1, 2. Diesorọ a cha vwọ fuẹrẹn udje rẹ ivie ẹne rẹ Juda?

WỌ DA mrẹ nẹ asan ọvo ghworiẹ ohwo she, wọ cha jomaotọ siẹrẹ wọ da yan wan asan yena? A da fuẹrẹn echobọ rẹ ihwo efa, ọ sa chọn avwanre uko vwọ kẹnoma kẹ echobọ tiọyena. Ọtiọyen ọ je hepha vwẹ akpeyeren rẹ Inenikristi. E se yono erọnvwọn eghanghanre vwo nẹ echobọ rẹ ihwo efa rhe, ji te i re si phiyotọ vwẹ Baibol na.

² Ivie ẹne rẹ Juda re yono kpahen vwẹ uyono rọ wanre na, nabọ ga Jihova vẹ ubiudu ọsoso. Dedena, ayen ji vwo echobọ evo. Die yen udje rayen se yono avwanre, mavọ yen a sa vwọ kẹnoma kẹ echobọ rayen? E de roro kpahen udje rayen, ọ sa chọn avwanre uko vwọ mrẹ erere nẹ erọnvwọn re si phiyotọ rhabae vwọ kẹ eyono rẹ avwanre.—Se Rom 15:4.

3-5. (a) Dede nẹ Asa vwo ubiudu ọsoso kpahen Jihova, ebẹnbẹn vọ yen o hirharoku? (b) Die yen sa nẹrhẹ Asa vwẹroso ohworakpọ ọke rẹ Baasha vwo mukpahen Juda?

³ Ẹsosuọ, e jẹ e yono kpahen Asa rere a mrẹ oborẹ Baibol na se vwo djobọte akpeyeren rẹ avwanre. Asa vwẹroso  Jihova ọke rẹ isodje rẹ Itiopia ri te oduduru ọvo vwọ kpare ofovwin bru ayen rhe, ẹkẹvuọvo o ru ọtiọye-en ọke rẹ Baasha ovie rẹ Izrẹl vwọ bọn Ramah, rọ dia orere rọ vẹ Juda gba hẹ ughwru. (2 Ikun 16:1-3) Vwẹ ẹdia nana, Asa vwẹroso aghwanre robọ rọyen ọ da ra jẹ udi kẹ Ovie Bẹnhadad rẹ Siria rere o vwo gbevwọso Baasha. Ona rẹ Asa nana wianre? Baibol na da ta: “Ọke ri Baasha vwo nyo, ọ da da obọ rẹ ebabọn ri Ramah ji, iruo na de ghwe mudje.” (2 Ikun 16:5) Kọyen a sa tanẹ ona rẹ Asa na wianre ẹsosuọ!

⁴ Kẹ, ẹro vọ yen Jihova vwo ni uruemu rẹ Asa na? Ọghẹnẹ de ji ọmraro rọyen Hanani ra ghwọku Asa kidie ọ vwẹroso Jihova-a. (Se 2 Ikun Rivie 16:7-9.) Hanani da ta: “Kẹ etinẹ yanran ku wọ cha mrẹ ofovwi phi.” O phi Baasha kparobọ ẹkẹvuọvo, ofovwin kọyen Asa vẹ ihwo rọyen phiri re te oba rẹ usuon rọyen.

⁵ Kirobo re yonori vwẹ uyono rọ wanre na, Ọghẹnẹ fuẹrẹn ubiudu rẹ Asa ọ da mrẹ nẹ o vwo ẹwẹn ọsoso kpahọn. (1 Ivie 15:14) Vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ, Asa vwẹ ẹga kẹ, o ji nene irhi rọyen. Dedena, ọ je cha rioja rẹ orhiẹn ọchọchọ rọyen na. Die yen nẹrhẹ Asa vwẹroso Bẹnhadad vẹ oma rọyen vwẹ ẹdia nana ukperẹ Jihova? O rorori nẹ iroro rọyen yẹrẹ otuofovwin rode se sivwon ukperẹ ukẹcha rẹ Ọghẹnẹ? Gbanẹ orharhe uchebro ra vwọ kẹ yen sorọ?

