1, 2. (a) Idjerhe vọ yen iphiẹrophiyọ rẹ Inenikristi vwọ fẹnẹ ọ rẹ ihwo buebun? (b) Enọ eghanghanre vọ yen a cha fuẹrẹn asaọkiephana?

A MRẸ vwo dje iphiẹrophiyọ rẹ Inenikristi rẹ uyota-a! Owenẹ e che kpo odjuvwu yẹrẹ a hẹ usun rẹ “igodẹ efa” na, avwanre eje rhẹro rẹ orugba rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ kugbe orufon rẹ odẹ rọyen. (Jọn 10:16; Mat. 6:9, 10) Ọnana yen iphiẹrophiyọ ro fori nẹ ihworakpọ me ni ghanghanre. Avwanre eje rhẹro rẹ uve rẹ arhọ rẹ bẹdẹ na vwẹ “idjuvwu ekpokpọ” yẹrẹ vwẹ “akpọ” kpokpọ na. (2 Pita 3:13) Tavwen ọke yena ki te, avwanre rhẹro rẹ ebruphiyọ rẹ ẹwẹn ro buẹnphiyọ, rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ riavwerhen rọyen.

² Nonẹna, ihwo buebun ji vwo iphiẹrophiyọ evo, ẹkẹvuọvo ayen vwo ẹwẹn ivivẹ kpahen orugba rayen. Kerẹ udje, iduduru rẹ ihwo ri phi idjogba se vwo iphiẹrophiyọ nẹ ayen che phikparobọ ẹdẹ ọvo, jẹ o mu ayen ẹro-o. Ẹkẹvuọvo, uvi rẹ esegbuyota, ọyen iphiẹrophiyọ rẹ Inenikristi rọ nabọ “mu [ayen] ẹro” dẹn. (Hib. 11:1) Wo se roro nẹ, mavọ yen iphiẹrophiyọ wẹn se vwo muwẹro dẹn? Erere vọ yen herọ siẹrẹ wo de vwo esegbuyota ọgangan kpahen iphiẹrophiyọ wẹn?

3. Die yen e mu esegbuyota rẹ Inenikristi kpahen?

 ³ Esegbuyota diẹ obo ra riuku rọye-en; e ji vwo kpregede-e. Ohwo se vwo siẹrẹ o de rhie ubiudu rọyen phiyọ vwọ kẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ. (Gal. 5:22) Baibol na tare nẹ Jihova vwo esegbuyota-a yẹrẹ kọ guọnerọ-ọ. Ọ vwọ dianẹ Jihova yen me vwo ẹgba vẹ aghwanre na, o vwo emu vuọvo rọ sa nẹrhẹ o jẹ ọhọre rọyen eruogba-a. O vwo imuẹro rẹ orugba rẹ ive rọyen na mamọ te ẹdia rẹ vwẹ ẹro rọyen, i rugba re. Kọyensorọ ọ vwọ tanẹ, “O rere!” yẹrẹ i rugba re. (Se Ẹvwọphia 21:3-6.) E mu esegbuyota rẹ Inenikristi kpahen erianriẹn na nẹ Jihova ọyen “Ọghẹnẹ rẹ uyota,” ro ruẹ ive rọyen eje gba ọkeneje.—Urhi 7:9.

4. Iphiẹrophiyọ vọ yen eshare vẹ eya ri vwo esegbuyota ọke awanre niri ghanghanre?

⁴ Ọbe rẹ Hibru uyovwin 11, djunute edẹ rẹ eshare vẹ eya 16 ri vwo esegbuyota. Ọyinkọn Pọl tare nẹ ayen vẹ ihwo efa buebun “se oseri rẹ esegbuyota rayen.” (Hib. 11:39) Ọ nabọ “mu” ayen eje ẹro nẹ Ọghẹnẹ cha vwẹ ‘ọmọ’ rẹ uve na vwo mu rere o si ẹvwọsuọ rẹ Eshu no, o mi ji ru orugba rẹ ọhọre rẹ Jihova. (Jẹn. 3:15) Ihwo rẹ esegbuyota nana ghwuru tavwen ‘ọmọ’ rẹ uve na, Jesu Kristi, ki rhie idjerhe phiyọ vwọ kẹ ihwo ri che kpo odjuvwu. (Gal. 3:16) Dedena, ive rẹ Jihova shefia-a, ọtiọyena a cha rhọvwọn ayen rhe otọrakpọ na rhi yerin akpeyeren ọgbagba.—Une 37:11; Aiz. 26:19; Hos. 13:14.

