1, 2. Ẹro vọ yen ihwo buebun vwo nẹ iruo rayen?

ỌKE buebun, ihwo vwẹ iruo rẹ ayen ruẹ vwo djisẹ oma rayen. Iruo rẹ ayen ruẹ yẹrẹ ẹdia rẹ ayen hepha nẹrhẹ ayen nẹ oma rayen saka yẹrẹ rhuarho. Vwẹ ẹkuotọ evo, a da guọnọ vughe ohwo, ọvo usun rẹ enọ ẹsosuọ ra nọ ohwo na yen, “Oka rẹ iruo vọ yen wo ruẹ?”

² Baibol na je vwẹ iruo rẹ ihwo ruẹ vwo djisẹ rayen. O se “Matiu . . . omiarhọghọ”; “Saimọn osiophiẹn”; kugbe “Luk . . . ọbo ọghaghare.” (Mat. 10:3; Iruo 10:6; Kọl. 4:14) A je vwẹ uphẹn rẹ ẹga yẹrẹ iruo sansan vwẹ ukoko na vwo dje ihwo. Avwanre riẹn ihwo kerẹ Ovie Devid, ọmraro Ilaija, vẹ ọyinkọn Pọl. Eshare nana ni iruo rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ ayen ghanghanre. Avwanre de ji vwo uphẹn rẹ ẹga, e jẹ e ji no ghanghanre.

3. Diesorọ iniọvo re kpakore vwo yono ighene rehẹ ukoko na? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

³ Buebun rẹ avwanre na vwo ẹguọnọ rẹ uphẹn rẹ ẹga ro te avwanre obọ, a je guọnọ ruo rhirin. Ẹkẹvuọvo, ọ da ohwo mamọ nẹ vwo nẹ ọke rẹ Adam rhe, uvwiẹ ọvo de no,  ọfa me rha reyọ ẹdia rọyen. (Aghwo. 1:4) Jẹ, uvwre rẹ ọke ọvo rhire na, ọnana rhe dia egbabọse vwọ kẹ Inenikristi uyota. Owian rẹ idibo rẹ Jihova rhuaphiyọ, je ganphiyọ kẹdẹ kẹdẹ. Ewian kpokpọ vwọ cha na, idjerhe kpokpọ re vwo ruẹ ayen ke je vwomaphia; ọke buebun ekuakua rẹ ona ri shecha shekpo eyen a guọnọre vwọ kẹ ewian na. Iniọvo evo re kpakore sa mrẹ bẹnbẹn ayen vwọ djẹ nene ewene nana. (Luk 5:39) Vwọ vrẹ ọyena dede, ighene na ji vwo ẹgba vrẹ iniọvo re kpakore. (Isẹ 20:29) Ọtiọyena, ọyena emu rẹ ẹguọnọ vẹ aghwanre rẹ iniọvo re kpakore na vwo yono ighene na ayen se vwo mu oghwa rẹ ukoko na.—Se Une Rẹ Ejiro 71:18.

4. Diesorọ ihwo evo vwọ mrẹ bẹnbẹn ayen vwọ vwẹ owian kẹ ihwo efa? (Ni ekpeti na “Oboresorọ Ihwo Evo Vwo Jẹ Owian Ẹvwọ kẹ Ihwo Efa.”)

⁴ Iniọvo re vwo mu sa mrẹ bẹnbẹn ayen vwọ vwẹ owian kẹ ihwo efa. Oshọ mu evo nẹ uphẹn rẹ ẹga rẹ ayen niri ghanghanre na cha va ayen abọ. Efa no nẹ ogangan rayen cha va ayen abọ, ighene na je cha sa riẹn erọnvwọn na ru-u. Efa ji roro nẹ ayen vwo ọke ayen vwo yono ohwo-o. O ji fo nẹ ighene na vwo odirin ọ da dianẹ uphẹn rẹ ẹga ji te ayen obọ-ọ.

