1-2. Die yen avwanre se yono nẹ udje rẹ Angelito?

ỌSẸ vẹ oni wẹn Iseri ri Jihova? Ọ da dia ọtiọyen, karophiyọ nẹ wo che se vwo omamọ oyerinkugbe vẹ Jihova kidie ayen Iseri ri Jihova-a. Ọ da tobọ dianẹ ọsẹ vẹ oni rẹ avwanre Iseri ri Jihova, o ji fo nẹ avwanre vwo oyerinkugbe romobọ vẹ Jihova.

² Roro kpahen udje rẹ oniọvo ọshare re se Angelito. Ọsẹ vẹ oni rọyen Iseri ri Jihova. Ẹkẹvuọvo, ọke rọ vwọ ghwanra cha, ọ vẹ Ọghẹnẹ ghwe vwo omamọ oyerinkugbe-e. Ọ da ta: “Me de ga Jihova kidie ọsẹ vẹ oni mẹ ga.” Ọke vwọ yanran na, Angelito de brorhiẹn rọ vwọ ghwọrọ ọke vwo se Ota rẹ Ọghẹnẹ ji roro kpahọn, ọ da je ton ẹrhovwo ẹnẹ ri kọke kọke phiyọ. Die yen nẹ obuko rọyen rhe? Angelito da ta: “Mi yonori nẹ idjerhe vuọvo mi se vwo sikẹrẹ Jihova rọ dia Ọsẹ mẹ na, ọyen mi vwo vughe komobọ.” Udje rẹ Angelito na cha nẹrhẹ avwanre roro kpahen enọ eghanghanre nana: Die yen ofẹnẹ rọhẹ e di vwo vughe Jihova vẹ ra vwọ riẹn? Kẹ, Mavọ avwanre sa vwọ riẹn Jihova?

3. Die yen ofẹnẹ rọhẹ e di vwo vughe Jihova vẹ ra vwọ riẹn?

³ Avwanre sa tanẹ ohwo vughe Jihova siẹrẹ o de vughe odẹ rọyen, emu evo rọ tare yẹrẹ ro ruru. A vwọ riẹn Jihova vrẹn ọtiọyen. Ofori nẹ avwanre ghwọrọ ọke vwo  yono kpahen Jihova vẹ omamọ rẹ iruemu rọyen. Ọyena ọvo yen sa nẹrhẹ avwanre riẹn oboresorọ rọ vwọ ta ji ruẹ erọnvwọn evo. Ọ je ka chọn avwanre uko vwọ riẹn sẹ Jihova rhọvwen phiyọ iroro, orhiẹn vẹ iruemu rẹ avwanre. Avwanre da sa riẹn obo ri Jihova guọnọ mie avwanre ko fori nẹ eruo.

4. Mavo yen e vwo roro kpahen idje rẹ ihwo rehẹ Baibol na sa vwọ chọn avwanre uko?

⁴ Ihwo evo sa vwẹ avwanre je ehwẹ kidie avwanre guọnọ ga Jihova, ẹvwọsua na sa ganphiyọ ọke rẹ avwanre de kuomakugbe ihwo rọyen. Dedena, avwanre da vwẹroso Jihova, o che ku avwanre phiọyọ otọ-ọ. Ọnana cha dia uchivwo rẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ ọ rẹ Ọghẹnẹ rọ cha dia bẹdẹ. Avwanre sa ghene riẹn Jihova? E, a sa riẹn! Idje rẹ ihworakpọ ri jẹgba kerẹ Mosis vẹ Ovie Devid dje ọnana phia. Re che vwo roro kpahen udje rayen na, a cha kpahenphiyọ enọ nana: Mavọ ayen sa vwọ riẹn Jihova? Die yen avwanre se yono vwo nẹ idje rayen?

