1. Vwo nene Matiu 24:9, diesorọ o vwo fo nẹ o gbe avwanre unu-u ọke rẹ akpọ na de vwo utuoma kpahen avwanre?

JIHOVA ma avwanre re vwo dje ẹguọnọ kẹ ihwo efa, ihwo efa ji vwo dje ẹguọnọ kẹ avwanre. Ọtiọyena, ọ da avwanre mamọ siẹrẹ e de vwo utuoma kpahen avwanre, ọkiọvo oshọ tobọ mu avwanre. Kerẹ udje, oniọvo aye ọvo rọ dia Europe re se Georgina tare nẹ, “Ọke me vwọ hẹ ẹgbukpe 14, oni mẹ vwo utuoma kpahen ovwẹ kidie nẹ me ga Jihova. Kọ ghwa họhọ nẹ a sen vwẹ, ki mi roro nẹ ọkiọvo me dia omamọ rẹ ohwo-o.” * Oniọvo ọshare ọvo re se Danylo siri nẹ, “Ọke rẹ isodje vwo hwe vwe, hanrhe ovwẹ, ji djẹ uguegue mu vwe kidie nẹ mẹvwẹ ọvo usun rẹ Iseri ri Jihova, oshọ mu vwe mamọ, oma je vua ovwẹ.” Utuoma tiọyena da ohwo mamọ, jẹ o gbe avwanre unu-u. Jesu tarọ phiyotọ nẹ e che vwo utuoma kpahen avwanre.—Se Matiu 24:9.

2-3. Diesorọ re vwo vwo utuoma kpahen idibo ri Jesu?

² Akpọ na vwo utuoma kpahen idibo ri Jesu. Diesorọ? Kidie kerẹ Jesu, avwanre “dia e rẹ akpọ na-a.” (Jọn 15:17-19) Ọtiọyena, dede nẹ avwanre muọghọ kẹ isuesun rẹ akpọ na, jẹ e che se yerin aphiala, so une rẹ ẹkuotọ yẹrẹ vwobọ vwẹ oseghe rẹ usuo-on. Jihova ọvo yen a ga. Avwanre bicha usuon ri Jihova, rọ dia oborẹ Eshu vẹ “emọ” rọyen vwọso. (Jẹn. 3:1-5, 15) Avwanre ghwoghwo nẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ ọvo yen se si ebẹnbẹn rẹ ihworakpọ no, o rhe che kri-i kọ cha ghwọrọ ihwo ri gbe vwọso usuon rọyen. (Dan. 2:44; Ẹvwọ. 19:19-21) Ọnana iyẹnrẹn esiri vwọ kẹ ihwo dẹndẹn ẹkẹvuọvo ọ dia iyẹnrẹn esiri vwọ kẹ iruimwemwu-u.—Une 37:10, 11.

 ³ E ji vwo utuoma kpahen avwanre kidie nẹ avwanre kerhọ rẹ irhi rẹ Ọghẹnẹ. Ẹro rẹ Ọghẹnẹ vwo nẹ umiovwo vẹ erhuvwu fẹnẹ ọ rẹ akpọ na. Kerẹ udje, ihwo buebun nẹ uruemu rẹ ọfanrhiẹn phiyọ obo re chọre-e, rọ dia obo re nẹrhẹ Jihova ghwọrọ Sodọm vi Gomora! (Jud 7) Kidie nẹ avwanre nene irhi ri Baibol ro shekpahen iruemu tiọyena, ihwo buebun ke vwẹ avwanre jẹ ehwẹ je tanẹ ọ rẹ avwanre ọvo yen avwanre vwo ruẹ!—1 Pita 4:3, 4.

