UYONO 23
“E Je Ru Odẹ Wẹn Fon”
“Odẹ wẹn, E Ọrovwohwo, ọ dia rhiri bẹdẹ.”—UNE 135:13.
UNE 10 Jiri Jihova!
ỌDJẸKOKO *
1-2. Iyovwinreta vọ yen pha ghanghanre kẹ Iseri ri Jihova?
OTA ọghanghanre ọvo shekpahen avwanre nonẹna, ọyen ota rẹ uturhi rẹ Jihova vwori ro vwo sun kugbe ophikparobọ (vindication) rẹ odẹ rọyen. Kerẹ Iseri ri Jihova, oma vwerhen avwanre a vwọ ta ota kpahen iyovwinreta yena. Ẹkẹvuọvo, ota rẹ uturhi rẹ Jihova vwori ro vwo sun kugbe ophikparobọ rẹ odẹ rọyen na fẹnẹ ohwohwo? Ẹjo.
2 Avwanre eje rhe mrẹvughe nẹ ofori re vwo ru odẹ rẹ Ọghẹnẹ fon. A je rhe riẹn re nẹ ofori e vwo djephia nẹ idjerhe rẹ Jihova suẹn wan yen me yovwin. Ota rẹ uturhi rẹ Jihova vwori ro vwo sun kugbe ophikparobọ rẹ odẹ rọyen na pha ghanghanre.
3. Die yen odẹ na Jihova churobọ si?
3 Vwọrẹ uyota, odẹ na Jihova churobọ si kemu kemu ro shekpahen Ọghẹnẹ rẹ avwanre na, ji te idjerhe ro suẹn wan. Ọtiọyena, a da tanẹ orufon rẹ odẹ ri Jihova yen ota rọ ma ghanre kọyen a je tanẹ idjerhe ro suẹn wan yen me yovwin. Odẹ ri Jihova churobọ si idjerhe ro suẹn wan kerẹ osun rọ ma rho.—Ni ekpeti na “Eta ri Shekpahen Orufon rẹ Odẹ rẹ Ọghẹnẹ.”
4. Mavọ yen Une Rẹ Ejiro 135:13 djisẹ rẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ, kẹ enọ vọ yen a cha kpahenphiyọ?
4 Odẹ na, Jihova ọyen odẹ rẹ oghẹresan. (Se Une Rẹ Ejiro 135:13.) Diesorọ ọ vwọ dia odẹ rẹ oghẹresan? Mavọ yen e ke vwo miovwo odẹ na? Mavọ yen Ọghẹnẹ wan ru odẹ na fon? Mavọ yen e se vwo toroba orufon rẹ odẹ na? E jẹ a mrẹ ẹkpahọnphiyọ rẹ enọ yena.
OBORẸ ODẸ GHANRE TE
5. Die yen se kpokpo ihwo evo ẹwẹn siẹrẹ ayen de nyo nẹ ofori nẹ e ru odẹ rẹ Ọghẹnẹ fon?
5 “E je ru odẹ wẹn fon.” (Mat. 6:9, NW) Jesu tare nẹ e jẹ oyare nana dia ọvo usun rẹ obo re ma ghanre ra nẹrhovwo kpahen. Jẹ die yen eta ri Jesu na mudiaphiyọ? E vwo ru orọnvwọn fon mudiaphiyọ e vwo ruo rere ọ vrabọ rẹ ipe. Ihwo evo se roro: ‘Odẹ ri Jihova pha fuanfon, kẹ diesorọ a vwọ rhoma ruo fon?’ A vwọ kpahenphiyọ, ofori nẹ e roro kpahen oborẹ odẹ churobọ si.