5. Ojẹ vọ yen Mosis jẹre?

⁵ Mosis ru nene obo ro yonori. Ọke rọ vwọ hẹ ẹgbukpe 40, Moses da jẹ ojẹ ro vwo kuomakugbe ihwo rẹ Ọghẹnẹ, kọyen ihwo rẹ Hibru na, ukperẹ a vwọ riẹn phiyọ “ọmọ rẹ ọmọtẹ” ri Fero. (Hib. 11:24) Mosis kpairoro vrẹn edia rẹ otitivwe rọyen. Dede nẹ Mosis riẹnre nẹ ivun che miovwin Fero rọ dia ovie ro vwo ẹgba rẹ ihwo rẹ Ijipt niri kerẹ ọghẹnẹ, ọ je vwomaba ihwo rẹ Izrẹl. Ọnana uvi rẹ udje rẹ ẹsegbuyota! Mosis vwẹroso Jihova. Ẹroẹvwọsuọ tiọyena yen uchivwo rẹ uvi rẹ oyerinkugbe.—Isẹ 3:5.

6. Diẹ yẹn avwanre sẹ yono vwo nẹ udje ri Mosis?

⁶ Die yen ọnana yono avwanre? Kerẹ Mosis, avwanre eje vwo orhiẹn re che bru: Avwanre cha jẹ ojẹ ra vwọ ga Ọghẹnẹ ji kuomakugbe ihwo rọyen? Ọ sa dianẹ avwanre cha vwẹ emu evo vwo ze fiki rẹ ega ri Jihova, ọkiọvo, ihwo re riẹn Ọghẹnẹ-ẹ se mu kpahen avwanre. Ẹkẹvuọvo, avwanre da vwẹroso Jihova ọ cha vwẹrote avwanre!

7-8. Emu efa vọ yen Mosis rhi yono kpahen Jihova?

⁷ Mosis yono kpahen iruemu ri Jihova ji ru ọhọre Rọyen. Kerẹ udje, ọke ri Jihova vwọ vuẹ Mosis nẹ o re si ihwo rẹ Izrẹl nẹ eviẹn vwẹ Ijipt, Mosis ghwe vwo uduefiogbere ro vwo ruiruo na-a, ọtiọyena ọ da vuẹ Jihova abọ ivẹ soso nẹ ọyen muwa-an. Ẹkpahọnphiyọ rẹ Jihova vwọ kẹ Mosis djerephia nẹ Jihova vwo arodọnvwẹ kpahen Mosis. (Eyan. 4:10-16) Ọnana de mu Mosis vwo fiudugberi ghwoghwo ẹdjọeguo ọgangan rẹ Ọghẹnẹ kẹ Fero. Mosis mrẹ oborẹ Jihova vwẹ ẹgba rọyen vwo sivwin ihwo rẹ Izrẹl je ghwọrọ Fero vẹ isodje rọyen vwẹ Abadi Ọvwavware na.—Eyan. 14:26-31; Une 136:15.

⁸ Mosis vwo sun emọ rẹ Izrẹl vwo nẹ Ijipt nu, enuenu kọyen ayen brẹ. Vwevunrẹ ẹdia yena, Mosis je mrẹ oborẹ Jihova vwo edirin ọgangan kpahen ihwo rọyen ro ghwe si nẹ eviẹn na. (Une 78:40-43) Ọke ri Mosis vwọ rẹ Jihova nẹ ọ ghwọrọ ihwo rẹ Izrẹ-ẹl, ọ da mrẹ omaevwokpotọ rẹ oghẹresan rẹ Jihova djephia ro vwo wene ẹwẹn rọyen.—Eyan. 32:9-14.

9. Mavọ yen Hibru 11:27 djisẹ oborẹ oyerinkugbe ri Mosis vẹ Jihova kpẹkpẹ te?

⁹ Ọke ri Mosis vwo sun ihwo rẹ Izrẹl  vwo nẹ Ijipt nu, oyerinkugbe rọyen vẹ ọ ri Jihova da rhe kpẹkpẹphiyọ, kọ ghwa họhọ nẹ ọ mrẹ Jihova. (Se Hibru 11:27.) Baibol na djisẹ oborẹ oyerinkugbe na gan te rọ vwọ ta: “Ọrovwohwo nene Mosis ta ota hirhe aro ku aro, kẹrẹsiẹ rẹ ohwo a da ta ota kẹ ugbeyan rọye.”—Eyan. 33:11.