4. Iruemu vọ yen bọn avwanre gan ọke re de vwo utuoma kpahen avwanre?

⁴ Die yen sa chọn avwanre uko vwo chirakon rẹ utuoma kugbe ekan? Ofori nẹ e vwo esegbuyota ọgangan nẹ Jihova cha chọn avwanre uko. Kerẹ ekpọfia, esegbuyota avwanre sa “kpọ ibiri rẹ erhanre rẹ idẹbono kufia.” (Ẹfe. 6:16) Jẹ, ọ dia esegbuyota ọvo yen a guọnọre-e. A je guọnọ ẹguọnọ. Diesorọ? Kidie “ophu fobọ” mu ẹguọnọ-ọ. O chirakon ji vwo odirin rẹ kemu kemu rọ so ọmiaovwẹ. (1 Kọr. 13:4-7, 13) Enẹna, e ja mrẹ oborẹ ẹguọnọ re vwo kpahen Jihova, iniọvo na, vẹ ivwighrẹn avwanre dede vwọ chọn avwanre uko vwo chirakon rẹ utuoma.

5. Idjerhe vọ yen ẹguọnọ ri Jesu kpahen Ọsẹ rọyen vwọ bọn gan?

⁵ Vwẹ ason rọ koba ivwighrẹn ri Jesu ki hwe, Jesu da vuẹ idibo rọyen re fuevun nẹ, “Mi ruẹ kirobo rẹ Ọsẹ na ji urhi kẹ vwẹ, . . . me guọnọ Ọsẹ na” (Jọn 14:31) Ẹguọnọ rẹ Jesu vwo kpahen Jihova chọn rọ uko vwo chirakon rẹ edavwini egangan. Ẹguọnọ re vwo kpahen Jihova je sa chọn avwanre uko vwo ru ọtiọyen.

6. Vwo nene obo rehẹ Rom 5:3-5, mavọ yen oma ruẹ idibo ri Jihova ri chirakon rẹ utuoma rẹ akpọ na?

⁶ Ọkieje yen ẹguọnọ re vwo kpahen Ọghẹnẹ vwọ chọn idibo rọyen uko vwo chirakon rẹ omukpahen. Kerẹ udje, ọke Aguare rẹ ihwo ri Ju rọ marho kparobọ vwọ vuẹ idibo na nẹ ayen dobọ rẹ aghwoghwo ji, ẹguọnọ rẹ ayen vwo kpahen Jihova de mu ayen vwo “mu ọghọ kẹ Ọghẹnẹ nọ ihwo rẹ akpọ.” (Iruo 5:29; 1 Jọn 5:3) Oka rẹ ẹguọnọ tiọyena je chọn iniọvo avwanre uko vwo hirharokuẹ omukpahen ọgangan ro nẹ obọ rẹ ihwo ri suẹn cha nonẹna. Ukperẹ udu vwo nẹ avwanre awọ, oma vwerhen avwanre nẹ e se chirakon rẹ utuoma rẹ akpọ na.—Iruo 5:41; se Rom 5:3-5.

7. Die yen e che ru siẹrẹ ẹvwọsuọ de nẹ obọ rẹ ihwo rẹ orua rhe?

⁷ Ọvo usun rẹ edavwini rọ ma gan kparobọ yen ẹvwọsuọ ro nẹ obọ rẹ ihwo rẹ orua cha. Ihwo rẹ orua evo se roro nẹ a phiẹn avwanre siẹrẹ ayen de noso nẹ avwanre guọnọ yono kpahen Jihova. Efa se roro nẹ uyovwin rẹ avwanre gbare-e. (Ni Mak 3:21.) Ayen sa tobọ hwe avwanre yẹrẹ hanrhe avwanre ekan. E jẹ ẹvwọsuọ tiọyena gbe avwanre unu-u. Jesu tare nẹ, “Uwevwi rẹ ohwo ọye eghrẹ epha.” (Mat. 10:36) Vwọrẹ uyota, o toro oborẹ ihwo rẹ orua rẹ avwanre ru avwanre-e, avwanre che vwo utuoma kpahen aye-en. Ukperẹ ọtiọyen, ẹguọnọ rẹ avwanre kpahen Jihova vwo kodophiyọ ye, jẹ ẹguọnọ rẹ avwanre kpahen ihwo ganphiyọ. (Mat. 22:37-39) Ẹkẹvuọvo, avwanre che se chukoku irhi vẹ odjekẹ ri Baibol na rere oma vwọ vwerhen ihwo efa-a.