6. Diesorọ odẹ vwọ ghanre mamọ?
6 Odẹ ghwa dia ibieta ghevweghe re si phiyọ ọbe yẹrẹ re se phia-a. Baibol na tare nẹ, “Odẹ esiri yovwi nọ efe buebu.” (Isẹ 22:1; Aghwo. 7:1) Diesorọ odẹ vwọ ghanre mamọ? Kidie odẹ churobọ si akpeyeren rẹ ohwo kọyen ẹro rẹ ihwo vwo ni ọ ro vwo odẹ na. Ọtiọyena, ka sa tanẹ ọ dia obo re si odẹ wan yẹrẹ obo re sere wan yen ma ghanre-e, obo re ma ghanre yen ohwo ra vwẹ odẹ na se vẹ oborẹ ihwo karophiyọ ọke rẹ ayen de nyo odẹ na.
7. Mavọ yen ihwo wan miovwo odẹ rẹ Ọghẹnẹ?
7 Ihwo de gun efian nyẹ Jihova, jẹ ayen guọnọ nẹ a vwẹ orharhe ẹro vwo no. Ihwo de nyo efian tiọyena, kẹ ayen hanrhọ fikirẹ umiovwo re phia ji miovwon odẹ rọyen. Ogba rẹ Idẹn yen e de ke miovwon odẹ rẹ Ọghẹnẹ. E je roro kpahen obo re yono vwo nẹ ẹvwọsuọ yena rhe.
OBO RE MIOVWO ODẸ NA WAN ẸSOSUỌ
8. Die yen Adam vẹ Ivi riẹnre, enọ vọ kọyen a sa nọ?
8 Adam vẹ Ivi riẹnre nẹ Jihova yen odẹ rẹ Ọghẹnẹ, ayen je riẹn erọnvwọn eghanghanre efa kpahọn. Ayen riẹn Jihova kerẹ Ọmemama, Ohwo rọ kẹ ayen arhọ, asan oyoyovwin rẹ ayen dia, ro ji ku ayen ivẹ na kugbe kerẹ aye gbẹ ọshare. (Jẹn. 1:26-28; 2:18) Ẹkẹvuọvo, ayen cha vwẹ ọkieje roro kpahen erọnvwọn eje rẹ Jihova ru kẹ ayen na? Ayen cha kpuriẹnphiyọ ọdavwaro vẹ ẹguọnọ rẹ ayen vwo kpahen Jihova? A mrẹ ẹkpahọnphiyọ na ọke rẹ ọvweghrẹn rẹ Ọghẹnẹ vwọ davwen ayen ni.
9. Vwo nene eta rehẹ Jẹnẹsis 2:16, 17 vẹ 3:1-5, urhi vọ yen Ọghẹnẹ ji kẹ Adam vẹ Ivi, kẹ mavọ yen Eshu chahe uyota na?
Jẹnẹsis 2:16, 17 vẹ 3:1-5. Eshu vwọ ta ota kẹ Ivi womarẹ ọrọdekọ, ọ da ta: “Ọghẹnẹ tare nẹ, wọ re emamọ rẹ irhe rẹ udju na vuọvo-o?” Onọ rẹ Eshu nọre na vwẹ ona djephia nẹ Ọghẹnẹ ọvwọnrofian, ọnana da rhe nẹrhẹ Ivi rhi vwo iroro ọchọchọ kpahen Jihova. Ọghẹnẹ vuẹ ayen nẹ ayen sa re emamọ rẹ irhe rẹ ogba na eje jokparẹ ọvo. Oka emamọ iyoyovwin buebun yen a vwọ kẹ Adam vẹ Ivi nẹ ayen re. (Jẹn. 2:9) Vwọrẹ uyota, Jihova ghene Ọghẹnẹ ro ruẹse. Ẹkẹvuọvo, Ọghẹnẹ ji urhi kẹ ayen nẹ ayen ria emamọ rẹ urhe ọvo-o. Kọyen onọ rẹ Eshu na chahe uyota na. Onọ na nẹrhẹ ọhọhọ nẹ Ọghẹnẹ dia ohwo ro ruẹse-e. Ọtiọyena, Ivi se roro: ‘O vwo emu ọvo rẹ Ọghẹnẹ siẹnẹ kẹ vwẹ?’