10. Die yen e ru, ra sa vwọ riẹn Jihova dẹn?

¹⁰ Die yen ọnana yono avwanre? Avwanre da guọnọ riẹn Jihova, ke yono kpahen iruemu rọyen ji ru ọhọre rọyen. Ọhọre ri Jihova nonẹna yen ihwo eje vwọ “rhọre rere ayen rhi vwo erianriẹn rẹ uyota na.” (1 Tim. 2:3, 4) Idjerhe ọvo re vwo ruẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ yen e vwo yono ihwo efa kpahọn.

11. Mavọ yen e vwo yono ihwo efa kpahen Jihova vwọ chọn avwanre ukọ vwọ riẹnphiyọ?

¹¹ A cha riẹn Jihova phiyọ siẹrẹ e de yono ihwo efa kpahọn. Kerẹ udje, avwanre mrẹ arodọnvwẹ ri Jihova siẹrẹ avwanre da mrẹ oborẹ ọ chọn avwanre uko vwọ mrẹ ihwo ri vwo ẹwẹn esiri. (Jọn 6:44; Iruo 13:48) Avwanre mrẹ ẹgba rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwẹ oma rẹ ihwo ra vwẹ Baibol yono siẹrẹ ayen de ruẹ ewene vwẹ akpeyeren rayen. (Kọl. 3:9, 10) Edirin ri Jihova je teyenphia womarẹ uphẹn rọ vwọ kẹ ihwo, ro vwo jẹ avwanre brẹ ayen ra re yono kọke kọke rere ayen se vwo vwo usivwin.—Rom 10:13-15.

12. Vwo nene eta rehẹ Eyanno 33:13, die yen Mosis yare mie Jihova, kẹ diesorọ?

¹² Mosis ni oyerinkugbe rọyen vẹ Jihova ghanghanre. Jihova wan oma ri Mosis vwo ru emu rẹ igbevwunu buebun, ọtiọyena a sa tanẹ Mosis nabọ vughẹ Jihova. Dedena, ọ je rẹ Jihova nẹ ọ chọn ọyen uko. (Se Eyanno 33:13.) Mosis vrẹ ẹgbukpe 80 re ọke rọ vwọ yare oyare yena, kidie ọ riẹnre ne ọyen ji vwo emu efa buebun ro che yono kpahen Ọsẹ rọyen rọhẹ obo odjuvwu na.

13. Ọrhọ yen idjerhe ọvo re vwo djephia nẹ a vwẹ ẹro ọghanghanre vwo ni oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova?

¹³ Die yen ọnana yono avwanre? O toro ikpe rẹ avwanre ga Jihova re-e, e jẹ a vwẹ ẹro ri phovwi vwo ni oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova-a. Idjerhe ọvo re se vwo djephia nẹ a vwẹ ẹro ọghanghanre vwo ni oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova yen a vwọ nẹrhovwo rhe.

14. Diesorọ ẹrhovwo vwọ dia emu rọ ghanre siẹrẹ a da guọnọ yono kpahen Jihova?

¹⁴ E mu uvi rẹ oyerinkugbe kpahen omamọ rẹ otaẹtakuẹgbe. Ọtiọyena, gbe sikẹrẹ Jihova womarẹ ẹrhovwo, wo jẹ oshọ mu we wọ vwọ ta ọdavwẹ wẹn kẹ-ẹ. (Ẹfe. 6:18) Krista rọ dia Turkey da ta: “Ẹguọnọ vẹ ẹroẹvwọsuọ ri mi vwo kpahen Jihova ganphiyọ kọke kọke me da ta ọdavwẹ mẹ kẹ, je mrẹ obo rọ chọn vwẹ uko wan. Me da mrẹ oborẹ Jihova kpahenphiyọ ẹrhovwo mẹ wan, ke me mrẹ kerẹ Ọsẹ vẹ Ugbeyan mẹ.”

