1-2. Amono yen sa chọn ohwo ra vwẹ Baibol yono uko vwo yerin te ẹdia rẹ omaebrophiyame?

OHWO ọvo re se Amy rọ dia Fiji da ta: “Uyono ri Baibol mẹ jevwe. Me riẹnre nẹ ọyen uyota na. Jẹ, me vwomaba iniọvo na tavwen mi ki se ru ewene ri fori, ji yerin te ẹdia rẹ omaebrophiyame.” Obo re phia kẹ Amy na dje uyota ọghanghanre ọvo phia: Ohwo ra vwẹ Baibol yono se rhe ruẹ ewene rere o vwo muwan vwọ kẹ omaebrophiyame siẹrẹ ihwo efa vwevunrẹ ukoko na da vwẹ ukẹcha kẹ.

² Oghwoghwota ọvuọvo vwevunrẹ ukoko na sa chọn ihwo kpokpọ uko vwọ vwomaba ukoko na. (Ẹfe. 4:16) Ọkobaro ọvo re se Leilani rọ dia Vanuatu da ta: “A tare nẹ ọ dia ọsẹ vẹ oni ọvo yen ghẹrẹ ọmọ re vwiẹ totọ nu-u. Mi rorori nẹ eriyin ọ je hepha kpahen odibo egbe; ọke buebun, ukoko na eje yen chọn ohwo uko vwọ dia odibo.” A guọnọ ukẹcha rẹ ihwo rẹ orua, igbeyan, kugbe iyono vwẹ isikuru rere ọmọ se vwo yerin te omiragua. Ayen vwẹ ukẹcha phia womarẹ uchebro kugbe iyono eghanghanre rẹ ayen vwọ kẹ. Vwẹ idjerhe vuọvo na, ighwoghwota je sa vwẹ uchebro phia, je dia omamọ rẹ udje vwọ kẹ ihwo ra vwẹ Baibol yono rere ayen se vwo yerin te ẹdia rẹ omaebrophiyame.—Isẹ 15:22.

3. Die yen wo yono vwo nẹ oborẹ Ana, Dorin, kugbe Leilani tare?

³ Diesorọ oma vwọ vwerhen oghwoghwota ro yono ohwo  Baibol na siẹrẹ ighwoghwota efa vwẹ ukoko na da vwẹ ukẹcha kẹ ọ re yono na? Vwo oniso oborẹ Ana rọ dia ọkobaro oghẹresan vwẹ Moldova tare: “Ọ pha bẹnbẹn rẹ ohwo ọvo vwọ vwẹ ukẹcha eje rẹ ohwo ra vwẹ Baibol yono guọnọre vwọ phia.” Ọkobaro oghẹresan ọfa re se Dorin vwẹ ẹkuotọ vuọvo na da ta: “Ọke buebun, ighwoghwota efa ta ota ro te ẹwẹn rẹ ohwo re yono na, ẹwẹn mẹ cha tobọ kpo oborẹ ayen tare na kakaka-a.” Leilani djunute iroro ọfa: “Ẹguọnọ re dje kẹ ohwo re yono na sa vwẹ ukẹcha kẹ vwọ mrẹvughe nẹ ọnana ukoko ri Jihova.”—Jọn 13:35.

4. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono nana?

⁴ Ẹkẹvuọvo, wo se roro, ‘Mavọ yen me sa vwọ chọn ohwo ra vwẹ Baibol yono uko vwo yerin te ẹdia rẹ omaebrophiyame jẹ ọ dia omẹvwẹ yen yono-o?’ E jẹ a ta ota kpahen obo re se ru siẹrẹ e de durhie avwanre nẹ a vwomaba uyono ri Baibol vẹ obo re se ru ọke rẹ ohwo na da ton uyono-ẹra phiyọ. A je cha mrẹ oborẹ ekpako sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo re yono vwo yerin te ẹdia rẹ omaebrophiyame.

5. Ẹkẹn vọ yen te we, siẹrẹ e de durhie uwe nẹ wọ vwomaba uyono ri Baibol?

⁵ E de yono ohwo na, oghwoghwota ro yono na yen vwo oghwa ro vwo dje Ota rẹ Ọghẹnẹ fiotọ kẹ. O de durhie uwe nẹ wo nene ọyen, gba riẹn nẹ wẹ ọchuko vwọ kẹ. Ẹkẹn ro te we, ọyen wo vwo bicha. (Aghwo. 4:9, 10) Ọrhọ yen emu ọvo kiriguo wo se ru vwọ vwẹ ukẹcha phia ọke rẹ ovwan de yono ohwo na?