5. Enọ vọ yen a cha fuẹrẹn vwẹ uyono nana?

⁵ E jẹ a fuẹrẹn ota nana vwẹ ẹbẹre ivẹ. Ẹsosuọ, mavọ yen ihwo re kpakore sa vwọ chọn ighene uko vwo mu oghwa rẹ ukoko na, kẹ diesorọ ọnana vwọ ghanre? (2 Tim. 2:2) Ọrivẹ, diesorọ ọ vwọ ghanre nẹ ighene vwo omamọ uruemu siẹrẹ ayen da vwẹ ukẹcha kẹ iniọvo re riẹn vrẹ ayen, yẹrẹ e de yono ayen? Ra vwọ tuọnphiyọ, e jẹ a mrẹ oborẹ Ovie Devid muegbe rẹ ọmọ rọyen wan vwọ kẹ owian rode ọvo.

6. Die yen Ovie Devid brorhiẹn nẹ o che ru, kẹ die Jihova tare?

⁶ Devid vwo ghoro ikpe buebun vwevunrẹ aghwa nu, e de vwo mu ovie, ọ  da rhe dia omamọ uwevwin. Ọ darọ mamọ nẹ a je bọn “uwevwi” vuọvo kẹ Jihova-a, o de brorhiẹn rọ vwọ bọn uwevwin kẹ. Ọ da vuẹ Natan rọ dia ọmraro na: “Nighere, me dia uwevwi ri igẹdu, ẹkẹvuọvo ekpeti rẹ ọphọ rẹ Ọrovwohwo na hẹ otọ rẹ utughẹ.” Natan da kpahen kẹ: “Ru obo ri hẹ udu wẹn, kidie Ọghẹnẹ vẹ owẹ herọ.” Ẹkẹvuọvo, ọnana dia iroro rẹ Jihova-a. Ọ vuẹ Natan nẹ ọ ra vuẹ Devid nẹ, “Wọ cha bọn uwevwi kẹ vwẹ dia-a.” Dede nẹ Jihova vwẹ imuẹro kẹ Devid nẹ o che bruba vwọ kẹ, Ọghẹnẹ tare nẹ Solomọn rọ dia ọmọ rẹ Devid yen cha bọn uwevwin rọyen. Die yen Devid ruru?—1 Ikun 17:1-4, 8, 11, 12; 29:1.

7. Die yen Devid ruru kpahen orhiẹn-ebro rẹ Jihova?

⁷ Devid je vwẹ ukẹcha vwọphia dede nẹ ọ dia ọyen yen cha bọn uwevwin rẹ ẹga na-a. Odẹ rẹ Solomọn ọyen a tobọ vwo se uwevwin na. Ọ sa ghene da Devid nẹ o se ru obo rehẹ ẹwẹn rọye-en, dedena, ọ nabọ bicha iruo rẹ ebabọn na. O koko itehru, ẹrovwon, idọnọ efuanfuon, iro, igẹdu kugbe ihwo re cha wiowian na. Vwọba, o phiuduphiyawọ rẹ Solomọn nẹ, “Asakiephana ọmọ mẹ, Ọrovwohwo vẹ owẹ dia, rere wo se phi kparobọ vwẹ uwevwi ẹbọn rẹ Ọrovwohwo rẹ Ọghẹnẹ wẹn kirobọ rẹ ọ tare kpahe owẹ.”—1 Ikun 22:11, 14-16.

8. Die yen se mu Devid vwo roro nẹ Solomọn muwan rẹ iruo na-a, ẹkẹvuọvo die yen o ruru?

⁸ Se 1 Ikun Rivie 22:5. Devid rha sa tanẹ Solomọn muwan rọ vwọ vwẹrote iruo ọrhuarho tiọyena-a. Kidie uwevwin na che “yoyovwi gangan,” jẹ ọke yena, Solomọn “ọmọtete o ruẹ ọ riẹn emuọvo-o.” Dedena, Devid riẹnre nẹ Jihova cha vwẹ ukẹcha kẹ Solomọn o se vwo ruiruo rọ kẹrẹ na. Devid da tẹnrovi obo ro se ru vwọ chọn uko, ro vwo muegbe rẹ erọnvwọn buebun ra guọnọre phiyotọ.