15. Mavọ yen Jihova djisẹ rẹ Ovie Devid?

¹⁵ Ẹgborho re vwomakpahotọ kẹ Jihova yen Ovie Devid nurhe. Devid ga Jihova kidie nẹ ọyen ẹga rẹ ihwo rẹ orua rọye-en. Ọyen ọvo yen bọn oyerinkugbe rọyen vẹ Jihova, ọnana da nẹrhẹ ivun rọyen vwerhen Jihova. Jihova dje Devid kerẹ ohwo “ro ru obo rẹ udu [rọyen] guọnọre.” (Iruo 13:22) Mavọ yen Devid wan vwo oyerinkugbe ọkpẹkpẹkpẹ tiọyena vẹ Jihova?

16. Die yen Devid yono vwo nẹ emama ri Jihova rhe?

 ¹⁶ Devid yono kpahen Jihova womarẹ emama. Devid ghwọrọ ọke emọ rọyen buebun vwẹ aghwa rọ vwọ vwẹrote igodẹ rẹ ọsẹ rọyen. Ọkiọvo na, oboyin yen ọ da nabọ roro kpahen emama ri Jihova. Kerẹ udje, Devid de ni enu na, ọ dia uriorin rẹ isio buebun ọvo yen ọ mrẹ-ẹ, ẹkẹvuọvo o ji vwo oniso rẹ iruemu iyoyovwin ro rhe Ohwo rọ ma ayen. Ọnana de mu Devid vwo si nẹ, “Odjuvwu re gbe ikun rẹ urinrin rẹ Ọghẹnẹ; irharheghe na re ghwoghwo iruo rẹ obọ rọye.” (Une 19:1, 2) Devid de roro kpahen obo ra ma ihworakpọ wan, kọ mrẹ obo ri Jihova vwo aghwanre te. (Une 139:14) Devid vwo roro kpahen emama ri Jihova na, kọ rhe vwẹ oma kpotọ.—Une 139:6.

17. Die yen e se yono vwo nẹ emama ri Jihova rhe?

¹⁷ Die yen ọnana yono avwanre? Vwo omavwerhovwẹn kpahen emama. Wọ da ghwọrọ ọke vwo roro kpahen emama iyoyovwin ri Jihova ma phiyọ akpọ na, i che gbe we unu! Kẹdi kẹdẹ, wo mi rhe roro kpahen emama re riariẹ owẹ phiyọ kerẹ ekankọn, eranvwe vẹ ihworakpọ kugbe oborẹ ayen yono uwe kpahen Jihova. Ọnana cha chọn wẹn uko vwo yono emu kpokpọ kpahen Ọsẹ rẹ ẹguọnọ avwanre kẹdi kẹdẹ. (Rom 1:20) Ememerha na, ẹguọnọ ru wo vwo kpahọn ko che kodophiyọ.

18. Kirobo re djunute vwẹ Une 18, die yen Devid mrẹvughe?

¹⁸ Devid mrẹvughe nẹ Jihova chọn ọyen uko. Kerẹ udje, Devid riẹnre nẹ Jihova yen chọn ọyen uko ọke ro vwo sivwin igodẹ rẹ ọsẹ rọyen vwo nu obọ rẹ okpohrokpo vẹ okorhi. Ọ nabọ je mrẹvughe nẹ Jihova yen chọrọn uko vwo hwe arhuaran re se Golayat (1 Sam. 17:37) Devid riẹnre nẹ Jihova yen je chọn ọyen uko vwo djẹ vabọ rẹ Ovie Sọl ọke rọ vwọ guọnọ hwe. (Une 18, eta rehẹ obenu) Ọ da dianẹ Devid kparoma, ọ ra tanẹ ogangan rọyen yen o se vwo ru enana eje. Ẹkẹvuọvo, ọ riẹnre dẹn nẹ Jihova yen chọrọn uko.—Une 138:6.