6. Die yen echobọ rẹ Asa yono avwanre? Djudje rọyen.

⁶ Ikuegbe rẹ Asa na che mu avwanre vwọ fuẹrẹn oma avwanre? E de hirharoku ebẹnbẹn ride, ọ pha lọlọhọ ra vwọ yare ukẹcha rẹ Jihova. Ẹkẹvuọvo, ọ da rha dia erọnvwọn itete ra mrẹ kẹdẹ kẹdẹ vwo? Avwanre vwẹroso iroro romobọ avwanre? Gbanẹ avwanre guọnọ uchebro rọhẹ Baibol na je vwẹ ayen ruiruo ro djerephia nẹ avwanre vwẹroso odjekẹ rẹ Jihova? Kerẹ udje, ọ sa dianẹ ihwo rẹ orua wẹn guọnọre nẹ wo kpo uyono yẹrẹ osikoko-o. Vwẹ ẹdia nana, wọ nokpẹn rẹ odjekẹ mie Jihova rere wo se vwo brorhiẹn ro shephiyọ. Kẹ, ọ da rha dianẹ iruo wẹn vawabọ jẹ ọ pha bẹnbẹn wọ vwọ mrẹ ọfa vwo? Wọ da guọnọ iruo ọfa, wọ cha vuẹ ohwo ro vwo iruo na kpahen ẹdẹ uyono wẹn vwẹ udughwrẹn na? Otoro ebẹnbẹn na-a, e jẹ avwanre ru nene eta rẹ ọbuine na, rọ tare nẹ, “Phi idjerhe wẹn phihọ obọ rẹ Ọrovwohwo; vwẹ ẹro vwọ suọ, ko ruo kẹ wẹ.”—Une 37:5.

7, 8. Echobọ vọ yen Jehoshafat ruru, kẹ die yen nẹ obuko rọyen rhe? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

⁷ Kẹ Jehoshafat, ọmọ rẹ Asa vwo? O vwo emamọ iruemu buebun? Jehoshafat ru erọnvwọn iyoyovwin buebun kidie ọ vwẹroso Ọghẹnẹ. Ẹkẹvuọvo, o ji brorhiẹn rẹ ẹkpa evo. Kerẹ udje, o vwo ọrhuẹrẹphiyotọ rere ọmọshare rọyen vwọ rọvwọn ọmọtẹ rẹ Ovie Ehab rọ dia orumwemwu. O ji chukoku orhọ-esio rẹ ọmraro Maikaiya, o de nene Ehab ra họnre isodje rẹ Siria. Vwẹ ofovwin na, Jehoshafat dino ghwu. O de rhivwin kpo Jerusalẹm. (2 Ikun 18:1-32) Ọmraro Jehu da nọ: “Ku wọ cha ohwo-umwemwu uko rẹ ivun rẹ ihwo rẹ Ọrovwohwo tuoma da vwerhe owẹ?”—Se 2 Ikun Rivie 19:1-3.

⁸ Jehoshafat yono nẹ obo re phiare na rhe? Dede nẹ o ji djephia nẹ ọ  guọnọ ru obo re vwerhen Ọghẹnẹ oma, ọhọhọre nẹ o yono nẹ obo re phia kẹ na-a, o ji ne eta rẹ Jehu na fiemu-u. Ọ da rhoma vwo oyerinkugbe vẹ orumwemwu ọfa. Udjena, ọ vẹ ọvweghwrẹn rẹ Ọghẹnẹ, ọmọ rẹ Ehab, Ovie Ahazaya. Jehoshafat vẹ Ahazaya de kuomakugbe kare ekọ, ekọ na de shu, i rhe se ru oboresorọ a vwọ kare aye-en.—2 Ikun 20:35-37.

9. Mavọ yen erharhe rẹ igbeyan se vwo djobọte akpeyeren avwanre?

⁹ Ofori nẹ ikuegbe rẹ Jehoshafat na mu avwanre vwọ fuẹrẹn oma avwanre. Vwẹ idjerhe vọ? Aphro herọ-ọ, Jehoshafat omamọ ovie. O ru obo ri yoma ọ da je “vwẹ udu rọye ejobi guọnọ Ọrovwohwo.” (2 Ikun 22:9) Dedena, o ji rhiẹromrẹ oborẹ orharhe ugbeyan se ruẹ ohwo. Karophiyọ isẹ nana: “Ohwo rọ yan nene evwaghwanre ko vwo aghwanre, ẹkẹvuọvo ugbeyan rẹ ẹkpa kọ re oja.” (Isẹ 13:20) Ọ sa dianẹ avwanre guọnọ vwẹ ukẹcha kẹ ohwo ọvo ọ vwọ mrẹ uyota na vughe. Ẹkẹvuọvo, Jehoshafat dino ghwu fikirẹ oyerinkugbe rọyen vẹ Ehab. Vwẹ idjerhe vuọvo na, imuoshọ herọ siẹrẹ e de vwo oyerinkugbe vẹ ihwo re ga Jihova-a.