6. E de durhie uwe kpo uyono ri Baibol, mavọ yen wọ sa vwọ reyọ uchebro rọhẹ Isẹ 20:18 vwo ruiruo?

⁶ Muegbe vwọ kẹ uyono na. Ẹsosuọ, vuẹ oghwoghwota na nẹ ọ vuẹ wẹ obo rọ riẹn kpahen ohwo ro yono na. (Se Isẹ 20:18.) Wọ sa nọ: “Die yen wọ riẹn kpahen ohwo wo yono na? Die yen ovwan che yono kpahen? Die yen wọ guọnọ nẹ o yono? O vwo obo wọ guọnọre nẹ mi ru yẹrẹ kẹnoma kẹ ọke re de ruẹ uyono na? Die yen sa chọn uko vwọ yan obaro?” A riẹnre nẹ oghwoghwota ro yono ohwo na cha vwẹ evuẹ rẹ odjahọn rẹ ohwo na vwọ phia-a, jẹ evuẹ rọ cha vwọ phia na cha vwẹ ukẹcha kẹ wẹ vwọ riẹn obo wo se ru. Imishọnare ọvo re se Joy vẹ ihwo ri nene kpo uyono ri Baibol, ta ota kpahen enọ tiọyena. Ọ da ta: “Eta tiọyena chọn ohwo ro nenuvwe na uko vwo vwo ẹguọnọ rẹ ohwo mi yono na je riẹn obo ro se vwo toroba uyono na.”

7. Diesorọ wo vwo muegbe siẹrẹ e de durhie uwe kpo uyono rẹ ohwo ra vwẹ Baibol yono?

⁷ O che yovwin wo de muegbe rẹ asan re che yono na siẹrẹ e de durhie uwe nẹ wọ vwomaba uyono rẹ ohwo ra vwẹ  Baibol yono. (Ẹzra 7:10) Dorin re djunute siẹvure da ta: “Oma vwerhen ovwẹ siẹrẹ ohwo ro nenuvwe de muegbe vwọ kẹ uyono na. Ọke yena, kọ sa nabọ toroba uyono na.” Vwọba, ọkiọvo ohwo re yono na che noso nẹ ovwan ihwo ivẹ na nabọ muegbe, ọnana cha dia omamọ rẹ udje vwọ kẹ. Ọ da tobọ dianẹ wọ sa nabọ muegbe-e, davwẹngba vwọ kọn ẹkpo kiriguo rẹ asan re che yono na phiyọ ẹwẹn.

8. Mavọ yen wọ sa vwọ nẹrhovwo ro fiotọ vwẹ uyono ri Baibol?

⁸ Ẹrhovwo ọyen ẹbẹre ọghanghanre ọvo vwẹ uyono ri Baibol, ọtiọyena roro kpahen oborẹ wọ cha ta siẹrẹ e de durhie uwe nẹ wọ nẹrhovwo. Ọnana cha nẹrhẹ ẹrhovwo wẹn fiotọ. (Une 141:2) Hanae rọ dia Japan karophiyọ ẹrhovwo rẹ oniọvo aye ọvo ro nene ohwo ro yono Baibol na nẹre. Ọ da ta: “Me mrẹvughe nẹ ọ vẹ Jihova vwo uvi rẹ oyerinkugbe, me je guọnọ vwẹrokere. Oma je vwerhen ovwẹ mamọ ro vwo se odẹ mẹ vwẹ ẹrhovwo na.”

9. Vwo nene obo rehẹ Jems 1:19, die yen wo se ru vwọ dia omamọ rẹ ọchuko vwẹ uyono ri Baibol?

⁹ Bicha oyono na ọke re de ru uyono na. Omamuyovbi rọ dia ọkobaro oghẹresan vwẹ Nigeria da ta: “Uvi rẹ ọchuko nabọ kerhọ ọke re de ruẹ uyono na. Ọchuko na toroba uyono na, ẹkẹvuovo ọ ta ota buẹn nọ-ọ, kidie ọ riẹnre nẹ oyono na yen vwẹrote uyono na.” Mavọ wọ sa vwọ riẹn ọke vẹ obo wọ cha ta vwo toroba uyono na? (Isẹ 25:11) Nabọ kerhọ ọke re de ruẹ uyono na. (Se Jems 1:19.) Ọke yena re, ku wọ sa vwẹ ukẹcha ro fori vwọ phia. Ofori nẹ wọ reyọ aghwanre vwo ruiruo. Kerẹ udje, wọ cha ta eta bun nọ-ọ, wo che gbe ota phiyọ oyono na unu-u, yẹrẹ ta ota kpahen uyovwinrota ọfa-a. Ẹkẹvuọvo wo se ru ẹkpo na phẹn phiyọ womarẹ omota kprẹn, udje yẹrẹ onọ. Ọkiọvo, wo se roro nẹ wo ghwe vwo oborẹ wọ cha ta vwo toroba uyono na-a. Jẹ, wo de jiri ohwo re yono na, ji djephia nẹ wo vwo ẹguọnọ rọyen, ọnana cha chọn uko vwọ yan obaro.