9 Se10. Mavọ yen Eshu vwo miovwo odẹ rẹ Ọghẹnẹ, die yen nuro rhe?
10 Ọke rẹ Eshu vwọ nọ onọ nana, jẹ Ivi ji ni Jihova kerẹ Osun rọyen. Ọ vuẹ Eshu oborẹ Jihova tare gbagba. Ọ tobọ vwọba nẹ a vuẹ ayen nẹ ayen vwẹ obọ te urhe na-a. Ọ riẹnre nẹ Ọghẹnẹ vuẹ ayen nẹ ayen che ghwu siẹrẹ ayen da re emamọ rẹ urhe na. Ẹkẹvuọvo, Eshu da kpahen: “We che ghwu-u.” (Jẹn. 3:2-4) Ọ rha dia ona kọyen Eshu vwo se Ọghẹnẹ ọvwọnrofia-an. Eshu miovwo odẹ rẹ Ọghẹnẹ rọ vwọ vuẹ Ivi phiọgun nẹ Jihova ọvwọnrofian. Ọtiọyena, Eshu da rhe dia idẹbono yẹrẹ ọ ro miovwo odẹ ohwo. Eshu nabọ phiẹn Ivi, Ivi de she kẹ. (1 Tim. 2:14) Ọ vwẹroso Eshu nọ Jihova. Ọnana da nẹrhẹ Ivi brorhiẹn rọ ma bra kparobọ. O de brorhiẹn ro vwo gbe urhi ri Jihova ku. Ọ da re omamọ rẹ Jihova vuẹrẹ nẹ ọ ria-a na. Ọ da je vwẹ evo kẹ Adam re.—Jẹn. 3:6.
11. Die yen Adam vẹ Ivi rhe ru jovwo, die yen ayen ruru-u?
11 Roro kpahen oborẹ Ivi rha sa vuẹ Eshu jovwo. Vwẹ ẹwẹn roro nẹ ọna yen obo rọ tare: “Mi vughe uwe-e, ẹkẹvuọvo me riẹn Ọsẹ mẹ Jihova, mi vwo ẹguọnọ rọyen je vwẹrosuọ. Ọyen vwẹ emu eje rẹ avwanre vwori vwọ kẹ avwanre. Ono yen owẹ rọ ta orharhe ota kpahọn? Wan nẹ obaro mẹ!” Mavọ yen oma rha vwerhen Jihova te, ro vwo nyo ọmọtẹ rọyen rọ ta eta tiọyena! (Isẹ 27:11) Ẹkẹvuọvo, Ivi vwo oka rẹ ẹguọnọ tiọyen kpahen Jihova-a; eriyin ji te Adam. Kidie nẹ ayen vwo oka rẹ ẹguọnọ tiọyena kẹ Ọsẹ raye-en, ayen rha sa chochọn rẹ odẹ rọyen re vwo je miovwo-o.
12. Mavọ yen Eshu vwọ kọn ẹwẹn ivivẹ phiyọ ubiudu rẹ Ivi, die yen Adam vẹ Ivi se ru-u?
12 Kirobo re yono re na, Eshu tonphiyọ womarẹ ẹwẹn ivivẹ rọ kọnphiyọ ubiudu rẹ Ivi. Ọ nẹrhẹ Ivi vwo ẹwẹn ivivẹ sẹ Jihova ghini omamọ rẹ Ọsẹ. Adam vẹ Ivi sa chochọn ri Jihova kugbe odẹ rọye-en. Ọnana da nẹrhẹ Eshu sa phiẹn ayen, ayen
de gbe vwọso Ọsẹ rayen. Ena tiọyena yen Eshu je vwọ wian nonẹna. Ọ vwọso Jihova womarẹ emiovwo rẹ odẹ rọyen. Ihwo ri se efian rẹ Eshu gbuyota fobọ she kẹ oriẹriẹvwe rọyen, ayen me sen usuon rẹ ọvwata ri Jihova.JIHOVA RU ODẸ RỌYEN FON