10. (a) Die yen udje rẹ Jehoshafat na yono avwanre kpahen orọnvwe? (b) Die yen avwanre karophiyọ siẹrẹ e de hirharoku ọdavwini rẹ erharhe igbeyan?

¹⁰ Die yen udje rẹ Jehoshafat na yono avwanre? Onenikristi se vwo ẹguọnọ rẹ ohwo rọ ga Jihova-a, o se roro nẹ ọ cha sa mrẹ omamọ ohwo rọvwọn vwẹ ukoko na-a. Yẹrẹ ihwo rẹ orua rọyen re dia Iseri rẹ Jihova-a se kpokpo nẹ ọ rọvwọn rere ‘o vwo jẹ ẹkpa.’ Vwọba, ihwo evo se vwo ẹwẹn rẹ oniọvo aye ọvo rọ tare nẹ, “A ma avwanre vẹ ẹwẹn ra vwọ guọnọ ọrivẹ.” Die yen Onenikristi che ru? Wo de roro kpahen obo re phia kẹ Jehoshafat, ọ sa chọn wẹ uko. Ọ nabọ yare odjekẹ rẹ Ọghẹnẹ jovwo. (2 Ikun 18:4-6) Ẹkẹvuọvo, die yen phiare ọke rẹ Jehoshafat vwọ vwẹ ugbeyan mu Ehab,  ohwo ro vwo ẹguọnọ rẹ Jihova-a? Ofori Jehoshafat rha karophiyọ nẹ Jihova guọnọ ihwo rẹ ubiudu rayen dia ọsoso kpahọn. Nonẹna, ẹro rẹ Ọghẹnẹ ji “djuẹ kpenẹ kpenẹ wan akpọ na ejobi,” o muegbe “ro vwo dje ẹgba rọye” phia fikirẹ avwanre. (2 Ikun 16:9) Ọ riẹn ẹdia rẹ avwanre hepha o ji vwo ẹguọnọ avwanre. Wo vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ riẹnre nẹ wọ guọnọ ọrivẹ orọnvwe, ọ je cha chọn wẹ uko? Vwọrẹ imuẹro, ọke na de te, o che ruo!

11, 12. (a) Mavọ yen e ru riẹn obo rehẹ ubiudu rẹ Hẹzikaya? (b) Die yen nẹrhẹ Hẹzikaya vrabọ rẹ ophu rẹ Ọghẹnẹ?

¹¹ Udje rẹ Hẹzikaya na yono avwanre kpahen orọnvwọn ọvo ro churobọ si ubiudu na. Vwẹ ẹdia ọvo, Ohwo rọ fuẹrẹn ubiudu na, da nẹrhẹ a mrẹ obo rehẹ ẹwẹn rẹ Hẹzikaya. (Se 2 Ikun Rivie 32:31.) Ọke rẹ Hẹzikaya vwọ muọga ọgangan ọvo, Ọghẹnẹ de dje oka vwọ kẹ ro djerephia nẹ oma rọyen che kpo, oka na yen uhoho rọ yan kpuko. Fikirẹ ọnana, isun rẹ Babilọn de ji ihwo rhe ayen rhe mrẹ oka na. (2 Ivie 20:8-13; 2 Ikun 32:24) Hẹzikaya de dje “efe rọye ejobi” vwọ kẹ ihwo rẹ Babilọn, ọnana nẹrhẹ a mrẹ obo rehẹ ubiudu rọyen siẹrẹ a da “yan jovwo” yẹrẹ ọyen ọvo da herọ. Uruemu rẹ ẹkpa nana nẹrhẹ a “riẹn obo re hẹ udu” rẹ Hẹzikaya.

