ESEGBUYOTA kẹ avwanre ẹgba. Kerẹ udje, dede nẹ Eshu davwẹngba ro vwo miovwo oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ ọ ri Jihova, esegbuyota nẹrhẹ avwanre “kpọ ibiri rẹ erhanre rẹ Idẹbono kufia.” (Ẹfe. 6:16) Esegbuyota sa nẹrhẹ avwanre hirharoku ebẹnbẹn re pha kerẹ igbenu. Jesu da vuẹ idibo rọyen: “We de segbuyota kerẹ emamọ rẹ uyerhie, kẹ ovwan ta kẹ ugbenu nana nẹ, Ghwie nẹ etinẹ kpo oboyi; ko ghwie.” (Mat. 17:20) Rọ vwọ dianẹ esegbuyota sa nẹrhẹ oyerinkugbe avwanre vẹ ọ ri Jihova ganphiyọ na, ke se roro kpahen enọ nana: Die yen esegbuyota? Idjerhe vọ yen ẹro ọghanre re vwo ni uyota na vwo churobọ si esegbuyota rẹ avwanre? Mavọ yen e se vwo ru esegbuyota avwanre ganphiyọ? Ono yen avwanre che vwo esegbuyota kpahen?—Rom 4:3.

Esegbuyota vrẹ e di vwo vwo imuero kpahen oborẹ Baibol na tare, kidie ‘emekashe rẹ Idẹbono ji se Ọghẹnẹ gbuyota, ayen de gue oma.’ (Jems 2:19) Die kọyen esegbuyota mudiaphiyọ?

Idjerhe ivẹ yen Baibol na fan esegbuyota phiyọ. Ọrẹsosuọ, “esegbuyota hẹ iphiẹrohọ rẹ obo ri mu ohwo ẹro.” (Hib. 11:1a) Wo de vwo esegbuyota, kọyen vwọ riẹnre nẹ kemu kemu ri Jihova tare uyota, o ji che rugba. Kerẹ udje, Jihova da vuẹ ihwo rẹ Izrẹl: “Ọ da dianẹ wo se miovwi ọphọ re me vẹ uvo gba re kugbe ọphọ re me vẹ ason gba re rẹ uvo vẹ ason gbe phia vwẹ ọke re phihọ kẹ aye-en, kẹsiẹye e ki miovwo ọphọ mẹ ri mi nene Devid rẹ odibo mẹ re na.” (Jer. 33:20, 21) Oshọ mu we jovwo re nẹ uvo na rha cha rhovwo yẹrẹ she-e, rọ da nẹrhẹ ọke je kpo yẹrẹ nẹrhẹ ọke je rhie-e? O de muwẹro nẹ uvo na cha rhovwo ji she, o rhe ji fo nẹ o muwẹro nẹ Ohwo rọ ma ẹdẹ vẹ ason ji che ru eta rọyen eje gba-a?—Aiz. 55:10, 11; Mat. 5:18.

Ọrivẹ, esegbuyota ọyen “imuẹro rẹ obo re jẹmrẹ.” A sa tanẹ esegbuyota ọyen “imuẹro” rẹ erọnvwọn rẹ ẹro ji rhi mrẹ-ẹ yẹrẹ rọ je phia-a. (Hib. 11:1b) Vwẹ idjerhe vọ? A gba reyọ kerẹ udje nẹ ọmọtete ọvo nọ wẹ, ‘Mavọ wo ru riẹn nẹ odju herọ?’ Dede nẹ wọ je mrẹ odju dẹvo-o, wo se dje vwọ kẹ ọmọ na obo ri djerephia nẹ odju herọ, kerẹ obo ra wẹn reyọ, erọnvwọn rẹ odju djuẹ, vẹ efa tiọyena. Siẹrẹ o de mu ọmọ na ẹro re, kọ sa rhọnvwe nẹ erọnvwọn rẹ ẹro rọyen sa mrẹ-ẹ herọ. Vwẹ idjerhe vuọvo yena, e mu esegbuyota kpahen imuẹro ọgangan.—Rom 1:20.

