1. Die yen ota ọvo ra tare vwẹ ọghwẹkoko re ruru vwẹ 1935 mu eghene ọvo vwo ru?

EGHENE ọvo hẹ ẹgbukpe 18 ọke ro vwo bromaphiyame vwẹ 1926. Ọsẹ vẹ oni rọyen Emọ-uyono ri Baibol na kirobo ra riẹn Iseri ri Jihova phiyọ ọke yena. Ayen yono emeshare erha kugbe emetẹ ivẹ rayen, vwọ ga Ọghẹnẹ je vwẹrokere Jesu. Kirobo rẹ Emọ-uyono ri Baibol na ruẹ vwẹ ọke yena, eghene na riemu ovwọnvwọn na kukpe kukpe re de ruẹ Ẹkarophiyọ rẹ ughwu ri Jesu. Ẹkẹvuọvo, ọke rọ vwọ kerhọ rẹ ota ọghanghanre ọvo ro vwo uyovwinrota na “Otu Gbidigbidi Na” nu, iphiẹrophiyọ rọyen de rhi wene. Oniọvo4 J. F. Rutherford yen ta ota na vwẹ ọghwẹkoko re ruru vwẹ Washington, D.C., U.S.A. vwẹ 1935. Die yen ayen yonori vwẹ ọghwẹkoko na?

2. Uyota vọ yen Oniọvo Rutherford djekpahen vwẹ ota rọyen?

² Vwẹ ota na, Oniọvo Rutherford djekpahen otu re cha dia “urogho rẹ ihwo buebu” (King James Version), yẹrẹ otu gbidigbidi re djunute vwẹ Ẹvwọphia 7:9. Tavwen a ke mrẹ ọke nana, Emọ-uyono ri Baibol na ke roro nẹ otu gbidigbidi na ọyen ẹko rivẹ ri che kpo odjuvwu, ẹkẹvuọvo ayen fuevun te otu ra jẹreyọ na-a. Oniọvo Rutherford reyọ Baibol na vwo djefiotọ nẹ otu gbidigbidi na che kpo odjuvwu-u, ẹkẹvuọvo ayen igodẹ efa * ri Kristi, re cha  wan “ukpokpogho rode na” vrẹ je dia otọrakpọ na bẹdẹ. (Ẹvwọ. 7:14) Jesu da ta: “Mi ji vwo igodẹ efa, re je dia evun rẹ ogba na-a; me je cha reyọ ayen rhe, ayen ki nyo urhuru mẹ. Ọtiọye na ekru rẹ igodẹ ọvo re cha dia, osuigegede ọvuọvo.” (Jọn 10:16) “Igodẹ efa” na, eyen Iseri ri Jihova re fuevun ri vwo iphiẹrophiyọ ayen vwọ dia Iparadaisi vwẹ otọrakpọ bẹdẹ. (Mat. 25:31-33, 46) E jẹ a mrẹ oborẹ ẹruọ kpokpọ na wene akpeyeren rẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ buebun, ji te eghene re djunute siẹvure na.—Une 97:11; Isẹ 4:18.

3-4. Vwẹ ọghwẹkoko re ruru vwẹ ukpe ri 1935, die yen ihwo uriorin buebun rhe riẹn kpahen iphiẹrophiyọ rayen, kẹ diesorọ?

³ Emu rẹ omavwerhovwẹn ọvo phiare vwẹ ọghwẹkoko na ọke rẹ ọtota na vwọ nọ: “Biko, otu ri vwo iphiẹrophiyọ rẹ ayen vwọ dia otọrakpọ na bẹdẹ se vrẹn mudia?” Kirobo rẹ oniọvo ọvo rọhẹ etiyin tare, ihwo ri bun vrẹ 10,000 vwẹ usun rẹ ihwo ri te omarẹ 20,000 rehẹ echidiotọ na de vrẹn mudia. Oniọvo Rutherford da ta: “Ni! Otu gbidigbidi na!” Ihwo rehẹ echidiotọ na de kperi ukperi rẹ aghọghọ. Otu ri vrẹn mudia na da rhe mrẹvughe nẹ ayen che kpo odjuvwu-u. Ayen riẹnre nẹ Ọghẹnẹ vwẹ ẹwẹn ọfuanfon rọyen jẹ ayen reyọ-ọ. Vwẹ ẹdẹ rọ vwọ kpahọn vwẹ ọghwẹkoko na, ihwo 840 de bromaphiyame, otu rẹ igodẹ efa na yen me bun vwẹ usun rayen.