¹² Baibol na vuẹ avwanre obo re so omaẹkparọ rẹ Hẹzikaya na-a. Isodje rẹ Asiria ro phikparobọ yen sorọ gbanẹ idjerhe rẹ igbunu rẹ Ọghẹnẹ vwo sivwon nẹ ọga na? Gbanẹ kidie nẹ o “feri gangan ọ ke je mrẹ ọghọ”? A ghwa riẹ-ẹn, ẹkẹvuọvo fikirẹ omaephuo rẹ Hẹzikaya, ọ “rha kpẹvwẹ ẹse re ru kẹ na-a.” Ọ da ohwo gan! Dede nẹ ọ rẹ Ọghẹnẹ nẹ ọyen garọ vẹ ẹwẹn ọsoso, Hẹzikaya churhi rẹ Jihova ọke ọvo. Ọke vwọ yanran na, “Hẹzikaya da rhe vwẹ oma rọye kpotọ,” ọ vẹ ihwo rọyen rha mrẹ ophu rẹ Ọghẹnẹ-ẹ.—2 Ikun 32:25-27; Une 138:6.

13, 14. (a) Ọke vọ yen Jihova sa vwọ ‘yanjẹ avwanre vwo rere ọ vwọ davwen avwanre ni’? (b) Die yen e se ru kpahen ujiri ra vwọ kẹ avwanre fikirẹ obo ra riẹn ru?

¹³ Die yen ikuegbe rẹ Hẹzikaya na yono avwanre? Karophiyọ nẹ a mrẹ omaephuo rẹ Hẹzikaya vughe ọke rẹ Jihova vwo phi Senakerib kparobọ nu kugbe o ghwe vwo sivwin ọga rẹ Hẹzikaya nu. Nonẹna, avwanre da nabọ ru orọnvwọn ọvo nu, a sa je tanẹ Jihova ‘yanjẹ avwanre vwo rere ọ vwọ davwen avwanre ni,’ a sa vwọ mrẹ obo rehẹ ubiudu avwanre? Kerẹ udje, oniọvo ọshare sa davwẹngba rọyen eje vwo muegbe rẹ ota ọ me je ta yoyovwin vwọ kẹ otu buebun. Ihwo buebun che jiro fikirẹ ota rọyen na. Die yen o che ru kpahen ujiri na?

¹⁴ E de jiri avwanre, e jẹ a vwẹ eta rẹ Jesu nana vwo ruiruo: “Wo de ru obo re ji iji kẹ wẹ nu, ke ta, Avwanre idibo ri fi emuọvo-o; avwanre di ru ẹkẹn iruo ro te avwanre.” (Luk 17:10) Udje rẹ Hẹzikaya na yono avwanre orọnvwọn ọfa. Omaephuo rọyen vwomaphia kidie ọ “rha kpẹvwẹ ẹse re ru kẹ na-a.” E de roro kpahen oborẹ Ọghẹnẹ ru kẹ avwanre, ọ cha chọn avwanre uko vwọ kẹnoma kẹ uruemu ro tu Jihova oma. A sa kpẹvwẹ Jihova womarẹ ota avwanre. Ọ kẹ avwanre Baibol na vẹ ẹwẹn ọfuanfon rọ reyọ vwo biẹcha ihwo rọyen.

15, 16. Diesorọ ochọnvwe rẹ Ọghẹnẹ vwọ va Josaya abọ, o ji vwo ghwu?

¹⁵ Ọ rọ koba, die yen avwanre se yono mie Ovie Josaya? Roro kpahen obo re nẹrhẹ e phiokparobọ vẹ obo ri hwere. (Se 2 Ikun Rivie 35:20-22.) Josaya “da ra vwa” Ovie Niko rẹ Ijipt, dede nẹ ovie na vuẹrẹ nẹ ọ vẹ ọyen vwo ẹghwọ vuọvo-o. Baibol na tare nẹ “unu rẹ Ọghẹnẹ” yen eta rẹ Niko na nurhe. Kẹ diesorọ Josaya vwọ yanran re nene họnre? Baibol na vuẹ avwanre-e.