13. Idjerhe vọ yen Izikiẹl 36:23 vwọ kanrunumu ovuẹ kiriguo rọhẹ Baibol na?
13 Jihova kuẹrofia kẹ efian re vwo miovwo odẹ rọyen na? Ẹjo, o kuẹrofia kẹ-ẹ! Ovuẹ rọhẹ Baibol na eje tẹnrovi oborẹ Jihova rure ro vwo ru odẹ rọyen fon vwo nẹ efian re gun nyẹ vwẹ ogba rẹ Idẹn. (Jẹn. 3:15) A sa djẹ ovuẹ kiriguo rọhẹ Baibol na koko enẹ: Jihova ru odẹ rọyen fuan womarẹ Uvie rọyen rẹ Ọmọ rọyen de suẹn rọ cha rhoma ghwa ufuoma vẹ ọvwata rhe akpọ na. Ọtiọyena, ovuẹ rọhẹ Baibol na cha avwanre uko vwọ riẹn oborẹ Jihova che ru orugba rẹ orufon rẹ odẹ rọyen wan.—Se Izikiẹl 36:23.
14. Mavọ yen ẹkpahọnphiyọ ri Jihova vwọ kẹ ẹvwọsuọ rọ phiare vwẹ Idẹn ru odẹ rọyen fon?
14 Eshu ru obo ro se ru eje rọ vwọ dobọ rẹ Jihova ji ro vwo jẹ ọhọre rọyen eruo gba. Ẹkẹvuọvo ọkieje yen ẹgbaẹdavwọn rẹ Eshu na vwo shefia. Baibol na dje oborẹ Jihova rure, o ji djephia nẹ o vwo ohwo vuọvo re se vwo dje-e. Vwọrẹ uyota, ẹvwọsuọ rẹ Eshu vẹ ihwo ri gbe nene na da Jihova mamọ. (Une 78:40) Ẹkẹvuọvo, ọ vwẹ aghwanre, edirin kugbe orhiẹn abavo vwọ nabọ vwẹrote ota na. O ji djephia vwẹ idjerhe buebun re, nẹ ọyen ri me vwo ẹgba. Ọ rọ ma rho kparobọ, o dje ẹguọnọ rọyen phia vwẹ kemu kemu ro ruẹ. (1 Jọn 4:8) Jihova je vwẹ ọke vuọvo vwọ dobọ rẹ owian rẹ orufon rẹ odẹ rọyen ji-i.
15. Idjerhe vọ yen Eshu vwo miovwo odẹ rẹ Ọghẹnẹ nonẹna, die yen no cha?
15 Eshu ji miovwo odẹ rẹ Ọghẹnẹ nonẹna. Ọ phiẹn ihwo vwo vwo ẹwẹn ivivẹ kpahen ẹgba, aghwanre, kugbe ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ. Kerẹ udje, Eshu davwẹngba vwọ nẹrhẹ ihwo vwo imuẹro nẹ ọ dia Ọghẹnẹ yen Ọmemama na-a. Ihwo de rhe se Ọghẹnẹ gbuyota, Eshu kọ davwẹngba rọ vwọ nẹrhẹ ayen vwo imuẹro nẹ irhi
vẹ iwan rẹ Ọghẹnẹ gan nọ, i dje ẹguọnọ phia-a. Ọ tobọ yono ihwo nẹ Jihova orharhe ohwo ro gboja kẹ ihwo vwẹ ẹtẹrhe rẹ erhanre. Ayen de se efian ogbongbon nana gbuyota, kọ lọhọ vwọ kẹ ayen rẹ ayen vwọ sen usuon ọvwata ri Jihova. Tavwen a ke ghwọrọ Eshu, o ji che rhe gun efian ro vwo miovwo odẹ rẹ Ọghẹnẹ, ọ je cha davwẹngba rọ vwọ riẹriẹ owẹ vwọ sen usuon ri Jihova. O che phikparobọ?OTA RỌHẸ OTỌ NA CHUROBỌ SI WE