8-9. Die yen chọn oniọvo aye ọvo uko vwo mudiagan dede nẹ o rhiẹromrẹ omukpahen ọgangan?

⁸ Georgina ra ta ota kpahen siẹvure se mudiagan dede nẹ oni rọyen mukpahọn mamọ. Georgina da ta: “Mẹvwẹ vẹ oni mẹ yen ton uyono ri Baibol phiyọ vẹ Iseri ri Jihova. Ẹkẹvuọvo, emeranvwe esan vwọ wan nu, oni mẹ da vwọso vwẹ kidie me guọnọ  ton uyono ẹra phiyọ. Me da rhe mrẹvughe nẹ ọ kerhọ rẹ eta rẹ ihwo ri she nẹ ukoko na re vwọ suọ, ọ me vuẹ vwẹ eta rẹ ayen vuẹrẹ vwẹ ọke rọ da ta ota kẹ vwẹ. Ọ je hanrhe ovwẹ ekan, si ẹto mẹ, teyan ovwẹ, ji do ẹbe rẹ ukoko na kufia. Mi vwo te ẹgbukpe 15 re, mi de bromaphiyame. Oni mẹ davwẹngba rọ vwọ dobọ rẹ ẹga re me vwọ kẹ Jihova ji, ro vwo mu vwe phiyọ asan re muẹ ighene rẹ emetẹ ri gbozighi phiyọ, evo usun rayen reyọ ihuvwun egangan ji ruẹ erọnvwọn ebrabra efa. Omukpahen bẹn echiro siẹrẹ o de nẹ obọ rẹ ohwo ro fori nẹ o vwo ẹguọnọ wẹn je vwẹrote uwe.”

⁹ Die yen vwẹ ukẹcha kẹ Georgina vwo chirakon? Ọ da ta: Ẹdẹ rẹ oni mẹ ton umukpahen na phiyọ yen mi tu vwo se Baibol na re. O de rhi mu vwe ẹro nẹ me mrẹ uyota na re, ọnana ji sivwe kẹre Jihova mamọ. Ọkieje me vwọ nẹrhovwo rhe Jihova, ọ je kpahanphiyọ ayen. Ọke me vwọ hẹ asan re muẹ ighene rẹ emetẹ ri gbozighi phiyọ, oniọvo aye ọvo de durhie uvwe rhe uwevwin rọyen, avwanre de yono Baibol na kugbe. Me mrẹ ọbọgan vwo nẹ obọ rẹ iniọvo na rhe vwẹ oke yena eje. Ayen reyọ ovwẹ kerẹ ẹbẹre ọvo rẹ orua rayen. O rhi mu vwẹ ẹro nẹ Jihova gan nẹ ivwighrẹn rẹ avwanre, o toro oka rẹ ohwo rẹ ayen hepha-a.”

10. Imuẹro vọ yen avwanre se vwo kpahen Jihova?

¹⁰ Ọyinkọn Pọl siri nẹ o vwo emu vuọvo rọ sa “hẹriẹ avwanre nẹ ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ vwi Kristi Jesu Ọrovwavwanre-e.” (Rom 8:38, 39) Avwanre da tobọ rioja vwẹ ọke evo dede, Jihova cha kẹ avwanre ẹgba ji bru avwanre uche ọkieje. Kerẹ Georgina, Jihova je vwẹ iniọvo rẹ ukoko na vwọ chọn avwanre uko.

