1, 2. (a) Die yen ihwo evo ta siẹrẹ ayen de nyo nẹ Ọghẹnẹ vwo ukoko? (b) Die yen e che yono vwẹ uyono nana?

ỌGHẸNẸ vwo ukoko? Ihwo evo sa tanẹ, “Wọ guọnọ ukoko ro che sun we-e. Wo de se vwo oyerinkugbe vẹ Ọghẹnẹ nu, ọyena teri.” Iroro yena gbare? Die yen uyota rẹ ota na?

² Vwẹ uyono nana, a cha mrẹ obo re kẹ avwanre imuẹro nẹ Jihova, ọyen Ọghẹnẹ rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ ra mrẹ vwo dje-e. A je cha fuẹrẹn obo re ru siẹrẹ ukoko rẹ Jihova da kẹ avwanre odjekẹ. (1 Kọr. 14:33, 40) Vwẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ vẹ ọke avwanre nana, Baibol na vwẹ ukẹcha kẹ ukoko rẹ Jihova vwo ruiruo rẹ aghwoghwo na vwẹ akpọneje. Kidie nẹ avwanre tinka mu Baibol na, ji nene odjekẹ rẹ ukoko na, avwanre ki se toroba ofuanfon, ufuoma, vẹ oyerinkugbe rọyen.

3. Die yen kẹ wẹ imuẹro nẹ Jihova ghini Ohwo rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ ra mrẹ vwo dje-e?

³ Emama djerephia nẹ Ọghẹnẹ ghini Ohwo rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ ra mrẹ vwo dje-e. Baibol na da ta: “Aghwanre  ọye Ọrovwohwo vwọ ma akpọ na; erianriẹn rọye ọ rha vwọ tọn irharheghe na phihọ.” (Isẹ 3:19) “Akakọ rẹ idjerhe [rẹ Ọghẹnẹ],” ọyen avwanre riẹnre, “ophiọrọ rọye,” ọyen avwanre ji nyo re. (Job 26:14) Dedena, emerha avwanre riẹn kpahen akpọ vẹ irharheghe na, isio vẹ ekru rayen na, mu avwanre vwọ riẹn nẹ o vwo ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ erọnvwọn nana nene. (Une 8:3, 4) Ekru rẹ isio ọvo vwo iduduru rẹ isio vwẹ evun rọyen, ayen eje vwo idjerhe ayen yan nene vwẹ irharheghe na. Akpọ efa rẹ arhọ hepha-a, yan riariẹ ọnre na phiyọ kerẹsiẹ a da mrẹ nẹ ayen nene urhi ro sun imoto ẹdjẹ! Vwọrẹ imuẹro, oyan rẹ igbevwunu ra mrẹ vwẹ ophephe na chọn avwanre uko vwọ mrẹ nẹ Jihova, rọ dia ohwo “rọ vwẹ ẹruọ rọye ma idjuvwu” vẹ akpọ na, muwan rẹ ujiri, evun-ẹfuọn vẹ ẹga rẹ avwanre.—Une 136:1, 5-9.

4. Diesorọ egbaerianriẹn je sa rhe kpahenphiyọ enọ rẹ ihwo buebu-un?

⁴ Isayẹnsi dje erọnvwọn buebun phia kpahen odjuvwu vẹ otọrakpọ na, erianriẹn nana je ghwa erere rhe avwanre vwẹ idjerhe sansan re. Ẹkẹvuọvo, isayẹnsi je sa rhe kpahenphiyọ enọ buebun re herọ-ọ. Kerẹ udje, ihwo ri yono kpahen isio na cha sa vuẹ avwanre oborẹ akpọ vẹ odjuvwu sa rhe vwọ dia-a, ayen je cha sa vuẹ avwanre oboresorọ avwanre vwọ hẹ akpọ nana rẹ erọnvwọn buebun ri vwo arhọ hepha na-a. Vwọba, ihwo buebun che se djisẹ rẹ oboresorọ ohworakpọ vwo vwo owenvwe ọgangan ayen vwo yerin bẹdẹ-ẹ. (Aghwo. 3:11) Diesorọ enọ eghanghanre buebun vwọ herọ jẹ a mrẹ ẹkpahọnphiyọ raye-en? Orọnvwọn ọvo rọ sorọ yen, egbaerianriẹn buebun vẹ ihwo efa titi uyono rẹ erọnvwọn mamarhe. Ẹkẹvuọvo, vwevunrẹ Ọbe rọyen, Jihova kpahenphiyọ enọ ri kpokpo ubiudu rẹ ihwo vwẹ kasan kasan.