10. Mavọ yen obo re phia kẹ wẹ wanre sa vwọ chọn ohwo re yono uko?

¹⁰ Gbikun rẹ obo re phia kẹ wẹ wanre kẹ ayen. O de shephiyọ, wo se djunute obo wọ wan mrẹ uyota na vughe, obo wo vwo phi ebẹnbẹn ọvo kparobọ, yẹrẹ ukẹcha rẹ Jihova vwọ kẹ wẹ vwẹ akpeyeren wẹn re. (Une 78:4, 7) Ọ sa dianẹ obo wo che gbikun rọyen na yen ohwo re yono na ghwa guọnọ. O se ru esegbuyota rọyen ganphiyọ yẹrẹ nẹrhẹ ọ yan obaro te ẹdia rẹ omaebrophiyame. Ọ je sa nẹrhẹ ọ riẹn obo ro se vwo yerin ghene ebẹnbẹn ọvo ro hirharokuẹ. (1 Pita 5:9) Gabriel rọ dia Brazil rọ je ga kerẹ ọkobaro  enẹna karophiyọ erere rọ mrẹre ọke ro vwo yono Baibol na. Ọ da ta: “Mi vwo nyo ikuegbe rẹ iniọvo na, me da rhe riẹn nẹ Jihova mrẹ ebẹnbẹn rẹ avwanre hirharokuẹ. Ayen de se yerin ghene ayen, kọyen mi ji se ruo.”

11-12. Diesorọ o vwo fo nẹ a nabọ dede ohwo ra vwẹ Baibol yono rọ rhe omẹvwa?

¹¹ Tavwen ohwo re yono na ke sa yan obaro te ẹdia rẹ omaebrophiyame, ofori nẹ o kpo emẹvwa rẹ Inenikristi ọkieje je mrẹ erere vwo nẹ ayen rhe. (Hib. 10:24, 25) Ọkiọvo, oniọvo ro yono na yen che durhie kpo uyono vwẹ obọ rẹsosuọ. Ọ da rhe, avwanre eje se phiuduphiyọ awọ nẹ ọ rha cha ọkieje. Mavọ yen avwanre se vwo ru ọtiọyen?

¹² Nabọ dede sasasa. (Rom 15:7) A da nabọ dede ohwo ra vwẹ Baibol yono na, ọkiọvo ọnana cha nẹrhẹ o vwo owenvwe rọ vwọ rha cha uyono ọkieje. Nabọ dede sasasa wo ji dje kẹ ihwo efa, ẹkẹvuọvo wo ruo vrẹka-a. Wo roro nẹ o vwo ohwo rọ cha vwẹrote-e; ọ sa dianẹ ohwo ro yono na kruko yẹrẹ o vwo ewian efa rọ vwẹrote. Nabọ kerhọ rẹ obo rọ ta, wo ji djephia nẹ wo vwo ẹguọnọ rọyen. Wọ da nabọ dede sasasa, die yen ọyena se muo vwo ru? Roro kpahen udje rẹ Dmitrii ro bromaphiyame imikpe evo re wanre na, rọ je ga kerẹ odibo rowian enẹna. Rọ vwọ karophiyọ omẹvwa rẹsosuọ rọ rare, ọ da ta: “Oniọvo ọshare ọvo vwọ mrẹ nẹ mi mudia otafe rẹ Ọguan Ruvie na vẹ oshọ, ọ da rhe reyọ ovwẹ ro evun rọyen. Iniọvo buebun de rhi yenre uvwe. Ọyena gbevwunu dẹn. Oma vwerhen ovwẹ te ẹdia me da guọnọ nẹ e rhe ruẹ omẹvwa na kẹdẹ kẹdẹ. Obo me je mrẹ vwẹ asan ọfa dẹvo-o, yen me mrẹre ẹdẹ yena.”