19. Die yen ikugbe ri Devid yono avwanre?

¹⁹ Die yen ọnana yono avwanre? Ofori nẹ e ru vrẹ a de vwọ nokpẹn rẹ ukẹcha ri Jihova. E je vwo oniso rẹ idjerhe vẹ ọke rọ vwọ chọn avwanre uko. Avwanre da vwomakpotọ ka cha riẹn nẹ e che se ru erọnvwọn eje vẹ ẹgba romobọ avwanre ọvo-o, Jihova yen chọn avwanre uko vwo ruẹ vrẹ asan rẹ ẹgba rẹ avwanre teri. Kọke kọke rẹ avwanre da mrẹ oborẹ Jihova chọn avwanre uko wan, oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova kọ cha ganphiyọ. Ikuegbe rẹ oniọvo ọshare re se Isaac rọ dia Fiji dje uyota rẹ ọnana phia. Ọ da ta: “Mi vwo ni kpo obuko, me da mrẹ oborẹ Jihova chọn vwẹ uko wan ghwe vwo nẹ ọke me vwọ ton uyono ri Baibol phiyọ ri te nonẹna. Ọtiọyena me da rhe riẹn Jihova vrẹ obo ri jovwo.”

20. Die yen e se yono vwo nẹ oyerinkugbe ri Devid vẹ Jihova rhe?

²⁰ Devid vwẹrokere iruemu ri Jihova. Jihova ma avwanre vẹ ẹgba ra vwọ vwẹrokere iruemu rọyen. (Jẹn. 1:26) Re vwo yono kpahen iruemu rọyen cha chọn avwanre uko vwọ nabọ vwẹrokere. Devid da rhe nabọ riẹn Jihova, ọtiọyena kọ sa vwẹrokere vwẹ obo ro nene ihwo yerin wan. Roro kpahen udje ọvo.  Devid ru umwemwu vwọso Jihova ọke ro vwo gbe igberadja vẹ Batsheba ji hwe ọshare rọyen. (2 Sam. 11:1-4, 15) Jihova gbe arodọnvwẹ kẹ Devid kidie ọyen ohwo ro gbe arodọnvwẹ kẹ ihwo efa. Kidie nẹ Devid vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova, ọ da rhe dia ovie rẹ ihwo rẹ Izrẹl me vwo ẹguọnọ kpahen ri Jihova reyọ vwo ru udje kẹ ivie rẹ Izrẹl ichekọ.—1 Ivie 15:11; 2 Ivie 14:1-3.

21. Kirobo rẹ Ẹfesọs 4:24; 5:1 tare, die yen cha phia siẹrẹ a da “vwẹ ẹro kere Ọghẹnẹ”?

²¹ Obo re yonori. Ofori nẹ avwanre “vwẹ ẹro kere Ọghẹnẹ.” E de ru ọtiọyen, avwanre cha mrẹ erere ji riẹn emu efa kpahọn. Avwanre se djephia nẹ avwanre emọ rẹ Ọghẹnẹ siẹrẹ avwanre da vwẹrokere iruemu rọyen.—Se Ẹfesọs 4:24; 5:1.

22-23. Die yen cha phia siẹrẹ avwanre da vwẹ obo re yono kpahen Jihova vwo ruiruo?

²² Avwanre yonore nẹ a sa riẹn Jihova phiyọ womarẹ emama kugbe Baibol na. Ọbe ọghanghanre nana vọnre vẹ idje iyoyovwin rẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ kerẹ Mosis vẹ Devid rẹ avwanre sa vwẹrokere. Jihova ru ẹkẹn rọyen nure. Ofori nẹ e ru asan ẹgba rẹ avwanre teri vwo yono kpahọn.

²³ Avwanre cha sa riẹn Jihova tototo-o. (Aghwo. 3:11) O toro uche eriariẹn re vwo kpahen Jihova-a, obo ra vwẹ eriariẹn na vwo ru yen ma ghanre. A da vwẹ obo re yonori vwo ruiruo ji davwẹngba vwọ vwẹrokere Ọsẹ rẹ ẹguọnọ rẹ avwanre na, ke che sikẹrẹ phiyọ. (Jems 4:8) Jihova kẹ avwanre imuẹro womarẹ Ota rọyen nẹ ọyen cha sen ihwo rẹ davwẹngba vwọ riẹ-ẹn.