11. Mavọ yen ẹguọnọ rẹ Jesu djisẹ rọyen vwẹ Jọn 15:12, 13 sa vwọ chọn idibo rọyen uko? Djudje rọyen.

¹¹ Vwẹ ason rọ koba o ki ghwu, Jesu karophiyọ idibo rọyen nẹ ayen vwo ẹguọnọ rẹ ohwohwo. (Se Jọn 15:12, 13.) Ọ riẹnre nẹ ẹguọnọ ro jẹ rhẹriẹ rayen cha chọn ayen uko vwọ dia kugbe ji chirakon rẹ utuoma rẹ akpọ na. Roro kaphen udje rẹ ukoko rọhẹ Tẹsalonaika. Vwo nẹ ọke ra vwọ reyọ ukoko na vwo mu yen e vwo muẹkpahen iniọvo na. Ẹkẹvuọvo, iniọvo na phi omamọ rẹ udje rẹ ọyọnregan vẹ ẹguọnọ phiyotọ. (1 Tẹsa. 1:3, 6, 7) Pọl phiuduphiyọ ayen awọ nẹ ayen rhe dje ẹguọnọ phia ji “ru nọ ọtiọye.” (1 Tẹsa. 4:9, 10) Ẹguọnọ che mu ayen vwọ vwẹ onẹrhẹvwe vwọ kẹ ihwo rẹ  ẹwẹn rayen kuọrọnre je chọn e re vwiẹre uko. (1 Tẹsa. 5:14) Ayen nene odjekẹ ri Pọl na kidie vwẹ ọbe rivẹ ro si rhe ayen omarẹ ukpe ọvo vwọ wan nu, Pọl kọ sa vuẹ ayen nẹ, “ẹguọnọ rẹ ovwan ohwohwo vwo kẹ ohwo re buẹ phihọ rhe.” (2 Tẹsa. 1:3-5) Ẹguọnọ rayen na chọn ayen uko vwo chirakon rẹ omukpahen vẹ ebẹnbẹn.

12. Mavọ yen iniọvo rehẹ ẹkuotọ ọvo vwo dje ẹguọnọ phia kẹ ohwohwo vwẹ ọke rẹ ofovwin?

¹² Roro kpahen obo re phia kẹ Danylo ra ta ota kpahen siẹvure vẹ aye rọyen. Ọke rẹ ofovwin re phiri vwẹ ẹkuotọ rayen vwo te orere rayen, ayen ji kpo uyono, ruiruo rẹ aghwoghwo na te asan rẹ ẹgba rayen teri, je ghare emuọre rayen vẹ iniọvo na. Vwẹ ẹdẹ ọvo, isodje ri mu ihwunu da rhe uwevwin rẹ Danylo. Danylo da ta: “Ayen gba vwẹ nẹ me sen nẹ me rha dia Oseri ri Jihova-a, kidie nẹ me rhọvwen kẹ aye-en, ayen de hwe vwe je sa ihwunu wan enu rẹ uyovwin mẹ kerẹsiẹ ra da mrẹ nẹ ayen cha sa vwẹ hwe. Tavwen ayen ke yanran, ayen da djuguegue mu vwe nẹ ayen cha rhe ri gbe aye mẹ ẹgua. Kpakpata, iniọvo na de phi avwanre phiyọ itreni kpo orere ọfa. Ẹguọnọ rẹ iniọvo eghanghanre yena cha sa chọrọ ovwẹ ẹro-o. Avwanre ghwe vwo te orere kpokpọ na, iniọvo rehẹ etiyin da kẹ avwanre emu je chọn vwẹ uko vwọ mrẹ iruo vẹ uwevwin! Ukuotọ rọyen, kẹ avwanre je sa vwẹ ukẹcha kẹ iniọvo re djẹ nẹ orere re de phi ofovwin na vwọ mrẹ asan rẹ ayen cha dia.” Ikuegbe tiọyena djerephia nẹ ẹguọnọ rẹ iniọvo sa nẹrhẹ e chirakon rẹ utuoma.