⁴ Ọ vwọ ta ota na nu, eghene ọshare na vẹ ihwo uriorin buebun efa da dobọ rẹ ẹriọ rẹ emu ovwọnvwọn na ji. Oniọvo ọvo ta obo rehẹ ẹwẹn rẹ iniọvo buebun, rọ vwọ ta: “Ukpe ri 1935 yen me riemu ovwọnvwọn na kuko. Me rhe mrẹvughe nẹ ẹwẹn ọfuanfon na ji rhi se oseri kẹ vwẹ nẹ mi vwo iphiẹrophiyọ mi vwo kpo odjuvwu-u. Ẹkẹvuọvo mi vwo iphiẹrophiyọ me vwọ dia otọrakpọ na ji vwobọ vwẹ owian re che vwo wene kpo iparadaisi.” (Rom 8:16, 17; 2 Kọr. 1:21, 22) Vwo nẹ ọke yena rhe, otu gbidigbidi na rhe buẹnphiyọ, ayen vẹ uchekotọ rẹ otu ra jẹreyọ na wiankuẹgbe. *

5. Ẹro vọ yen Jihova vwo ni ihwo re dobọ rẹ ẹriọ rẹ emu ovwọnvwọn na ji?

⁵ Ẹro vọ yen Jihova vwo ni ihwo re dobọ rẹ ẹriọ rẹ emu ovwọnvwọn na ji ukpe ri 1935 vwọ wan nu? Kẹ, Oseri rọ riemu ovwọnvwọn na nonẹna kidie o rorori nẹ ọyen muwan, ẹkẹvuọvo kọ rhe mrẹvughe nẹ a jẹ ọyen reyọ-ọ vwo? (1 Kọr. 11:28) Evo riemu ovwọnvwọn na kidie ayen vwo ẹruọ rẹ iphiẹrophiyọ rẹ ayen vwori-i. Jẹ, ayen da rhọnvwe nẹ oborẹ ayen ruẹ na chọre, dobọ rọyen ji, je fuevun ga Jihova, Jihova che kere ayen ba igodẹ efa na. Dede nẹ ayen cha riemu ovwọnvwọn na-a, ayen ji kpo Ẹkarophiyọ na ghene, kidie ayen vwo ọdavwaro kpahen oborẹ Jihova kugbe Jesu ru kẹ ayen.

6. Iji vọ yen Jesu vwọ kẹ emekashe na?

⁶ Ukpokpogho rode na vwo sikẹre mamọ re na, o che yovwin a da fuẹrẹn oborẹ Ẹvwọphia uyovwin 7 tare kpobarophiyọ kpahen Inenikristi ra jẹreyọ kugbe otu gbidigbidi na. Jesu ji iji kẹ emekashe na nẹ ayen je yọnrọn odju  oghwọrọ rẹ igogo ẹne rẹ akpọ na. Ayen che siobọnẹ odju na bẹsiẹ ra vwọ ka oka rọ koba phiyọ Inenikristi eje ra jẹreyọ na-a. (Ẹvwọ. 7:1-4) Kerẹ osa rẹ evun ẹfuọn rayen, ayen vẹ Kristi cha dia ivie kugbe irherẹn vwẹ obodjuvwu. (Ẹvwọ. 20:6) Jihova, Jesu, kugbe emekashe na rhe nẹ kiọkiọkiọ hẹrhẹ ọke rẹ ihwo 144,000 ra jẹreyọ na cha vwọ reyọ osa rayen.

7. Kirobo rọ hepha vwẹ Ẹvwọphia 7:9, 10, amono yen Jọn mrẹre vwẹ emramrẹ, kẹ die yen ayen ruẹ? (Ni uhoho rọhẹ opharo ọbe na.)

⁷ Jọn vwọ ta ota kpahen ihwo 144,000 re cha ga kerẹ ivie kugbe irherẹn nu, ọ da mrẹ emu ọfa ro gberunu, “urogho rẹ ihwo buebu” re wan ofovwin Amagidọn vrẹ. Ẹko rivẹ nana bun vrẹ ọrẹsosuọ na, ayen tobọ vwo uchunu-u. (Se Ẹvwọphia 7:9, 10.) Ayen “vwẹ emwa efuanfon rhuo” ro djerephia nẹ ayen “si oma” phrẹphrẹphrẹ nẹ akpọ rẹ Eshu na je fuevun kẹ Ọghẹnẹ vẹ Kristi. (Jems 1:27) Ayen kperẹ vẹ aghọghọ nẹ ayen sivwin rhọ fikirẹ oborẹ Jihova vẹ Jesu rọ dia Omogodẹ rẹ Ọghẹnẹ na ru kẹ ayen. Ayen je yọnrọn ewanvwe vwẹ obọ, ro djerephia nẹ ayen rhiabọreyọ Jesu kerẹ Ovie ri Jihova vwo mu.—Ni Jọn 12:12, 13.