5. Idjerhe sansan vọ yen avwanre vwọ vwẹrosua irhi ri suẹn akpọ na?

⁵ Avwanre vwẹrosua irhi rẹ Jihova vwo mu ni sun akpọ na ri wene-e na. Ihwo ri ruiruo rẹ ẹlẹtriki, iplọba, e re djẹ aropleni, idọktọ, ayen eje vwẹroso irhi nana vwẹ iruo rayen. Kerẹ udje, idọktọ riẹnre nẹ a ma ugboma rẹ ihworakpọ eje vwẹ idjerhe vuọvo. Kọyensorọ idọktọ rha guọnọ asan rẹ ubiudu hepha vwẹ ugboma rẹ ohwo-o. Avwanre eje ji muọghọ kẹ irhi ri suẹn akpọ na. Kerẹ udje, ohwo ro pho nẹ enu rẹ urhe kọ guọnọ rhan kerẹ ọmọphran, che rhiẹromrẹ oja rọyen!

6. Diesorọ a vwọ rhẹro rọyen nẹ idibo rẹ Jihova, eyen ihwo ri nene ọrhuẹrẹphiyotọ?

⁶ Akpọ vẹ odjuvwu na vọnre vẹ igbevwunu ro djerephia nẹ a marọ nene ọrhuẹrẹphiyotọ. Ọtiọyena, o muẹro nẹ Jihova je guọnọ nẹ idibo rọyen nene ọrhuẹrẹphiyotọ. Ọnana yen sorọ Ọghẹnẹ vwọ kẹ avwanre Baibol na ro vwo sun avwanre. Ababọ rẹ irhi rẹ Ọghẹnẹ vẹ ukẹcha rẹ ukoko rọyen, jẹ akpeyeren rẹ avwanre shechọ.

7. Die yen djerephia nẹ Baibol na ọbe ra nabọ rhuẹrẹphiyọ?

⁷ Baibol na ghwa dia ọbe rẹ ikuegbe rẹ ihwo rẹ Ju vẹ Inenikristi ọvo-o. Ọyen ọbe ra nabọ rhuẹrẹphiyọ, ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ vwo si. Ẹbe sansan rehẹ Baibol na nabọ churobọ si ohwohwo. Vwo nẹ Jẹnẹsis re te Ẹvwọphia, a mrẹ uyovwinrota ro suẹn Baibol na rọ dia, ophikparobọ rẹ usuon rẹ Jihova vẹ orugba rẹ ọhọre rọyen vwọ kẹ otọrakpọ na womarẹ Uvie rọyen rẹ Kristi che sun,  ọyehẹ ‘ọmọ’ rẹ uve na.—Se Jẹnẹsis 3:15; Matiu 6:10; Ẹvwọphia 11:15.

8. Diesorọ a sa vwọ tanẹ emọ rẹ Izrẹl vwo ọrhuẹrẹphiyotọ ayen neneri?

⁸ Emọ rẹ Izrẹl ji nene ọrhuẹrẹphiyotọ. Kerẹ udje, vwẹ Urhi rẹ Mosis, o vwo “eya re ga ẹga na re ga ẹga vwẹ asan unurhoro rẹ utughẹ ra da vwa oma na.” (Eyan. 38:8) Oyan rẹ emọ rẹ Izrẹl vẹ ọgarivi re muẹ nẹ asan kpo asan na vwo ọrhuẹrẹphiyotọ. Ọke vwọ yanran na, Ovie Devid da rhuẹrẹ emọ rẹ Livae vẹ irherẹn na phiyọ ẹko sansan. (1 Ikun 23:1-6; 24:1-3) Emọ rẹ Izrẹl na de nyupho rẹ Jihova, ayen ke mrẹ ofuvwegbe, ufuoma, vẹ oyerinkugbe.—Urhi 11:26, 27; 28:1-14.

9. Die yen djerephia nẹ ukoko rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ nabọ vwo ọrhuẹrẹphiyotọ?

⁹ Ukoko rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ ji vwo ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ayen neneri, ayen mrẹ erere ọke ayen vwo nene odjekẹ rẹ ẹko rọvwẹrote vwẹ ọke yena, rọ ka dia iyinkọn na ọvo jovwo. (Iruo 6:1-6) Ọke vwọ yanran na, a da vwẹ iniọvo eshare efa vwọba ẹko rọvwẹrote na. (Iruo 15:6) Eshare nana yẹrẹ efa ri nene ẹko nana wian je vwẹ odjekẹ vẹ ọkpọvi phia womarẹ ileta. (1 Tim. 3:1-13; Tai. 1:5-9) Erere vọ yen ukoko na mrẹre ọke rẹ ayen vwo nene odjekẹ rẹ ẹko rọvwẹrote na?