5, 6. Die yen Ebraham vẹ orua rọyen tẹnrovi, kẹ mavọ yen ayen vwọ sẹro esegbuyota rayen? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

⁵ Ọbe rẹ Hibru 11:13 ta ota kpahen idibo rẹ Ọghẹnẹ rẹ ọke awanre nẹ, “Enana ejobi na ghwuru vwẹ evun rẹ esegbuyota rayen, yẹ ive re ve kẹ ayen na ji te ayen obọ-ọ, ẹkẹvuọvo rẹ ayen vwọ mrẹ ayen de yenre vwẹ ogboko.” Ọvo rayen yen Ebraham. Ọ nabọ tẹnrovi iphiẹrophiyọ rẹ akpeyeren vwẹ usuon rẹ ‘ọmọ’ rẹ uve na? Jesu kpahenphiyọ onọ yena ọke rọ vwọ ta ota kẹ ivwighrẹn rọyen nẹ, “Ọsẹ rẹ ovwan Ebraham ghọghọre nẹ ọye mrẹ ẹdẹ mẹ; ọ mrẹrẹ ọ da ghọghọ.” (Jọn 8:56) Ọtiọyen ọ je hepha kẹ Sera, Aizik, Jekọp, vẹ ihwo efa buebun re tẹnrovi iphiẹrophiyọ rẹ Uvie na, “ohwo rọ bọnrọ kugbe ọ rọ fanrọ kẹ Ọghẹnẹ.”—Hib. 11:8-11.

⁶ Mavọ yen Ebraham vẹ orua rọyen sa vwọ sẹro rẹ esegbuyota rayen? Ọ sa dianẹ ayen yono kpahen Ọghẹnẹ womarẹ ihwo re fuevun ọke rọ wanre, emramrẹ, yẹrẹ ẹbe rẹ awanre rẹ ayen seri. Ọ rọ ma rho, oborẹ ayen yonori na chọrọ ayen ẹro-o, ẹkẹvuọvo ayen ni ive rẹ Ọghẹnẹ vẹ obo rọ guọnọre ghanghanre, ji roro kpahen ayen. Kidie nẹ ayen vwo imuẹro ọgangan kpahen iphiẹrophiyọ rayen, ihwo nana muegbe ayen vwọ rioja fikirẹ evun-ẹfuọn rayen vwọ kẹ Ọghẹnẹ.

7. Erọnvwọn vọ yen Jihova vwọ kẹ avwanre re sa bọn esegbuyota avwanre gan, kẹ die yen e ru kpahen ayen?

⁷ Jihova kẹ avwanre Baibol na, a sa vwọ sẹro rẹ esegbuyota avwanre. Ọ da dia obo re se ru, e jẹ avwanre se Baibol na kẹdẹ kẹdẹ rere o vwo “yovwi” kẹ avwanre, a je vwọ mrẹ “ebruphihọ.” (Une 1:1-3; se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 17:11.) Kerẹ idibo rẹ Jihova rẹ ọke awanre, o ji fo nẹ e roro kpahen ive rẹ Ọghẹnẹ ọkieje ji nene iji rọyen. Jihova kẹ avwanre emu rẹ ẹwẹn buebun womarẹ “odibo esiri na.” (Mat. 24:45) A da vwẹ ẹro ọghanghanre vwo ni emu rẹ ẹwẹn rẹ Jihova vwọ kẹ avwanre na, ka cha họhọ ihwo rẹ awanre ri vwo  esegbuyota, rẹ iphiẹrophiyọ rẹ Uvie na nabọ “mu” ẹro dẹn.