8. Die yen Ẹvwọphia 7:11, 12 vuẹ avwanre kpahen orua Ọghẹnẹ rọhẹ obodjuvwu?

⁸ Se Ẹvwọphia 7:11, 12. Die yen phiare ọke rẹ orua rẹ Ọghẹnẹ rọhẹ obodjuvwu vwọ mrẹ otu gbidigbidi na? Jọn mrẹrẹ nẹ ayen vọnre vẹ aghọghọ ọke rẹ otu gbidigbidi na vwọ vwomaphia ji jiri Ọghẹnẹ. Oma cha vwerhen orua rẹ Ọghẹnẹ vwẹ obodjuvwu rẹ ayen vwọ mrẹ orugba rẹ emramrẹ rẹ ọke otu gbidigbidi na de che nẹ ukpokpogho rode na rhe.

9. Vwo nene obo rehẹ Ẹvwọphia 7:13-15, die yen otu gbidigbidi na ruẹ enẹna?

⁹ Se Ẹvwọphia 7:13-15. Jọn tare nẹ otu gbidigbidi na “fọnrhọn edagba rayen fon vwẹ ọbara rẹ Omogodẹ na.” Ọnana mudiaphiyọ nẹ ayen vwo ẹwẹn obrorhiẹn rọ fonron, ivun rayen je vwerhen Jihova. (Aiz. 1:18) Ayen Inenikristi re vwomakpahotọ ji bromaphiyame re. Ayen vwo esegbuyota kpahen izobo ri Jesu ji vwo uvi rẹ oyerinkugbe vẹ Jihova. (Jọn 3:36; 1 Pita 3:21) Kọyensorọ ivun rayen vwọ vwerhen Jihova rẹ ayen je sa vwọ “ga te ason te uvo” vwẹ otọrakpọ na. Asaọkiephana, ayen vwẹ oruru vwo ruẹ ẹbẹre rọ ma rho vwẹ iruo aghwoghwo vẹ odibo egbe na, ayen je vwẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ vwọ kobaro.—Mat. 6:33; 24:14; 28:19, 20.

10. Imuẹro vọ yen a vwọ kẹ otu gbidigbidi na, ive vọ yen ayen cha mrẹ orugba rọyen?

¹⁰ A vwẹ imuẹro vwọ kẹ otu gbidigbidi ri nẹ ukpokpogho rode na rhe nẹ Ọghẹnẹ cha vwẹrote ayen, kidie “ọ ro tidia vwẹ enu rẹ ekete na kọ bẹrẹ ibekpe sa ayen.” Ive rẹ igodẹ efa na rhẹro rọyen na ko che rugba: “[Ọghẹnẹ] ko ririe ameoviẹ nẹ ẹro rayen, ughwu gbe cha dia ọfa-a, eyẹ omaemuohọ eyẹ oviẹ eyẹ odjadja ọfa-a.”—Ẹvwọ. 21:3, 4.

11-12. (a) Kirobo Ẹvwọphia 7:16, 17 tare, ebruphiyọ vọ yen hẹrhẹ otu gbidigbidi na? (b) Die yen igodẹ efa na se ru vwẹ Ẹkarophiyọ na, kẹ diesorọ?

¹¹ Se Ẹvwọphia 7:16, 17. Enẹna, idibo ri Jihova evo rioja rẹ owẹnvwe fikirẹ uwenre ọgangan yẹrẹ okpetu rẹ ofovwin soro. E mu evo phiyọ uwodi fikirẹ esegbuyota rayen. Dedena, oma vwerhen otu gbidigbidi na kidie ayen riẹnre nẹ eyeren nana da wanvrẹ nu, ayen cha mrẹ emu buebun re, ota rẹ Ọghẹnẹ je cha  vọn asan eje. A da ghwọrọ akpọ rẹ Eshu na no nu, e che sivwin otu gbidigbidi na nẹ “oheri” rẹ ophu ri Jihova ro che ku kuẹ ẹgborho na. Ukpokpogho rode na de toba nu, Jesu che sun ihwo ri sivwin rhọ kpo “ogbugbu” rẹ ame rẹ arhọ ri bẹdẹ na. Di roro: Otu gbidigbidi na vwo iphiẹrophiyọ rẹ oghẹresan. Usun rẹ idiuma rẹ ihwo re dia akpọ na re, ihwo nana sa dia bẹdẹ ayen che rhiẹromrẹ ughwu-u!—Jọn 11:26.