10. Die yen phiare ọke rẹ ikoko na vwo nene iji rẹ ẹko rọvwẹrote na vwọphia? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

¹⁰ Se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 16:4, 5. Iniọvo rẹ ẹko rọvwẹrote na jẹ kpo asan sansan, “ji iji rẹ iyinkọn na kugbe ekpako na re hẹ Jerusalẹm ji kẹ ayen.” Kidie nẹ ikoko na yan nene iji na, esegbuyota rayen “da rhe ghwaotọ, kẹ ayen buẹ phihọ kẹdẹ kẹdẹ.” Die yen avwanre yono nẹ ikuegbe nana rhe re se vwo ruiruo vwẹ ukoko rẹ Ọghẹnẹ nonẹna?

11. Die yen eshare re vwo mu ẹdia ru kpahen odjekẹ rẹ ukoko na vwọ kẹ ayen?

¹¹ Die yen ofori nẹ Umẹ Rọvwẹrote Oghọn Ukoko yẹrẹ Umẹ Rọvwẹrote Ẹkuotọ, iniruo okinriariẹ, vẹ ekpako rẹ ukoko ru siẹrẹ ukoko na da kẹ ayen odjekẹ nonẹna? Baibol na vuẹ avwanre eje nẹ e nyupho je vwomakpotọ kẹ ayen. (Urhi 30:16; Hib. 13:7, 17) Ohwo ro vwo ẹwẹn rẹ ẹvwọsuọ vẹ iguegun cha sa dia ukoko rẹ Ọghẹnẹ-ẹ, kidie oka rẹ ẹwẹn tiọyena se gbowọphiyọ ẹguọnọ, ufuoma, vẹ oyerinkugbe rọhẹ ukoko na. “Diotrifis” vwo uruemu rẹ jẹ ọghọ emuo, ọ je fuevu-un; o muẹro nẹ o vwo Onenikristi rọ fuevun vuọvo rọ guọnọ dia ọtiọye-en. (Se 3 Jọn 9, 10.) Nọ oma wẹn: ‘Mi toroba ọyọnregan rẹ iniọvo mẹ? Me fobọ rhiabọreyọ odjekẹ rẹ iniọvo re vwo mu ẹdia?’

12. Ewene vọ yen herọ ro shekpahen obo ra vwẹ ekpako vẹ idibo rowian vwo muẹ?

¹² Roro kpahen iji kpokpọ ọvo rẹ Ẹko Rọvwẹrote na vwọphia o krinọ na-a. “Questions From Readers” rọhẹ Uwevwin Orhẹrẹ rẹ November 15, 2014, ọ rẹ oyibo, djunute ewene kpokpọ ro shekpahen idjerhe ra vwọ vwẹ eshare vwo muẹ ekpako vẹ idibo rowian. Uwevwin Orhẹrẹ na tare nẹ ẹko rọvwẹrote rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ vwẹ ogangan kẹ iniruo ri kiẹn nẹ ayen vwẹ eshare mu. Vwo nene udje yena, vwo nẹ September 1, 2014, oniruo okinriariẹ kọyen vwẹ ekpako vẹ idibo rowian vwo muẹ. Oniruo okinriariẹ na davwẹngba vwọ riẹn eshare re jiriri na, o ji nene ayen wian vwẹ iruo aghwoghwo na siẹrẹ uphẹn na  da herọ. Ọ je nabọ fuẹrẹn orua rẹ oniọvo re jiriri na. (1 Tim. 3:4, 5) Ekpako na vẹ oniruo okinriariẹ na je nabọ fuẹrẹn iwan rehẹ Baibol na ra guọnọ mie ekpako vẹ idibo rowian.—1 Tim. 3:1-10, 12, 13; 1 Pita 5:1-3.