8. Idjerhe vọ yen ẹrhovwo vwọ bọn esegbuyota avwanre gan?

⁸ Ẹrhovwo je chọn idibo rẹ Ọghẹnẹ rẹ awanre uko vwọ bọn esegbuyota rayen gan. Ayen da mrẹ oborẹ Ọghẹnẹ kpahan phiyọ ẹrhovwo rayen wan, ọ bọn esegbuyota rayen gan. (Neh. 1:4, 11; Une 34:4, 15, 17; Dan. 9:19-21) Avwanre sa je ta ọdavwẹ avwanre eje vwọ kẹ Jihova, a vwọ riẹn nẹ o che nyo avwanre je kẹ avwanre ẹgba re vwo chirakon vẹ aghọghọ. Ọ da kpahenphiyọ ẹrhovwo avwanre, ọnana nẹrhẹ esegbuyota avwanre ganphiyọ. (Se 1 Jọn 5:14, 15.) Rọ vwọ dianẹ esegbuyota ọyen ẹbẹre ọvo rẹ omamọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na, ofori nẹ avwanre “nọ” ọkieje vwọ kẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ kirobo rẹ Jesu vuẹ avwanre.—Luk 11:9, 13.

9. Vwọba ẹrhovwo romobọ avwanre, amono yen a sa je nẹrhovwo kẹ?

⁹ E jẹ ẹrhovwo avwanre eje dia oyare romobọ avwanre ọvo-o. A sa kpẹvwẹ Jihova ji jiro kẹdẹ kẹdẹ fikirẹ “iruo rẹ igbunu” rọyen ri “bunọ obo re se keri”! (Une 40:5) E jẹ ẹrhovwo rẹ avwanre ji djephia nẹ avwanre “karohọ ayen otu re hẹ uwodi, kerẹsiẹ ra da mrẹ nẹ [avwanre] vẹ ayen re gba hẹ uwodi na.” E jẹ avwanre je nẹrhovwo vwọ kẹ iniọvo avwanre rehẹ akpọeje, ma rho “isun rẹ [avwanre]” yẹrẹ ekpako na. A da mrẹ oborẹ Jihova kpahan phiyọ ẹrhovwo avwanre, ọnana te avwanre ẹwẹn mamọ!—Hib. 13:3, 7.

10. Udje sansan vọ yen herọ kpahen idibo rẹ Ọghẹnẹ re rhọnvwe sen ọyọnregan raye-en, kẹ die yen kẹ ayen ẹgba?

¹⁰ Vwẹ ọbe rẹ Hibru uyovwin 11, ọyinkọn Pọl djisẹ rẹ edavwini sansan rẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ rioja rọyen. Kerẹ udje, Pọl djunute eya ri vwo esegbuyota rẹ emọ rayen ghwuru, a da rhoma kpare emọ na vrẹn. Ọ da je ta ota kpahen ihwo re “rhọvwere nẹ esiobọ nẹ aye-en, rere ayen se vwo vrẹn kpo arhọ ri bẹdẹ.” (Hib. 11:35) Dede nẹ avwanre ghwa riẹn ihwo rẹ Pọl ta ota kpahan na-a, jẹ ihwo kerẹ Nebọt vẹ Zekaraya, e phi ayen hwe kidie ayen nyupho rẹ Ọghẹnẹ ji ru ọhọre rọyen. (1 Ivie 21:3, 15; 2 Ikun 24:20, 21) Daniẹl vẹ igbeyan rọyen nabọ vwo uphẹn rẹ “esiobọ nẹ” siẹrẹ ayen rha yọnrega-an. Ẹkẹvuọvo, esegbuyota ayen vwo kpahen ẹgba rẹ Ọghẹnẹ chọn ayen uko vwọ “gba unu rẹ ikpohrokpo” ji “furhie ogidi-erhanre.”—Hib. 11:33, 34; Dan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23.

11. Edavwini vọ yen emraro evo rhiẹromrẹ fikirẹ esegbuyota rayen?

¹¹ Fikirẹ esegbuyota, a vwẹ emraro kerẹ Maikaya vẹ Jẹrimaya vwọ “jehwẹ . . . e mu evo phihọ uwodi.” Efa kerẹ Ilaija, “suosuo wan egbo vẹ ogo, ẹmwa vẹ igbogho rẹ akpọ na.” Ayen eje chirakon kidie ayen vwo “iphiẹrohọ rẹ obo ri mu ohwo ẹro.”—Hib. 11:1, 36-38; 1 Ivie 18:13; 22:24-27; Jer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2.