9. Mavọ yen ihwo re kpakore sa vwọ mrẹ aghọghọ siẹrẹ ayen de siobọnu owian rayen vwọ kẹ ighene? Djudje rọyen.

⁹ E jẹ ẹwẹn rẹ iniọvo re kpakore kuọrọn o de te ọke ayen vwo siobọnu owian rayen kẹ ighene na-a. Kidie iruo na che yovwinphiyọ siẹrẹ e de yono ighene na phiyọ. E jẹ oma vwerhen iniọvo re kpakore na siẹrẹ ayen da mrẹ nẹ ighene rẹ ayen yonori na muwan vwọ kẹ iruo na. Kerẹ udje, roro kpahen ọsẹ ro yono ọmọshare rọyen obo ra djẹ imoto. Ọke rọ vwọ hẹ omotete, ọmọ na de mrẹ ọsẹ na rọ djẹ imoto. Ọ vwọ ghwanre emerha re, ọsẹ na da vuẹ kpahen obo ro ruẹ na. Ọmọ na rhi vwo tedje rẹ urhi rhọnvwephiyọ, ọ da ton imoto ẹdjẹ phiyọ jẹ ọsẹ na ji yono. Ọkiọvo dede, ọsẹ na da djẹ emerha,  ọmọ na me rha djẹ, jẹ ọke buebun ọmọ na yen djẹ imoto na kidie ọsẹ na ghwore. Oma cha vwerhen ọsẹ ro vwo aghwanre nẹ ọmọ rọyen yen muo ukperẹ ọ vwọ rioma nẹ ofori nẹ ọyen ọvo yen djẹ imoto na. Vwẹ idjerhe vuọvo na, oma vwerhen iniọvo re kpakore ayen da mrẹ ighene rẹ ayen yonori ri mu oghwa rẹ ukoko na.

10. Ẹro vọ yen Mosis vwo ni ujiri vẹ ọrho?

¹⁰ E jẹ iniọvo re kpakore na kẹnoma kẹ omaẹriọ. Jokaphiyọ oborẹ Mosis tare ọke rẹ emọ rẹ Izrẹl evo vwọ mraro. (Se Ukeri 11:24-29.) Joshua rọ dia odibo rẹ Mosis, guọnọ djẹ ayen. O niro nẹ uruemu rayen na cha nẹrhẹ ihwo jẹ ọghọ emuo kẹ ọrho vẹ ogangan rẹ Mosis. Ẹkẹvuọvo, Mosis da ta: “Wọ rioma fiki mẹ? Manẹ kẹ ihwo rẹ Ọrovwohwo na ejobi ke emraro vwo nẹ, manẹ kẹ Ọrovwohwo se phi [“ẹwẹn,” NW ] rọye phihọ oma rayen vwenẹ!” Mosis mrẹ obọ rẹ Jihova vwẹ ẹdia nana. Ọ guọnọ ujiri kẹ oma rọye-en kọyensorọ ọ vwọ tanẹ ọ tobọ guọnọ nẹ ihwo rẹ Jihova eje dia emraro. Kerẹ Mosis, oma vwerhen avwanre siẹrẹ uphẹn rẹ ẹga ro rhe bru avwanre rhe de te oniọvo ọfa obọ?