¹² Igodẹ efa na vwo uvi iphiẹrophiyọ rọ nẹrhẹ ayen kpẹvwẹ Jihova vẹ Jesu! Ayen che kpo odjuvwu-u, jẹ ọ dia ọyen o vwo mudiaphiyọ nẹ Jihova vwẹ ẹro okueku vwo ni aye-en. Ẹko ivẹ na se jiri Ọghẹnẹ vẹ Kristi. Idjerhe ọvo rẹ ayen vwo ru ọtiọyen yen ayen vwo kpo Ẹkarophiyọ na.

13-14. Diesorọ ihwo eje vwo kpo Ẹkarophiyọ na?

¹³ Vwẹ ikpe evo rhire na, ọ bẹn a vwọ mrẹ ohwo ọvo rọ riemu ovwọnvwọn na vwẹ asan rẹ ihwo 1,000 hepha. Vwẹ ikoko buebun vwẹ akpọ na a mrẹ ohwo vuọvo rọ riemu rẹ ovwọnvwọn na-a. Ihwo buebun ri kpo Ẹkarophiyọ na vwo iphiẹrophiyọ ayen vwọ dia otọrakpọ na. Kẹ diesorọ ayen vwo kpo Ẹkarophiyọ na? Obo ri muẹ ihwo vwo kpo irueru orọnvwe rẹ igbeyan rayen yen ji muẹ ayen vwọ ra. Ihwo kpo irueru orọnvwe kidie ayen guọnọ bicha, ji dje ẹguọnọ kẹ ihwo re rọvwọn na. Ọtiọyena, igodẹ efa na kpo Ẹkarophiyọ na kidie ayen guọnọ bicha, ji dje ẹguọnọ kẹ Kristi vẹ otu ra jẹreyọ na. Ayen je ra rere ayen vwo djephia nẹ ayen vwo ọdavwaro kpahen izobo ri Jesu rọ cha nẹrhẹ ayen sa dia otọrakpọ na bẹdẹ.

¹⁴ Orọnvwọn ọfa rọ pha ghanghanre rọ nẹrhẹ igodẹ efa na kpo Ẹkarophiyọ na yen ayen vwọ kerhọ rẹ iji ri Jesu. Ọke rẹ Jesu vẹ iyinkọn rọyen re fuevun vwọ ton irueru rẹ oghẹresan nana phiyọ, ọ da vuẹ ayen: “Ru ọnana vwọ karohọ ovwẹ.” (1 Kọr. 11:23-26) Ọtiọyena, uchekotọ rẹ Inenikristi ra jẹreyọ na je vwọ hẹ akpọ na, igodẹ efa na ji che rhe  kpo Ẹkarophiyọ na. Igodẹ efa na tobọ durhie ihwo efa nene oma kpo Ẹkarophiyọ na.

15. Die yen e se ru vwo jiri Ọghẹnẹ vẹ Kristi vwẹ Ẹkarophiyọ na?

¹⁵ Vwẹ Ẹkarophiyọ na, e vwo uphẹn re vwo jiri Ọghẹnẹ vẹ Kristi ọke ra da so une je nẹrhovwo. Ota ra cha ta vwẹ enukpe na vwo uyovwinrota na “Dje Ọdavwaro Phia Kpahen Oborẹ Ọghẹnẹ vẹ Kristi ru kẹ Wẹ!” Ọ cha nẹrhẹ ọdavwaro avwanre vwo kpahen Jihova vẹ Kristi kodophiyọ. E de muẹ ikara vẹ udi na, ọ nẹrhẹ avwanre roro kpahen oborẹ ayen mudiaphiyọ rọ dia ugboma vẹ ọbara ri Jesu. E ji roro kpahen ẹguọnọ rẹ Jihova dje kẹ avwanre rọ vwọ rhọnvwe nẹ Ọmọ rọyen ghwu rere e se vwo vwo arhọ. (Mat. 20:28) Kohwo kohwo ro vwo ẹguọnọ rẹ Ọsẹ avwanre rọhẹ obodjuvwu vẹ Ọmọ rọyen che kpo Ẹkarophiyọ na.