12. Ono yen udje rọ ma rho kparobọ rẹ akoechiro, die yen chọn rọ uko vwo chirakon?

¹² Pọl vwọ ta ota kpahen eya vẹ eshare sansan ri vwo esegbuyota nu, ọ da kanrunumu udje rọ ma rho, ọyehẹ Jesu Kristi. Hibru 12:2, da ta: “Fiki rẹ aghọghọ rọ hẹ obaro kẹ chiri odjadja rẹ [“urhe roja na,” NW], ọ davwerhọn rẹ omaẹvuọ na-a, o de rhi tidia obọrhe rẹ ekete rẹ Ọghẹnẹ.” Vwọrẹ uyota, ofori nẹ a nabọ “roro” kpahen esegbuyota rẹ Jesu siẹrẹ e de hirharoku edavwini egangan. (Se Hibru 12:3.) Kerẹ Jesu, Inenikristi rẹsosuọ kerẹ odibo Antipas, rhọnvwe sen ọyọnregan  rọye-en. (Ẹvwọ. 2:13) A cha rhọvwọn ayen nushi kpo odjuvwu, rọ rho vrẹ “arhọ ri bẹdẹ” rẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ rẹ ọke awanre rhẹro rọyen. (Hib. 11:35) Uvie na ton usuon phiyọ ukpe rẹ 1914, ọmọke vwọ wan nu, a da kpare ihwo re fuevun tiọyena ra jẹreyọ eje nushi kerẹ ihwo rẹ ẹwẹn vwo kpo odjuvwu ri che nene Jesu sun otọrakpọ na.—Ẹvwọ. 20:4.

13, 14. Edavwini vọ yen oniọvo Rudolf Graichen hirharoku, kẹ die yen chọn rọ uko vwo chirakon?

¹³ Iduduru rẹ ihwo re ga Ọghẹnẹ nonẹna vwẹrokere udje rẹ Jesu ayen vwọ tẹnroviẹ iphiẹrophiyọ rayen, ayen je rhọvwan nẹ edavwini guọghọ esegbuyota raye-en. Roro kpahen Rudolf Graichen re vwiẹre vwẹ Germany ukpe rẹ 1925. Ọ karophiyọ ihoho iyoyovwi rẹ ikuegbe sansan rehẹ Baibol na rehẹ igbẹhe rẹ uwevwin rọyen. O de si: “Uhoho ọvo dje ubido vẹ omogodẹ, ẹmẹvwe vẹ okorhi, ọmọ rẹ erhuẹn vẹ okpohrokpo, ayen eje yerẹn vwẹ ufuoma; omotete yen sun ayen eje. . . . Ihoho yena cha sa chọrọ ovwẹ ẹro-o.” (Aiz. 11:6-9) Oniọvo Rudolf sẹro rẹ iphiẹrophiyọ rọyen vwọ kpahen iparadaisi na dede nẹ o rhiẹromrẹ omukpahen  ọgangan vwẹ abọ rẹ isodje rẹ Nazi vẹ elọkpa rẹ East Germany.

¹⁴ Oniọvo Rudolf ji rhiẹromrẹ edavwini efa, kerẹ udje, ọga re se typhus hwe oni rọyen vwẹ asan ra da vwẹ oja riẹ ihwo rọhẹ Ravensbrück, ọsẹ rọyen sa sẹro rẹ ọyọnregan rọye-en, ọ da ghwobọphiyọ ọbe nẹ ọyen rha dia Oseri rẹ Jihova-a. E vwo siobọno nu, Rudolf da ga kerẹ oniruo okinriariẹ, e de ji se kpo Isikuru rẹ Gilead. A da vuẹ nẹ ọ ra ga kerẹ imishọnare vwẹ Chile, ọ da rhoma ga kerẹ oniruo okinriariẹ vwẹ oboyin. Edavwini rẹ oniọvo na je dobọji vwẹ etiyi-in. Ọke vwọ yanran na, ọ da rọvwọn Patsy rọ je dia imishọnare, ẹgbukpe ọvo vwọ wan nu, ọmọtẹ rayen de ghwu. Ọke rẹ aye rọyen vwọ hẹ ẹgbukpe 43 ọvo, o de rhe ghwu. Oniọvo Rudolf chirakon rẹ edavwini nana eje, dede nẹ ọ muọga, ọ je ghwore ọ je ga kerẹ ọkobaro ọkieje kugbe ọkpako ọke re vwo gbikun rẹ akpeyeren rọyen vwẹ Uwevwin Orhẹrẹ rẹ August 1, 1997, aruẹbe 20-25, ọ rẹ oyibo. ^[1]