11. Die yen oniọvo ọvo tare kpahen uphẹn rẹ ẹga ro siobọnu?

¹¹ Nonẹna, iniọvo buebun herọ re vwẹ ẹgba rayen eje vwo ruiruo rẹ Uvie na ikpe buebun re, ayen ji yono ihwo ri se ruiruo na kpobarophiyọ. Kerẹ udje, oniọvo re se Peter hẹ ẹga ọkieje vrẹ ẹgbukpe 74 re, ọ gare vwẹ oghọn ukoko ọvo rọhẹ Europe, ẹgbukpe 35. Ukuko na, ọ da ga kerẹ oniruo rẹ Akon Iruo Rọvwẹrote Iruo rẹ Ẹga. Asaọkiephana, oniọvo Paul rọ vwẹ ukẹcha kẹ ikpe evo rhire na kọyen vwẹrote ẹdia nana. Ọke ra vwọ nọ Peter oborẹ oma ruro kpahen uphẹn ro siobọnu na, ọ da ta: “Oma vwerhen ovwẹ mamọ nẹ iniọvo herọ ra nabọ yono re vwo vwẹrote iruo ride, re je nabọ ru ayen.”

12. Die yen udje rẹ Rehoboam na yono avwanre?

¹² Solomọn vwo ghwu nu, ọmọ rọyen re se Rehoboam da rhe dia ovie. Ọke rọ vwọ guọnọ uchebro kpahen obo ro ru, o de ke bru ekpako na ra. Ẹkẹvuọvo, ọ sen uchebro rayen! Ọ da ra reyọ uchebro rẹ ighene na rẹ ọ vẹ ayen gba hẹ edje, re je yan nene. Ọmiaovwẹ rode yen nẹ obuko rọyen rhe. (2 Ikun 10:6-11, 19) Die yen ọnana yono avwanre? Ofori nẹ a nokpẹn rẹ uchebro mie iniọvo re kpakore, a je nabọ roro kpahen ayen. Dede nẹ ighene na cha gbomavwra obo re ruẹ erọnvwọn wan ọke awanre-e, e jẹ ayen nẹ uchebro rẹ imiragua na phovwi-in.

13. Mavọ yen ekpako re dia ighene vẹ e re kpakore wian kugbe wan?

¹³ Ọ sa dianẹ ekpako evo re dia ighene keyen vwẹrote iruo rẹ iniọvo re kpakore. Dedena, ayen cha mrẹ erere siẹrẹ ayen da nọ mie iniọvo re kpakore na tavwen ayen ki brorhiẹn. Paul re djunute nanayen, rọ reyọ ẹdia rẹ oniọvo Peter kerẹ oniruo rẹ akon iruo vwẹ Bẹtẹl, da ta: “Mi brẹ Peter ra vwọ kẹ uchebro kọke kọke, me je vuẹ iniọvo efa nẹ ayen ru ọtiọyen.”

14. Die yen oyerinkugbe rẹ Timoti vẹ ọyinkọn Pọl na yono avwanre?

¹⁴ Timoti rọ dia eghene, nene Pọl wian ikpe buebun. (Se Filipae 2:20-22.) Pọl si rhe iniọvo rehẹ Kọrẹnt na nẹ, “Fiki rẹ ọtiọye na mi vwo ji Timoti, ọmọ mẹ rẹ ọghaghare ro vwo esegbuyota kpahe Ọrovwohwo, bru ovwan  rhe rọ rhe karohọ ovwan kpahe idjerhe mẹ vwi Kristi, kirobo ri mi yono ayen kasan kasan vwi [“ukoko na eje,” NW ].” (1 Kọr. 4:17) Ota nana ghwe dje omamọ oyerinkugbe rọhẹ uvwre rẹ Pọl vẹ Timoti. Pọl nabọ yono Timoti “idjerhe [rọyen] vwi Kristi.” Timoti je nabọ vwomakpotọ yono, ọ da nẹrhẹ Pọl vwo ẹguọnọ rọyen ji vwo imuẹro kpahọn nẹ ọ sa vwẹrote ọdavwẹ rẹ iniọvo rehẹ Kọrẹnt. Ọnana omamọ udje rẹ ekpako vwẹrokere siẹrẹ ayen de yono ighene re sa vwẹrote ukoko na.