Rọ vwọ dianẹ e mu esegbuyota kpahen imuẹro na, ofori nẹ ohwo “vwo erianriẹn rẹ uyota na” tavwen o ki se vwo esegbuyota. (1 Tim. 2:4) Ẹkẹvuọvo, erianriẹn ọvo teri-i. Ọyinkọn Pọl da ta: “Udu ohwo vwo segbuyota.” (Rom 10:10) Ofori nẹ ohwo vwo imuẹro kpahen uyota na, ji no ghanghanre. Ọke yena, esegbuyota na ko che muo vwo ru obo ri cha nẹrhẹ oma vwerhen Ọghẹnẹ. (Jems 2:20) Ohwo ro vwo ọdavwaro kpahen uyota na-a, se jẹ imuẹro evwo kidie ọ guọnọ wene iroro  rọye-en, yẹrẹ ọ guọnọ ru obo ri jere. (2 Pita 3:3, 4; Jude 18) Ọnana yen sorọ ihwo evo rhe vwo esegbuyota kpahen igbevwunu re ruru vwẹ ọke awanre-e. (Ukeri 14:11; Jọn 12:37) Ihwo ri vwo ẹguọnọ rẹ uyota na ọvo yen ẹwẹn ọfuanfon ri Jihova vwẹ ukẹcha kẹ vwo vwo esegbuyota.—Gal. 5:22; 2 Tẹsa. 2:10, 11.

Ovie Devid ọyen ọvo usun rẹ ihwo ri vwo esegbuyota ọgangan. (Hib. 11:32, 33) Ẹkẹvuọvo, ọ dia ihwo eje rehẹ orua ri Devid yen vwo oka rẹ esegbuyota tiọyena-a. Kerẹ udje, o vwo ọke ọvo rẹ Eliab rọ dia ọkpako kẹ Devid vwo djephia nẹ o vwo esegbuyota-a. Ọ ghwọku Devid kidie nẹ ọ nọ enọ kpahen eta rẹ aroeyivwo ri Gọlayat. (1 Sam. 17:26-28) E vwiẹ ohwo vwiẹ esegbuyota-a, a jẹ riuku rọyen miẹ ọsẹ vẹ oni rẹ ohwo-o, ọtiọyena, oyerinkugbe ri Devid vẹ Jihova vwori yen nẹrhẹ o vwo oka rẹ esegbuyota yena.

Vwẹ Une Rẹ Ejiro 27, Devid de dje obo ri nẹrhẹ o vwo esegbuyota ọgangan. (Owọ 1) Devid nabọ roro kpahen obo ro rhiẹromrẹ vwẹ ọke awanre, kugbe oborẹ Jihova gboja kẹ ivwighrẹn rọyen wan. (Owọ 2, 3) Ọ vwẹ ẹro ọghanghanre vwo ni uwevwin rẹ ẹga na. (Owọ 4) Devid vẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ efa ga kugbe vwẹ uwevwin rẹ ẹga na. (Owọ 6) Ọ yare ukẹcha ri Jihova vwẹ ẹrhovwo. (Owọ 7, 8) Devid je guọnọ nẹ e yono ọyen idjerhe rẹ Ọghẹnẹ. (Owọ 11) Esegbuyota pha ghanghanre vwọ kẹ Devid te ẹdia rọ vwọ nọ: “Tivọ me rha dia mi rhe vwo esegbuyota-a?”—Owọ 13, NW.

Wo se vwo esegbuyota kerẹ ọ ri Devid siẹrẹ wọ de vwo iruemu re djunute vwẹ Une Rẹ Ejiro 27. Rọ vwọ dianẹ e mu esegbuyota kpahen erianriẹn ọgbagba na, wo de se Baibol vẹ ẹbe rẹ ukoko na ọkieje, ọ cha lọhọ wo vwo dje ẹbẹre rẹ omamọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon Ọghẹnẹ nana phia. (Une 1:2, 3) Ghwọrọ ọke vwo roro kokodo ọke wo de ru uyono romobọ wẹn. A da nabọ roro kokodo kpahen obo re yono, ọdavwaro re vwo kpahen Jihova ko che kodophiyọ. Ọdavwaro wẹn kpahen Jihova vwo kodophiyọ na, owenvwe wo vwo dje esegbuyota wẹn phia womarẹ uyono ẹra vẹ aghwoghwo na kọ cha ganphiyọ. (Hib. 10:23-25) Vwọba, avwanre dje esegbuyota phia siẹrẹ a da “nẹ ẹrhovwo kọke kọke, e jọ bẹn [avwanre-e].” (Luk 18:1-8) Ọtiọyena, “nẹ ẹrhovwo kẹdẹ kẹdẹ” rhe Jihova, wọ je vwẹrosuọ nẹ “ọye re vwẹ ẹro te we.” (1 Tẹsa. 5:17; 1 Pita 5:7) Esegbuyota mu avwanre vwo ru obo ri gbare, e de ru obo re gbare, esegbuyota rẹ avwanre kọ cha ganphiyọ.—Jems 2:22.

Vwẹ ovwọnvwọn ri Jesu ki rhi ghwu, ọ da vuẹ idibo rọyen: “Se Ọghẹnẹ gbuyota, we ji se  vwe gbuyota rhe.” (Jọn 14:1) Ọtiọyena, ofori nẹ avwanre vwo esegbuyota kpahen Jihova vẹ Jesu. Mavọ wo se vwo vwo esegbuyota kpahen Jesu? E jẹ a fuẹrẹn idjerhe erha.