13. Mavọ yen e se vwo djephia nẹ avwanre rhiabọreyọ odjekẹ rẹ ekpako na?

¹³ Ofori nẹ e nene odjekẹ rẹ Baibol na rẹ ekpako na vwọ kẹ avwanre. Isuigegede nana rehẹ ukoko na yan nene “omamọ uyono” rọ vọnre vẹ erere rọhẹ Baibol na. (1 Tim. 6:3) Roro kpahen uchebro rẹ Pọl ro shekpahen evwiẹrẹ rehẹ ukoko na. Iniọvo evo ‘ruẹ emuọvo-o ẹkẹvuọvo ayen duvwunuphiyọ eta ri te aye-en.’ Ekpako na bru ayen uche ọkieje, jẹ ayen yan nene uchebro na-a. Kẹ die yen ukoko na che ru kpahen ohwo tiọyena? Pọl da tanẹ, “We ni ohwo yena so, ovwan vẹ ọye ruẹ emuọvo kuẹgbe-e.” Iji yena ọ rẹ abavo kidie ọ diẹ ọ tare nẹ e ni ohwo na kerẹ ọvweghrẹ-ẹn. (2 Tẹsa. 3:11-15) Nonẹna, ekpako na sa ta ota rẹ orhọ-esio kpahen ohwo rọ rhọnvwe siobọnu orharhe uruemu ro se miovwo odẹ rẹ ukoko na-a, kerẹ oniọvo rọ kọnphiyọ ohwo rọ dia Oseri rẹ Jihova-a. (1 Kọr. 7:39) Die yen wo ruẹ siẹrẹ ekpako na da ta ota tiọyen? Wọ da riẹn kpahen ẹdia rẹ ayen ta ota kpahan na, wo che siomanẹ oka rẹ ohwo tiọyena? Ọdavwẹ wẹn vẹ orhiẹn-ebro wo vwo ru obo ra tare na se mu ohwo na vwo siobọnu orharhe uruemu yena. ^[1]

14. Idjerhe vọ yen avwanre se vwo toroba orufon rẹ ukoko na?

¹⁴ Avwanre se toroba orufon rẹ ukoko na vwọrẹ ẹwẹn siẹrẹ e de nene uchebro rẹ Baibol na. E jẹ a fuẹrẹn ẹdia ọvo rọ phiare vwẹ orere rẹ Kọrẹnt. Pọl nabọ gbomavwra iruo aghwoghwo na vwẹ orere yena, o ji vwo ẹguọnọ rẹ iniọvo rọyen rehẹ orere na re je dia “ihwo efuanfon.” (1 Kọr. 1:1, 2) Ẹkẹvuọvo, o kpokpo ẹwẹn rọyen mamọ rọ vwọ mrẹ nẹ ukoko na vwẹ uphẹn kẹ uruemu rẹ ọfanrhiẹn. Pọl da vuẹ ekpako na nẹ ayen vwẹ ohwo tiọyena kẹ Idẹbono, kọyen, ayen djẹ nẹ ukoko. E se vwo ru ukoko na fon, ko fori nẹ ekpako na si “ubiughweri” na no. (1 Kọr. 5:1, 5-7, 12) Ekpako na se brorhiẹn nẹ a djẹ ohwo rọ rhọnvwe kurhẹriẹ-ẹ vwo nẹ ukoko. Avwanre de bicha orhiẹn-ebro na, kọyen avwanre toroba orufon rẹ ukoko na, ọnana je sa nẹrhẹ ohwo na kurhẹriẹ ọ me mrẹ evwoghovwo rẹ Jihova.

15. Idjerhe vọ yen avwanre sa vwọ sẹro rẹ ufuoma rẹ ukoko na?

¹⁵ Ukoko rẹ Kọrẹnt na ji vwo ebẹnbẹn ọfa. Iniọvo evo muẹ iniọvo efa kpo aguare. Pọl da nọ ayen onọ nana: “Kidie we gbi diẹ oruchọ na phiyọ oma-a?” (1 Kọr. 6:1-8) A je mrẹ ẹdia tiọyen nonẹna. Ọkiọvo, e se gbowọphiyọ ufuoma rọhẹ uvwre rẹ iniọvo fikirẹ eki rẹ iniọvo ivẹ chokugbe ro sheri rọ nẹrhẹ igho rayen ghwru yẹrẹ ọvo mi roro nẹ ọ rẹ ochekọ phi ọyen iwayo. Evo mu iniọvo rayen kpo aguare, ẹkẹvuọvo Baibol na chọn avwanre uko vwọ mrẹ nẹ o yovwin a da ghwa avwanre re ukperẹ a vwọ ghwa ekan rhe odẹ rẹ Ọghẹnẹ yẹrẹ e vwo gbowọphiyọ ufuoma rẹ ukoko na. ^[2] A sa vwọ rhuẹrẹ ẹghwọ vẹ ebẹnbẹn phiyọ, ofori nẹ e nene uchebro rẹ Jesu. (Se Matiu 5:23, 24; 18:15-17.) E de ru ọtiọyen, kọyen avwanre toroba oyerinkugbe rọhẹ uvwre rẹ idibo rẹ Jihova.