13. Mavọ yen ẹwẹn ọfuanfon na vwọ chọn avwanre uko vwo chirakon vwẹ ẹga ri Jihova dede nẹ e vwo utuoma kpahen avwanre?

¹³ Jesu vuẹ idibo rọyen nẹ ayen vwo ẹguọnọ rẹ ivwighrẹn rayen. (Mat. 5:44, 45) Ọ lọhọre? Kakaka! Jẹ, ẹwẹn ọfuanfon na sa chọn avwanre uko. Omamọ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na yen ẹguọnọ, ọtiọyen ji te odirin, uruemuesiri, dẹndẹn, kugbe omaẹriẹnsuon. (Gal. 5:22, 23) Iruemu nana chọn avwanre uko vwo chirakon rẹ utuoma. Ihwo buebun ra vwọsua avwanre enẹna-a, kidie ọshare, aye, ọmọ yẹrẹ ihwo re vẹ ayen gba dia egodo dje iruemu yena phia. Ivwighrẹn avwanre buebun tobọ rhe dia iniọvo re. Ọtiọyena, wọ da mrẹ bẹnbẹn wo vwo vwo ẹguọnọ rẹ ihwo ri vwo utuoma kpahen owẹ kidie nẹ wọ ga Jihova, gba rẹ Jihova nẹ ọ kẹ wẹ ẹwẹn ọfuanfon rọyen. (Luk 11:13) Gbe jẹ  o muwẹro dẹn nẹ idjerhe rẹ Ọghẹnẹ yen me yovwin ọkieje.—Isẹ 3:5-7.

14-15. Mavọ yen Rom 12:17-21 vwọ chọn Yasmeen uko vwo dje ẹguọnọ phia kẹ ọshare rọyen dede nẹ o mukpahọn?

¹⁴ Roro kpahen udje rẹ oniọvo aye ọvo re se Yasmeen. Ọke rọ vwọ dia ọvo usun rẹ Iseri ri Jihova, ọshare rọyen de roro nẹ a phiẹnrẹ reyọ, ọ da davwẹngba rọ vwọ dobọ rọyen ji rere o vwo jẹ Jihova ẹga. Ọ hanrherọ je tobọ vuẹ ihwo rẹ orua, olori rẹ ẹga ọvo kugbe ọboepha rẹ ọshare ọvo nẹ ayen djuguegue muo je mu ofian banrọ nẹ ọ guọghọ orua rọyen totọ. Ọshare rọyen tobọ yinvwaro kpahen iniọvo na ọke rẹ ayen vwọ hẹ omẹvwa ọvo! Ọkieje yen Yasmeen vwọ viẹ fikirẹ ẹvwọsua na.

¹⁵ Iniọvo na phiuduphiyawọ ri Yasmeen je bọn gan vwẹ Ọguan Ruvie. Ekpako na chọn rọ uko vwọ reyọ obo rehẹ Rom 12:17-21 vwo ruiruo. (Se.) Yasmeen da ta: “Ọ lọhọre kakaka-a. Ẹkẹvuọvo me nẹrhovwo rhe Jihova nẹ ọ chọn vwẹ uko, me je davwẹngba ru nene oborẹ Baibol na tare. Ọtiọyena, ọke rẹ ọshare mẹ da vwẹ arudo vwo do inuhu phiyọ ukoni, mi hwere, o de yinvwaro kpahen ovwẹ, me kpahan kẹ vwẹ idjerhe rẹ ọghọ, ọke rẹ oma rọyen tobọ gan dede-e, me je vwẹrote.”

16-17. Die yen udje ri Yasmeen yono we?

¹⁶ Yasmeen mrẹ ebruphiyọ ri Jihova kidie nẹ o dje ẹguọnọ kẹ ọshare rọyen. Ọ da ta: “Ọshare mẹ da rhe vwẹroso vwẹ vrẹ obo ri jovwo kidie ọ riẹnre nẹ ọkieje me vwọ ta uyota. Kọ nabọ kerhọ mẹ vwẹ idjerhe rẹ ọghọ ọke rẹ avwanre da ta ota kpahan ẹga, ọ je rhọvwen nẹ o rhe che kpokpo uvwe ọfa-a. Enẹna, ọ vuẹ vwẹ nẹ me sa riavwerhen omẹvwa rẹ ukoko na. Akpeyeren rẹ orua avwanre yovwinrin mamọ re, avwanre je riavwerhen rẹ obọdẹn rẹ ufuoma. Mi vwo iphiẹrophiyọ nẹ ọshare mẹ che rhiabọreyọ uyota na, je vwomaba vwẹ ga Jihova.”