16. Die yen wo se ru rẹ Adam vẹ Ivi se ru-u?
16 Jihova vwẹ uphẹn kẹ ihworakpọ ri jẹgba nẹ ayen vwobọ vwẹ orufon rẹ odẹ rọyen. Kọyen wo se ru oborẹ Adam vẹ Ivi se ru-u. Dede nẹ e yerẹn vwẹ akpọ rẹ ihwo buebun de miovwo odẹ rẹ Ọghẹnẹ ji gbe ẹgua, wo vwo uphẹn wọ vwọ chochọn rẹ odẹ ri Jihova je vuẹ ihwo nẹ Jihova pha fuanfon, ọvwata, ohwo esiri, ro ji vwo ẹguọnọ. (Aiz. 29:23) Wo se bicha usuon rọyen. Wo se titi usuon ri Jihova nẹ ọyen ọvo yen usuon rẹ ọvwata rọ sa vwẹ uvi rẹ ufuoma kugbe omavwerhovwẹn vwọ kẹ emama eje.—Une 37:9, 37; 146:5, 6, 10.
17. Idjerhe vọ yen Jesu vwo dje odẹ rẹ Ọsẹ rọyen kẹ ihwo?
17 Avwanre vwẹrokere udje ri Jesu siẹrẹ a da chochọn rẹ odẹ ri Jihova. (Jọn 17:26) Ọ dia Jesu dje odẹ rẹ Ọsẹ rọyen kẹ ihwo womarẹ ese rọyen ọvo-o, o ji yono ihwo kpahen oka rẹ ohwo ri Jihova hepha. Kerẹ udje, obo ro yono ihwo kpahen Jihova fẹnẹ ọ rẹ ihwo ri Farisi re vwẹ idjerhe sansan dje Jihova kerẹ ohwo rọ djoma, rọ nokpẹn rẹ obo rẹ udu gbare-e, rọ pha shesheri, ro ji gbe arodọnvwẹ-ẹ. Jesu vwẹ ukẹcha kẹ ihwo vwọ riẹn nẹ Ọsẹ rọyen ohwo ro vwo ẹruọ, edirin, ẹguọnọ, ro ji vwo ghovwo. Ọ je cha ihwo uko vwọ riẹn Jihova womarẹ obo rọ vwẹrokere uruemu Ọsẹ rọyen gbagba vwẹ akpeyeren rọyen ri kẹdẹ kẹdẹ.—Jọn 14:9.
18. Mavọ yen avwanre sa vwọ guọghọ efian rẹ Eshu vwo miovwo odẹ ri Jihova?
18 Kerẹ Jesu, a sa vuẹ ihwo efa kpahen obo ra riẹn kpahen Jihova. Ọnana cha nẹrhẹ ayen riẹn Jihova ji muọghọ kẹ odẹ ọfuanfon rọyen. Avwanre ji se yono ihwo kpahen ẹguọnọ vẹ uruemu esiri ri Jihova. E vwo ru ọtiọyen ye, jẹ a guọghọ efian rẹ Eshu vwo miovwo odẹ ri Jihova. Ẹfe. 5:1, 2) Eta vẹ uruemu avwanre de djephia kẹ ihwo oka ohwo rẹ Jihova ghene hepha, jẹ avwanre toroba orufon rẹ odẹ rọyen. Avwanre sa nẹrhẹ odẹ na phikparobọ womarẹ a vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo vwọ riẹn uyota kpahen Ọghẹnẹ. * E ji ru odẹ ri Jihova fuan siẹrẹ a da sẹro rẹ ọyọnregan rẹ avwanre dede nẹ avwanre gbare-e.—Job 27:5.