¹⁶ Die yen rha sa nẹrhẹ Josaya riẹn nẹ unu rẹ Jihova yen eta rẹ Niko na nurhe? Ọ rha sa nọ ọmraro Jerimaya. (2 Ikun 35:23, 25) Ẹkẹvuọvo, ikuegbe na djerephia sẹ o ru ọtiọye-en. Vwọba, Kikamish ọyen Niko ra, ọ ra họnre “uwevwi” ọfa, ọ diẹ Jerusalẹmu-u. Vwọ vrẹ ọyen, Niko hanrhe Jihova yẹrẹ ihwo rọye-en. Ọtiọyena, ọyen orharhe orhiẹn rẹ Josaya vwọ yanran re nene Niko họnre. Wọ sa mrẹ oborẹ ọnana yono avwanre? E de hirharoku ebẹnbẹn, e jẹ e roro kpahen obo re sa dia ọhọre rẹ Jihova kpahen ẹdia na.

17. E de hirharoku ebẹnbẹn, die yen sa chọn avwanre uko vwọ kẹnoma kẹ oka rẹ echobọ rẹ Josaya?

¹⁷ Ebẹnbẹn da vwomaphia, e jẹ e roro kpahen uchebro rẹ Baibol na, a je vwẹ ayen ruiruo vwẹ idjerhe abavo. A sa tobọ nọ mie ekpako na vwẹ ẹdia evo. Ọ sa dianẹ avwanre nabọ roro kpahen ẹdia na nure, a je tobọ ru ehiahiẹ kpahọn. Dedena, ekpako na sa chọn avwanre uko vwọ vwẹ ẹkpo rẹ Baibol efa vwọ fuẹrẹn ẹdia na vrẹ oborẹ avwanre roriro te jovwo. Kerẹ udje, aye rọ dia Onenikristi riẹnre nẹ ofori ọyen vwo kpo iruo aghwoghwo. (Iruo 4:20) Ẹkẹvuọvo, ọ da rha dianẹ ọ guọnọ kpo aghwoghwo ẹdẹ ọvo jẹ ọshare rọyen rọ dia Oseri rẹ Jihova-a guọnọre nẹ ọ daji uwevwin vwo? Ọshare na nẹ o krirẹ ayen ghwọrọ ọke kugbe re, ọ je guọnọ nẹ ayen ru orọnvwọn ọvo kugbe. Oniọvo aye na se roro kpahen ẹkpo rẹ Baibol evo kerẹ re vwo nyupho rẹ Ọghẹnẹ vrẹ ọ rẹ ohworakpọ kugbe iji re vwo ruiruo rẹ aghwoghwo na. (Mat. 28:19, 20; Iruo 5:29) Dedena, o ji fo nẹ o roro kpahen omaevwokpotọ ra guọnọ mie kerẹ aye kugbe uruemu rẹ erorokẹ ro fori nẹ o djephia. (Ẹfe. 5:22-24; Fil. 4:5) Ọshare na senre nẹ o ruiruo aghwoghwo na kakaka-a gbanẹ ọ de guọnọ nẹ o ru orọnvwọn ọvo vwẹ ẹdẹ yena? Ofori nẹ avwanre vwo ẹro abavo dede nẹ a davwẹngba re vwo ru ọhọre rẹ Ọghẹnẹ ji vwo omamọ rẹ ẹwẹn obrorhiẹn.

18. Mavọ yen wọ sa vwọ mrẹ erere vwo nẹ ikuegbe rẹ ivie ẹne nana rhe?

¹⁸ Fikirẹ jẹgba, avwanre se ji ru echobọ rẹ ivie ẹne nana ruru na. Avwanre (1) sa vwẹroso aghwanre rẹ ohworakpọ, (2) se mu erharhe igbeyan, (3) se phuoma, yẹrẹ (4) se jẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ eroro kpahọn tavwen e ki brorhiẹn. Jihova mrẹ erhuvwu vwẹ oma avwanre kirobo rọ mrẹ vwẹ oma rẹ ivie ẹne nana, ọnana ghini uruemu esiri ro djephia kẹ avwanre! Jihova je mrẹ oborẹ ẹguọnọ re vwo kpahọn kodo te, vẹ oborẹ avwanre ghini vwo ẹwẹn ra vwọ ga te. Kọyensorọ ọ vwọ kẹ avwanre orhọ-esio womarẹ idje nana rere a sa vwọ kẹnoma kẹ echobọ egangan. E jẹ avwanre eje roro kpahen idje nana, a je kpẹvwẹ Jihova rọ vwẹ ayen kẹ avwanre!