15. Iseri rẹ Jihova vọ yen chirakon rẹ omukpahen nonẹna?

¹⁵ Iseri rẹ Jihova je ghọghọ fikirẹ iphiẹrophiyọ rayen dede nẹ ayen rhiẹromrẹ omukpahen ọgangan ọkieje. Kerẹ udje, iniọvo avwanre buebun hẹ uwodi vwẹ Eritrea, Singapore, vẹ South Korea kidie ayen rhọnvwe mu ọlọkọ-ọ kirobo rẹ Jesu tare. (Mat. 26:52) Usun rẹ iniọvo nana yen Isaac, Negede, vẹ Paulos, rehẹ uwodi vwẹ Eritrea vrẹ ẹgbukpe 20 re! Iniọvo nana rhe vwo uphẹn ayen vwọ vwẹrote esẹ vẹ ini rayen re ghwore-e, ayen sa rọvwọ-ọn, dedena ayen je sẹro rẹ evun-ẹfuọn rayen dede nẹ ayen rioja ọgangan. Opharo rayen ra mrẹ vwẹ wẹbsaiti avwanre jw.org, djerephia nẹ ayen je sẹro rẹ esegbuyota rayen kokoroko. Ihwo re wian vwẹ uwodi na tobọ muọghọ kẹ ayen.

16. Mavọ yen esegbuyota ọgangan sa vwọ chọn wẹ uko?

¹⁶ Idibo rẹ Jihova buebun ji rhiẹromrẹ oka rẹ omukpahen ọtiọyen dẹvo-o. Edavwini efa yen ayen rhiẹromrẹ. Evo chirakon rẹ ọbẹnvwẹ yẹrẹ rioja rẹ ofovwin vẹ oghwọrọ sansan. Efa pha kerẹ Mosis vẹ ihwo efa vwẹ Baibol na ri chukoku ẹvwọtua rẹ ekuakua rẹ akpọ na vẹ otitivwe rọyen. Ayen họnra vwọsua ọdavwini re vwo yeren akpọ nene ojevwe romobọ kugbe ẹguọnọ rẹ akpọ na. Die yen chọn ayen uko vwo ru ọnana? Ẹguọnọ rẹ ayen vwo kpahen Jihova vẹ esegbuyota ọgangan ayen vwo kpahen ive rọyen nẹ o che si oshenyẹ no, je vwẹ arhọ rẹ bẹdẹ bẹdẹ vwọ hwosa kẹ idibo rọyen vwẹ akpọ kpokpọ na.—Se Une Rẹ Ejiro 37:5, 7, 9, 29.

17. Die yen orhiẹn-ebro wẹn asaọkiephana, kẹ die yen e che yono vwẹ uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana?

¹⁷ Vwẹ uyono nana, avwanre mrẹ oborẹ e vwo roro kokodo kpahen ive rẹ Ọghẹnẹ vẹ ẹrhovwo ẹnẹ rẹ ọkieje sa vwọ sẹro rẹ esegbuyota avwanre. Ọyena kọ cha chọn avwanre uko vwo chirakon rẹ edavwini, ra vwọ tẹnroviẹ iphiẹrophiyọ avwanre rọ nabọ “mu” avwanre ẹro dẹn na. Ẹkẹvuọvo, Baibol na ji djisẹ rẹ esegbuyota kpobaro phiyọ, kirobo rẹ uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana che djephia.