16. Idjerhe vọ yen otu ra jẹreyọ na vẹ igodẹ efa na vwọ họhọ ohwohwo?

¹⁶ Otu ra jẹreyọ na vẹ igodẹ efa na họhọ ohwohwo wẹ idjerhe evo. Ẹko ivẹ na pha ghanghanre kẹ Jihova, o vwo ẹguọnọ rẹ ẹko ọvo vrẹ ọfa-a. Ọbara rẹ Ọmọ rọyen rọ pha ghanghanre na yen ọ vwọ dẹ ẹko ivẹ nana. Ofẹnẹ rọhẹ uvwre ẹko ivẹ na yen iphiẹrophiyọ rẹ ayen vwori. Ẹkẹvuọvo ofori nẹ ẹko ivẹ na fuevun kẹ Ọghẹnẹ vẹ Kristi ọkieje. (Une 31:23) Karophiyọ nẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ sa wian vwẹ oma avwanre eje abavo. Ọnana mudiaphiyọ nẹ Jihova vwẹ ẹwẹn ọfuanfon rọyen vwọ kẹ ohwo ọvuọvo kirobo rẹ ohwo na guọnọre.

17. Die yen uchekotọ rẹ otu ra jẹreyọ na rhẹro rọyen?

¹⁷ E vwiẹ Inenikristi ra jẹreyọ na vẹ iphiẹrophiyọ rẹ ayen vwo kpo odjuvwu-u. Ọghẹnẹ yen vwerọ kẹ ayen. Ayen roro je nẹrhovwo kpahen iphiẹrophiyọ na, ayen ji nẹ obaro na kiọkiọkiọ hẹrhẹ osa rayen vwẹ obodjuvwu. Ayen riẹn oka rẹ oma rẹ ayen che vwo vwẹ oboyi-in. (Fil. 3:20, 21; 1 Jọn 3:2) Dedena, ayen rhẹro ọke rẹ ayen cha vwọ mrẹ Jihova, Jesu, emekashe na, kugbe otu ra jẹreyọ ri chekọ. Ayen nẹ kiọkiọkiọ hẹrhẹ ọke ayen cha vwọ vwomaba ayen vwẹ obodjuvwu.

18. Die yen igodẹ efa na rhẹro rọyen?

¹⁸ Igodẹ efa na rhẹro ọke rẹ ayen cha vwọ dia otọrakpọ na bẹdẹ. Ọnana oborẹ ihworakpọ ejobi guọnọre. (Aghwo. 3:11)  Ayen nẹ obaro na kiọkiọkiọ hẹrhẹ ọke rẹ ayen che vwo vwobọ vwẹ iruo re che vwo wene otọrakpọ na kpo iparadaisi. Ayen rhẹro ọke rẹ ayen cha vwọ bọn iwevwin, kọn ogba ri vain, vwiẹ emọ, ji vwo omakpokpọ. (Aiz. 65:21-23) Ayen je hẹrhẹ ọke rẹ ayen che vwo kpo asan sansan vwẹ otọrakpọ na re ni igbenu, eghwaghwo yẹrẹ egbo, kugbe abadi, ji yono kpahen emama ri Jihova ejobi. Ẹkẹvuọvo obo re ma kẹ ayen omavwerhovwẹn yen ayen vwọ riẹn nẹ oyerinkugbe rayen vẹ Jihova cha rha ganphiyọ kẹdẹ kẹdẹ.

19. Uphẹn vọ yen avwanre vwori vwẹ Ẹkarophiyọ na, kẹ ọke vọ yen e che vwo ruo vwẹ enukpe na?

¹⁹ Jihova vwẹ uvi rẹ iphiẹrophiyọ kẹ odibo rọyen ọvuọvo kpahen obaro na. (Jer. 29:11) Ẹkarophiyọ rẹ ughwu ri Jesu na kẹ avwanre ohwo ọvuọvo okpuphẹn re vwo jiri Ọghẹnẹ vẹ Kristi fikirẹ oborẹ ayen ru kẹ avwanre rere e se vwo vwo arhọ ri bẹdẹ. Kukpe kukpe, Ẹkarophiyọ na yen omẹvwa rọ ma ghanre kparobọ kẹ Inenikristi. E che ruo vwẹ Saturday, March 27, 2021 siẹrẹ ọnre de she nu. Vwẹ enukpe na, ihwo buebun che vwo ugbomọphẹ rẹ ayen vwo kpo Ẹkarophiyọ na. Evo che ruo vwẹ ẹdia rẹ omukpahen. Efa che ruo vwẹ uwodi. Jihova, Jesu, emekashe na kugbe otu ra jẹreyọ rehẹ obodjuvwu re, vwo nẹ avwanre na, e jẹ kukoko kukoko, ẹko, kugbe kohwo kohwo riavwerhen rẹ Ẹkarophiyọ na!