Ọrẹsosuọ, reyọ ọtanhirhe na kerẹ okẹ rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ wẹ komobọ. Ọyinkọn Pọl da ta: “Mi yere vwẹ esegbuyota rọ hẹ oma rẹ ọmọ rẹ Ọghẹnẹ, rọ guọnọ ovwẹ rọ da vwẹ oma rọye kẹ vwẹ.” (Gal. 2:20) Wo de vwo esegbuyota kpahen Jesu, wo che vwo imuẹro kokoroko nẹ ọtanhirhe na sa chọn wẹ uko, ọyen sorọ a sa vwọ vwẹ imwemwu wẹn vwo ghovwo uwe, ọyen nẹrhẹ wo vwo uphẹn rẹ arhọ ri bẹdẹ, ọyena je odjephia rọ marho nẹ Ọghẹnẹ vwo ẹguọnọ wẹn. (Rom 8:32, 38, 39; Ẹfe. 1:7) O de ghini muwẹro nẹ ọtanhirhe na sa chọn wẹ uko, ẹwẹn obrorhiẹn wẹn rhe che kpokpo uwe kpahen imwemwu wo ru wanre-e.—2 Tẹsa. 2:16, 17.

Ọrivẹ, sikẹrẹ Jihova vwẹ ẹrhovwo womarẹ izobo rẹ ọtanhirhe ri Jesu. Fikirẹ ọtanhirhe na, avwanre sa nẹrhovwo rhe Jihova “vẹ ẹroẹvwọsuọ, rere avwanre mrẹ arodọvwẹ reyọ kugbe ẹserọphẹ rọ cha avwanre uko vwẹ ọke rẹ ọbẹnvwẹ.” (Hib. 4:15, 16; 10:19-22) Ẹrhovwo cha nẹrhẹ orhiẹn-ebro ra vwọ sen ọdavwini ganphiyọ.—Luk 22:40.

Ọrerha, kerhọ ri Jesu. Ọyinkọn Jọn de si: “Ọ ro se Ọmọ na gbuyota vwo arhọ ri bẹdẹ na; ọ ro rhe mu ọghọ kẹ Ọmọ na-a sa mrẹ arhọ-ọ, ẹkẹvuọvo ophu rẹ Ọghẹnẹ dia uyovwi rọye.” (Jọn 3:36) Jokaphiyọ nẹ Jọn phi ofẹnẹ phiyọ re vwo vwo esegbuyota vẹ re vwo jẹ ẹmienyo. Ọtiọyena, wo se vwo esegbuyota kpahen Jesu siẹrẹ wọ da kerhọ rọyen. Wọ kerhọ ri Jesu siẹrẹ wọ da yọnrọn “urhi ri Kristi” na rọ dia iji vẹ erọnvwọn eje ro yonori. (Gal. 6:2) Wọ je kerhọ ri Jesu siẹrẹ wo de nene odjekẹ rọ vwọphia womarẹ “odibo esiri na.” (Mat. 24:45) Wọ da nabọ kerhọ ri Jesu, ku wo che vwo ẹgba wo se vwo chirakon rẹ ebẹnbẹn re pha kerẹ ogiribo.—Luk 6:47, 48.

Ẹdẹ ọvo, ọshare ọvo de kperi se Jesu: “Mi segbuyota; chọ ijesegbuyota mẹ uko.” (Mak 9:24) Ọshare na vwo esegbuyota, ẹkẹvuọvo ọ mrẹvughe nẹ ofori nẹ esegbuyota rọyen ganphiyọ. Kerẹ ọshare yena, avwanre che hirharoku ẹdia ra da guọnọ esegbuyota ọgangan. Avwanre eje se ru esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ enẹna. Kirobo re yonori na, avwanre ru esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ siẹrẹ e de yono Ota rẹ Ọghẹnẹ ji roro kokodo kpahọn. Ọnana cha nẹrhẹ ọdavwaro rẹ avwanre kpahen Jihova kodophiyọ. Esegbuyota rẹ avwanre je cha ganphiyọ siẹrẹ avwanre vẹ iniọvo na da ga Jihova, je vuẹ ihwo efa kpahen iphiẹrophiyọ rẹ avwanre, e mi ji muomaphiyọ ẹrhovwo ẹnẹ. Vwọba, e de ru esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ, ke che vwo osa rọ marho eje. Baibol na da ta: “Nabọ tọn oma rẹ ovwan phihọ evun rẹ esegbuyota ọfuanfon rẹ ovwan . . . sẹro rẹ oma rẹ ovwan vwẹ evun rẹ ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ.”—Jude 20, 21.