13. Die yen omamọ rẹ udje wẹn sa chọn ohwo rẹ wo yono Baibol vwo ru?

¹³ Phi omamọ rẹ udje phiyotọ. Omamọ rẹ udje wẹn cha vwẹ ukẹcha kẹ ohwo wo yono Baibol na vwọ riẹn nẹ avwanre Inenikristi rẹ uyota. (Mat. 5:16) Vitalii rọ ga kerẹ ọkobaro oghẹresan vwẹ Moldova da ta: “Mi vwo oniso rẹ uruemu rẹ ihwo efa rehẹ ukoko na, oborẹ ayen roro ji yeren akpọ wan. Ọnana kẹ vwẹ imuẹro nẹ Iseri ri Jihova yen vwo uyota na.”

14. Mavọ yen udje wẹn sa vwọ chọn ihwo efa uko vwọ yan obaro?

¹⁴ O ki bromaphiyame, ofori nẹ ohwo re yono na reyọ oborẹ o yono vwo ruiruo. Ọnana ghwa dia obo re lọhọre-e. Ẹkẹvuọvo, ọke rẹ ohwo re yono na da mrẹ oborẹ Baibol na chọn wẹn uko, ọ sa nẹrhẹ ọ vwẹrokere uwe. (1 Kọr. 11:1) Roro kpahen obo re phia kẹ Hanae ra ta ota kpahen siẹvure, ọ tare nẹ, “Iniọvo na ghwa omamọ rẹ udje rẹ oborẹ me guọnọ vwẹrokere ri  mi yono vwẹ Baibol na. Me mrẹ oborẹ mi se vwo phiuduphiyọ ihwo efa awọ, vwo ghovwo ji dje ẹguọnọ kẹ ayen. Ayen ta omamọ rẹ eta kpahen ihwo efa ọkieje. Me guọnọ vwẹrokere ayen.”

15. Mavọ yen Isẹ 27:17 vwọ chọn avwanre uko vwọ mrẹ oboresorọ ra vwọ vwẹ ugbeyan mu ihwo re yono Baibol ọke rẹ ayen da cha uyono?

¹⁵ Reyọ vwo ru ugbeyan. Ohwo re yono na vwọ cha uyono ye, gbe rhe dje ẹguọnọ kẹ. (Fil. 2:4) Wọ sa davwẹngba vwọ riẹn vrẹ obo ri jovwo. Wo se jọ riẹn kpahen oborẹ oma vwerhen owẹ te vwọ kẹ ewene ro ruẹ. Wọ je sa nọ kpahen iruo, orua, kugbe uyono ri Baibol rọyen. Ẹkẹvuọvo wọ nọ enọ re sa nẹrhẹ oma vuọ-ọ. Otaẹtakuẹgbe tiọyena se si ovwan kẹrẹ ohwohwo. Wọ da vwẹ ugbeyan muo, kẹ wọ sa chọn uko vwo yerin te ẹdia rẹ omaebrophiyame. (Se Isẹ 27:17.) Hanae ga kerẹ ọkobaro ọkieje enẹna. Ro vwo roro kpahen ọke ro vwo tu kpo uyono, ọ da ta: “Me vwọ vwẹ iniọvo rẹ ukoko na vwo mu ugbeyan, ki mi rhẹro rẹ emẹvwa na, oma de bru vwe ku dede me tobọ je ra. Ọke me ghwọrọ vẹ igbeyan kpokpọ ri mi vwori na kẹ vwẹ omavwerhovwẹn, ọ je nẹrhẹ me sa kẹnoma kẹ igbeyan re ga Jihova-a. Kidie nẹ me guọnọ sikẹre Jihova vẹ iniọvo na phiyọ, mi de brorhiẹn mi vwo bromaphiyame.”

16. Erọnvwọn efa vọ yen wo se ru vwọ chọn ohwo re yono uko vwọ mrẹvughe nẹ ọyen pha ghanghanre kẹ ukoko na?

¹⁶ Ohwo rẹ wo yono na da yan obaro ji ruẹ ewene, gba chọn uko vwọ mrẹvughe nẹ ọ pha ghanghanre kẹ ukoko na. Wọ sa womarẹ ẹse eruo vwo djephia. (Hib. 13:2) Denis rọ ga vwẹ Moldova karophiyọ ọke ro vwo yono Baibol na, ọ da ta: “Vwọ ọke sansan, iniọvo na durhie uvwe vẹ aye mẹ nẹ avwanre vẹ ayen ghwọrọ ọke kugbe. Ayen gbikun oborẹ Jihova vwẹ ukẹcha kẹ ayen wanre. Ọyena phiuduphiyọ avwanre awọ. Avwanre de rhi vwo imuẹro nẹ avwanre guọnọ ga Jihova, nẹ uvi rẹ akpeyeren hẹ obaro hẹrhẹ avwanre.” Ohwo re yono na da dia oghwoghwota re, wo ji se durhie nẹ o nenuwe wian vwẹ iruo aghwoghwo na. Oghwoghwota ọvo re se Diego vwẹ Brazil da ta: “Iniọvo buebun durhie uvwe nẹ mi nene ayen wian vwẹ iruo aghwoghwo na. Ọnana yen idjerhe ro me yovwin re me sa vwọ nabọ vughe ayen. Mi yono emu buebun mie ayen, mi ji sikẹre Jihova vẹ Jesu phiyọ.”