16. Diesorọ a vwọ rhẹro rọyen nẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ che yerin kugbe?

 ¹⁶ Baibol na dje oboresorọ ihwo rẹ Jihova vwo yerin kugbe. Ọbuine na da so: “Nighe, mavọ oyovwi te rọ vwerhe te rẹ iniọvo da dia kugbe vwẹ okugbe!” (Une 133:1) Ihwo rẹ Izrẹl de nyupho rẹ Jihova, kẹ ayen vwo oyerinkugbe. Ọghẹnẹ vwọ ta ota kpahen oborẹ ihwo rọyen cha dia vwẹ obaro na, ọ da ta: “Ki mi si ayen koko kerẹ igegede vwẹ evun rẹ ogba.” (Maika 2:12) Vwọba, Jihova da vwẹ aroẹmrẹ nana phia womarẹ ọmraro Zẹfanaya: “Ki mi che ku ephẹrẹ rẹ ihwo na rhẹriẹ vwo kpo omamọ rẹ ephẹrẹ [rẹ uyota], rere ayen ejobi vwo se se odẹ rẹ Ọrovwohwo re ayen ku evun gbe ọvo vwọ ga.” (Zẹf. 3:9) Mavọ ọ vwerhoma te e vwo vwo uphẹn ra vwọ ga Jihova vwọrẹ oyerinkugbe!

17. Fikirẹ ofuanfon vẹ oyerinkugbe rẹ ukoko na, die yen ekpako ru siẹrẹ oruchọ da vwomaphia?

¹⁷ Rere ukoko na sa vwọ sẹro rẹ ofuanfon vẹ oyerinkugbe rọyen, ofori nẹ ekpako na vwẹrote oruchọ re vwomaphia kpakpata vwẹ idjerhe rẹ ẹguọnọ. Pọl riẹnre nẹ ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ nẹ ohwo ruẹ-ẹ, o ji kuẹrofia kẹ oruchọ-ọ. (Isẹ 15:3) Kọyensorọ Pọl vwo si ọbe ẹsosuọ rẹ Kọrẹnt, rọ dia ileta rẹ ọghwọku ọgangan rọ je vọn vẹ ẹguọnọ. Emeranvwe evo vwọ wan nu, ọbe rivẹ rẹ Kọrẹnt, de djephia nẹ ẹdia na yovwin vrẹ obo ri jovwo re, kidie ekpako na vwẹ uchebro rẹ Pọl vwo ruiruo. Onenikristi da jowọ rọ chọre tavwen ọ ke riẹn, ofori nẹ eshare ri tedje vwẹ ọkpọvi kẹ vẹ ẹwẹn rẹ vworo vworo.—Gal. 6:1.

18. (a) Ukẹcha vọ yen uchebro rọhẹ Baibol na vwọ kẹ ikoko rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ? (b) Die yen e che yono vwẹ uyono rọ cha na?

¹⁸ Aphro herọ-ọ, uchebro rẹ Baibol na vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ rehẹ Kọrẹnt vẹ asan efa vwọ sẹro rẹ ofuanfon, ufuoma, vẹ oyerinkugbe rẹ ukoko na. (1 Kọr. 1:10; Ẹfe. 4:11-13; 1 Pita 3:8) Fikirẹ ọnana, iniọvo rẹ ọke yena ke sa nabọ ruiruo rẹ aghwoghwo rayen vọnvọn. Kọyensorọ, Pọl sa vwọ tanẹ e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na “kẹ akpọ na ejobi re.” (Kọl. 1:23) Nonẹna, e ghwoghwo ọhọre rẹ Ọghẹnẹ vwo nene akpọeje womarẹ ẹgbaẹdavwọn rẹ ihwo rehẹ ukoko na. Uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana che djekpahen erọnvwọn efa rọ nẹrhẹ a riẹn nẹ ihwo nana ni Baibol na ghanghanre, ayen ji muegbe ayen vwo muọghọ kẹ Jihova, Osun rẹ akpọ vẹ odjuvwu.—Une 71:15, 16.