A je sa vwẹrokere Jihova. E se ru ọtiọyen, dede nẹ avwanre gbare-e. (19. Mavọ yen Aizaya 63:7 cha avwanre uko vwọ riẹn obo ro fori nẹ a tẹnrovi ọke re de yono ihwo?
19 Roro kpahen emu ọfa re se ru vwo ru odẹ rẹ Ọghẹnẹ fon. Avwanre da vwẹ Baibol na yono ihwo, ọke buebun a kanrunumuẹ ẹgba rẹ usuon rẹ Ọghẹnẹ, nẹ Jihova vwo uturhi ro vwo sun akpọ vẹ odjuvwu, ọyena gbare. Ẹkẹvuọvo, dede nẹ ọ ghanre e vwo yono ihwo irhi rẹ Ọghẹnẹ, ọdavwẹ avwanre yen a vwọ cha ihwo uko vwo vwo ẹguọnọ ri Jihova Ọsẹ avwanre, ayen me je fuevun kẹ. Ọtiọyena, ofori a vwọ kanrunumu iruemu iyoyovwin rẹ Ọghẹnẹ kugbe oka rẹ Ohwo rọ ghene hepha. (Se Aizaya 63:7.) E de ru ọtiọyen, a cha cha ayen uko vwo vwo ẹguọnọ ri Jihova je kerhọ rọyen kidie ayen guọnọ fuevun kẹ.
20. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono rọ cha na?
20 Mavọ yen e se vwo vwo imuẹro nẹ uruemu avwanre vẹ oborẹ avwanre yono ihwo cha ayen uko vwọ riẹn oka rẹ ohwo rẹ Jihova hepha, ji sikẹrẹ? A cha kpahenphiyọ onọ yena vwẹ uyono rọ cha na.
UNE 2 Jihova Yen Odẹ Wẹn
^ e?ko. 5 Ota ọghanghanre vọ yen shekpahen ihworakpọ vẹ emekashe? Diesorọ ọnana vwọ dia okpota, kẹ mavọ yen o ru shekpahen avwanre? Ẹkpahọnphiyọ rẹ enọ nana cha cha avwanre uko vwọ bọn oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova gan.
^ e?ko. 18 Vwẹ ọke rọ wanre, ẹbe rẹ avwanre yonori nẹ ofori nẹ a tanẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ phikparobọ-ọ kidie ohwo vuọvo je rhe nọ sẹ o muwan ra vwọ vwẹ odẹ yena vwo se-e. Ẹkẹvuọvo, e dje ẹruọ kpokpọ nana fiotọ vwẹ omẹvwa rẹ kukpe kukpe ri 2017. Ochidiagbara na da ta: “Ofori a vwọ nẹrhovwo kpahen ophikparobọ rẹ odẹ rẹ Jihova rọ vwọ vrabọ ekan.”—Ni broadcasting ri January 2018 vwẹ jw.org®. Kpo ẸBE VẸ ERỌNVWỌN EFA > JW BROADCASTING®.
^ e?ko. 62 IDJEDJE RẸ IHOHO: Idẹbono miovwo odẹ rẹ Ọghẹnẹ rọ vwọ vuẹ Ivi nẹ Ọghẹnẹ ọvwọnrofian. Vwẹ ikpe ujorin buebun rhire na, Eshu titi iyono rẹ efian re nẹrhẹ ihwo roro nẹ Ọghẹnẹ orharhe ohwo, nẹ ọ dia ọyen re ma ihworakpọ-ọ.
^ e?ko. 64 IDJEDJE RẸ IHOHO: Oniọvo ọshare ọvo nabọ djekpahen uruemu rẹ Ọghẹnẹ ọke rọ vwọ vwẹ Baibol na yono ohwo.