17. Mavọ yen ekpako sa vwọ chọn ihwo re yono Baibol uko?

¹⁷ Rhuẹrẹ ọke phiyotọ vwọ kẹ ayen. Ekpako, ovwan de dje ẹguọnọ phia kẹ  ihwo ra vwẹ Baibol yono, ọnana sa chọn ayen uko vwo yerin te ẹdia rẹ omaebrophiyame. Wo se nene ayen ta ota kugbe vwẹ emẹvwa ọkieje? Ayen cha riẹn nẹ wo vwo ẹguọnọ rayen siẹrẹ wọ da karophiyọ odẹ rayen, ma rho vwẹ ọke rẹ ayen da kpahanphiyọ enọ re. Wọ sa guọnọ ọke vwo nene oghwoghwota kpo uyono rẹ ohwo ro yono? Wọ sa chọn ohwo re yono na uko vrẹ obo wọ vwẹ ẹwẹn roro. Ọkobaro ọvo re se Jackie vwẹ Nigeria da ta: “O gbe ihwo buebun re yono unu, siẹrẹ ayen da riẹn nẹ oniọvo ọshare ro nenuvwe vwẹ uyono rayen na ọkpako rẹ ukoko. Ohwo re yono Baibol ọvo da ta: ‘Ipastọ mẹ che ru ọtiọyen bẹdẹ-ẹ. Edafe vẹ ihwo re hwosa kẹ ọvo yen ọ kọn brẹ ra!’ ” Enẹna, ohwo re yono Baibol na kpo uyono re.

18. Mavọ yen ekpako sa vwọ vwẹ obo rehẹ Iruo Rẹ Iyinkọn Na 20:28 vwo ruiruo?

¹⁸ Yono ji phiuduphiyawọ rẹ ighwoghwota. Ekpako, ovwan vwo oghwa ọghanghanre ovwan vwọ chọn ighwoghwota uko vwọ dia iyono re tẹn ona. (Se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 20:28.) Siẹrẹ oma da vua oghwoghwota ro vwo ru uyono ri Baibol vwẹ irharo wẹn, wọ sa chọn uko vwo ruo. Jackie ra ta ota kpahen siẹvure da ta: “Ọkieje yen ekpako na vwọ nọ vwẹ kpahen ihwo rẹ me vwẹ Baibol yono. Mi de hirharoku ebẹnbẹn ọke rẹ mi de yono ohwo, ayen vwẹ ukẹcha phia.” Ekpako se ru erọnvwọn buebun vwo phiuduphiyọ ighwoghwota na awọ. (1 Tẹsa. 5:11) Jackie da je ta: “O je vwe siẹrẹ ekpako de dje ọdavwaro phia kpahen ẹgbaẹdavwọn mẹ. Eta tiọyena pha kerẹ ame odjidjiro ra dare vwẹ ọke rẹ uvo. Eta rayen na nẹrhẹ mi no nẹ me davwan vwẹ uyono ri Baibol mẹ, ọ je kẹ vwẹ omavwerhovwẹn.”—Isẹ 25:25.

19. Die yen sa kẹ avwanre eje omavwerhovwẹn?

¹⁹ Ọ da tobọ dianẹ e vwo ohwo re yono Baibol na enẹna-a, a je sa chọn ohwo ọvo uko vwo yerin te ẹdia rẹ omaebrophiyame. A sa vwẹ eta ra nabọ muegbe rọyen vwo bicha oyono na vwẹ ọke ro de ruẹ uyono na, ẹkẹvuọvo e jẹ eta na buẹn nọ-ọ. A sa vwẹ ugbeyan vwo mu ihwo re yono na vwẹ ọke rẹ ayen da rhe Ọguan Ruvie, a me je dia omamọ rẹ udje vwọ kẹ ayen. Ekpako sa chọn ihwo re yono na uko siẹrẹ ayen da rhuẹrẹ ọke phiyotọ vwọ kẹ ayen, ayen mi ji yono je kpẹvwẹ ighwoghwota na. Oma vwerhen avwanre mamọ siẹrẹ e de se ru orọnvwọn ọvo ọ toro obo rọ havwen te-e vwọ chọn ohwo uko vwo vwo ẹguọnọ rẹ Jihova je ga!