¹⁷ Udje ri Yasmeen djephia nẹ ẹguọnọ “chiri emu ejobi, . . . o phiẹrohọ emu ejobi, o chirẹ emu ejobi.” (1 Kọr. 13:4, 7) Utuoma vwẹ ẹgba, ọ je miavwa, ẹkẹvuọvo ẹguọnọ gan vrẹ. O se ku ohwo rhẹriẹ. Ọ nẹrhẹ udu ri Jihova ghọghọ. A da tobọ muẹ kpahan avwanre dede, oma je sa vwerhen avwanre. Vwẹ idjerhe vọ?

18. Diesorọ oma vwọ vwerhen avwanre ọke re de tuoma rẹ avwanre?

¹⁸ Jesu da ta: “Ebruba kẹ ovwan vwẹ ọke rẹ ihwo de tuoma rẹ ovwan.” (Luk 6:22) Ọ  dia avwanre yen jẹ ojẹ nẹ e vwo utuoma kpahen avwanre-e. Oma je vwerhen avwanre nẹ e muẹkpahan avwanre fikirẹ esegbuyota rẹ avwanre-e. Kẹ diesorọ oma vwọ vwerhan avwanre? Roro kpahen iroro erha re sorọ. Ọrẹsosuọ, oma vwerhan Ọghẹnẹ ọke re de chirakon. (1 Pita 4:13, 14) Ọrivẹ, o ruẹ esegbuyota rẹ avwanre ganphiyọ. (1 Pita 1:7) Ọrerha, e che vwo osaẹhwa rẹ arhọ ri bẹdẹ.—Rom 2:6, 7.

19. Diesorọ oma vwọ vwerhen iyinkọn na ọke ra vwọ fa ayen nu?

¹⁹ Ọmọke krẹn ri Jesu vwo vrẹ nushi nu, iyinkọn na de rhiẹromrẹ omavwerhovwẹn rọ ta ota kpahen na. Ra vwọ fa ayen je vuẹ ayen nẹ ayen dobọ rẹ aghwoghwo ji, oma da vwerhen ayen. Diesorọ? Kidie e “kere ayen phihọ ihwo re reoja rẹ ophọphọvwe fiki rẹ odẹ [ri Jesu].” (Iruo 5:40-42) Ẹguọnọ rẹ ayen vwo kpahen onini rayen gan vrẹ oshọẹdjẹ rẹ ivwighrẹn rayen. Ayen de dje ẹguọnọ rayen na phia womarẹ eghwoghwo rẹ iyẹnrẹn esiri na, “unu rayen gbe ka-a.” Iniọvo rẹ avwanre buebun nonẹna je fuevun ga Jihova dede nẹ e muẹ kpahan ayen. Ayen riẹnre nẹ owian rayen vẹ ẹguọnọ rẹ ayen djephia kpahen odẹ ri Jihova cha sa chọrọ ẹro-o.—Hib. 6:10.

20. Die yen e che yono vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana?

²⁰ Eyeren nana je vwọ herọ na, akpọ na che re tuoma rẹ avwanre. (Jọn 15:19) Ẹkẹvuọvo, ofori nẹ oshọ mu avwanre-e. Kirobo ra cha mrẹ vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana, Jihova cha kẹ idibo rọyen re fuevun “ogangan ọ me rha sẹro” rayen. (2 Tẹsa. 3:3) Ọtiọyena, e gbe jẹ avwanre rhe vwo ẹguọnọ ri Jihova, iniọvo rẹ avwanre, tobọ te ivwighrẹn avwanre dede. Siẹrẹ avwanre da yan nene uchebro nana, ka cha dia kugbe ji vwo esegbuyota ọgangan, avwanre che brọghọ phiyọ Jihova oma, ji djephia nẹ ẹguọnọ vwo ẹgba gangan vrẹ utuoma.