15. Mavọ yen eta rẹ Pọl si rhe Inenikristi rehẹ Rom na sa vwọ chọn avwanre uko siẹrẹ ewene de djobọte avwanre?

¹⁵ Ọke ọgangan yen e de yerẹn na. Ukoko rẹ Jihova rọhẹ otọrakpọ na rhuaphiyọ mamọ, ọtiọyena a je guọnọ ewene. Ewene na vwo djobọte avwanre ohwo ọvuọvo na, e gbe jẹ a vwomakpotọ, a tẹnrovi oborẹ Jihova guọnọre ukperẹ oma avwanre. Ọnana toroba oyerinkugbe. Pọl de si eta nana rhe Inenikristi rehẹ Rom: “Me rẹ ohwo ọvuọvo vwẹ ohri rẹ ọvwan nẹ e jẹn ohwo ọvo rhe roro oma rọye rhuarho nọ obo rọ epha jovwo-o, ẹkẹvuọvo ovwan vwẹ oma kpotọ dẹndẹn, ọvuọvo kerẹ otiẹ esegbuyota rẹ Ọghẹnẹ vwọ kẹ. Kidie kirobo rẹ avwanre hẹ ugboma ọvo na ro de vwo ekuakua buebu na, rẹ ekuakua na ejobi vwo oghẹre re iruo ọvo-o na, ọtiọye na avwanre, dede nẹ avwanre epha buebu na, ugboma ọvo vwi Kristi.”—Rom 12:3-5.

16. Die yen iniọvo re kpakore, ighene, kugbe eya se ru ayen vwo toroba ufuoma vẹ oyerinkugbe rẹ ukoko rẹ Jihova?

¹⁶ Otoro ẹdia rẹ avwanre hepha-a, e jẹ avwanre eje wian vwo toroba ọdavwẹ rẹ Uvie rẹ Jihova. Iniọvo re kpakore, ovwan muegbe rẹ ighene na ayen se vwo ruiruo rẹ ovwan ruẹ na. Eshare re dia ighene, ovwan rhiabọreyọ owian ra vwọ kẹ ovwan, vwomakpotọ, wo ji muọghọ kẹ e re kpakore na. Eya, ovwan vwẹrokere Prisila, aye rẹ Akuila, ro bicha ọshare rọyen ọke rẹ ayen vwo rhiẹromrẹ ewene.—Iruo 18:2.

17. Imuẹro vọ yen Jesu vwo kpahen idibo rọyen, kẹ die yen o muegbe rayen vwọ kẹ?

¹⁷ Jesu, ọyen omamọ udje rẹ ohwo rọ nabọ yono ihwo efa. Ọ riẹnre nẹ iruo aghwoghwo rọyen vwẹ otọrakpọ na che vwoba, ihwo efa ji che ruiruo na kpobarophiyọ. Dede nẹ idibo rọyen gbare-e, ọ vwẹroso ayen ọ da je vuẹ ayen nẹ ayen che ruiruo re rho vrẹ e rọyen. (Jọn 14:12) Ọ nabọ yono ayen, ayen de ji ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na vwẹ ẹkuotọ eje re herọ ọke yena.—Kọl. 1:23.

18. Iphiẹrophiyọ vọ yen herọ kẹ avwanre, kẹ die yen e se ru enẹna?

¹⁸ Jesu vwo ghwu nu, a da kparọ kpo odjuvwu, a da je kẹ iruo vẹ ogangan “ro kpenu nọ ivie ejobi kugbe isuesun ejobi kugbe ogangan ejobi kugbe ubrakpọ ejobi.” (Ẹfe. 1:19-21) E de ghwu tavwen Amagidọn ke rhe, a cha rhọvwọn avwanre nushi vwọ ro akpọ kpokpọ rẹ ọvwata, asan rẹ omamo iruo buebun da cha dia vwọ kẹ avwanre. Asaọkiephana, o ji vwo iruo ọghanghanre ọvo rẹ avwanre eje se vwobọ vwọ, ọyehẹ aghwoghwo rẹ iyẹnrẹn esiri na vẹ odibo egbe. E jẹ avwanre eje, te ighene te ekpako, “dje ebuo-ebuo phihọ vwẹ iruo rẹ Ọrovwohwo” na.—1 Kọr. 15:58.