọ sa dianẹ ẹbe nana che dje oborẹ Jihova guọnọ mie avwanre vwẹ ọke yena. Ihworakpọ eje, tobọ te e ra cha rhọvwọn nẹ ushi, de yono ẹbe nana ka sa riẹn ọhọre rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ ayen. Ẹbe nana je cha chọn avwanre uko vwọ riẹn iroro rẹ Jihova. Kẹ avwanre je cha nabọ vwo ẹruọ rẹ Baibol na, ọtiọyena, avwanre ki che vwo ẹguọnọ rẹ ohwohwo ji muọghọ kẹ ohwohwo vwẹ Iparadaisi. (Aizaya 26:9) Vwẹ ẹro roro erọnvwọn re che yono, ji yono ihwo efa vwẹ otọ rẹ usuon rẹ Ovie avwanre, Jesu Kristi!
20 E de nene odjekẹ re “si phihọ ẹbe na” je fuevun kẹ Jihova vwẹ ọdavwini rọ koba na, ko che si odẹ rẹ avwanre phiyọ “ọbe rẹ arhọ na” bẹdẹ bẹdẹ. Avwanre se vwo arhọ ri bẹdẹ na! Ọtiọyena, ofori nẹ e MUDIA, ra vwọ nabọ se Baibol na, NI, ra vwọ nabọ vwo ẹruọ rẹ obo ro mudiaphiyọ vwọ kẹ avwanre, je KERHỌ, re vwo nene odjekẹ rẹ Ọghẹnẹ asaọkiephana. E de ru erọnvwọn nana, ka sa wanvrẹ ukpokpogho rode na, ji yono kpahen Jihova, Ọghẹnẹ rẹ avwanre ro vwo ẹguọnọ vẹ aghwanre, bẹdẹ bẹdẹ.—Aghwoghwo 3:11; Rom 11:33.