JOSẸF RẸ ARIMATIA riẹn obo re kẹ rẹ uduefiogbere ro se vwo bru Pọntiọs Pailet ra-a. Ota rẹ ohwo fobọ rua Pọntiọs Paileti-i. Jẹ, tavwen e ki se shi Jesu e che bru Pailet ra, ra nokpẹn rẹ orivwin rọyen. Ẹkẹvuọvo, ọ dia oborẹ Josẹf rorori yen ọ mrẹre ọke ro vwo bru Pailet ra-a. Onotu rẹ isodje na vwọ vwẹ imuẹro kẹ Pailet nẹ Jesu ghwu re, o de siobọnu orivwin na. Kpakpata, Josẹf ro ji vwere uvweri, de rhivwin kpo asan re de hwe Jesu.​—Mak 15:42-45.

• Ono yen Josẹf rẹ Arimatia?

• Oyerinkugbe vọ yen ọ vẹ Jesu vwori?

• Diesorọ o vwo fo nẹ a fuẹrẹn ikuegbe rọyen?

Vwẹ ikuegbe rẹ akpeyeren rẹ Jesu ro siri, Mak se “Josẹf ohwo rẹ Arimatia, ọdiaguare re mu ọghọ kẹ.” Aguare rọ ta na cha dia Sahẹdrin na, rọ dia aguare rẹ ihwo rẹ Ju ro me kpenu; ediaguare rẹ Sahẹdrin na yen sun rẹ ihwo rẹ Ju. (Mak 15:1, 43) Kidie nẹ Josẹf ọyen ọvo usun rẹ ediaguare na, ọyensorọ o se vwo bru Pọntiọs Pailet ra. O gbe ohwo unu ra vwọ riẹn nẹ Josẹf ọdafe-e.​—Mat. 27:57.

Ediaguare na eje rẹ Sahẹdrin na vwo utuoma kpahen Jesu. Kọyensorọ ayen vwo kuevunkugbe hwe Jesu. Ẹkẹvuọvo, e se Josẹf “ohwo esiri kugbe ọvwata.” (Luk 23:50) Vwọ fẹnẹ buebun rẹ ediaguare ichekọ na, Josẹf fuevun, ọ je davwẹngba vwọ yọnrọn irhi rẹ Ọghẹnẹ. Kidie nẹ o “ji rhẹro rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ,” o rhe gbe avwanre unu nẹ odibo rẹ Jesu-u. (Mak 15:43; Mat. 27:57) Ọkiọvo, o rhiabọreyọ aghwoghwo rẹ Jesu kidie o vwo omavwerhovwẹn kpahen uyota kugbe orhiẹn-esiri.

Jọn 19:38 tare nẹ Josẹf “odibo ri Jesu, ẹkẹvuọvo vwẹ odjahọ, fikirẹ ọshọ [rẹ ihwo] ri Ju.” Die yen Josẹf djoshọ rọyen? Ọ riẹnre nẹ ihwo rẹ Ju vwo utuoma kpahen Jesu, ọ je riẹn nẹ ohwo ro dje oma phia nẹ ọyen odibo rẹ Jesu, a cha djẹ nẹ sinegọg na. (Jọn 7:45-49; 9:22) Ohwo ra djẹ nẹ sinegọg na che hirharoku ehwẹjẹ, a cha siọn, ji muo imu. Oshọ yena yen nẹrhẹ Josẹf djahen esegbuyota ro vwo kpahen Jesu. Kidie o de dje oma phia, a cha reyọ ẹdia rọyen mie.

Ọ dia Josẹf ọvo yehẹ ẹdia nana-a. Jọn 12:42 vuẹ avwanre nẹ, “Buebu mrẹmrẹ vwẹ usun rẹ ihwo ri vwo ogangan na de segbuyota, ẹkẹvuọvo oshọ ri Farisi na gbi jẹ ayen rhọvwọ phia-a, a da rha djẹ ayen nẹ evun ri Sinegọg.” Ohwo ọfa rọ jehẹ ẹdia nana yen Nikodimọs rọ je dia ọvo usun rẹ ediaguare rẹ Sahẹdrin na.​—Jọn 3:1-10; 7:50-52.

Ẹkẹvuọvo, Josẹf ọyen odibo rẹ Jesu ro se dje oma phia vwẹ azagba-a. Ọyena ebẹnbẹn rode, ma rho e de roro kpahen ota rẹ Jesu nana: “Ohwo kohwo rọ rhọvwe ovwẹ vwẹ irharo rẹ ihwo, ọye me je rhọvwe vwẹ obaro rẹ ọsẹ rọ hẹ obo odjuvwu. Ẹkẹvuọvo ohwo kohwo rọ sen vwẹ vwẹ irharo rẹ ihwo, ọye me je sen vwẹ obaro rẹ ọsẹ mẹ rọ hẹ obo odjuvwu.” (Mat. 10:32, 33) Josẹf ghwa sen Jesu-u, ẹkẹvuọvo o se fiudugberi dje oma rọyen phia-a. Kẹ owẹ vwo?

 Fikirẹ oborẹ Josẹf ruru, Baibol na da tanẹ ọ vwomaba ihwo rẹ Sahẹdrin ri ruero rẹ ayen vwo hwe Jesu-u. (Luk 23:51) Kirobo rẹ ihwo evo tare, ọ sa dianẹ Josẹf herọ ọke ra vwọ vwẹ Jesu guẹdjọ-ọ. Obo rọ wanre eje, oma vwerhen Josẹf kpahen orhiẹn rẹ oshenyẹ re bru hwe Jesu-u, jẹ o vwo obo ro se ru vwọ dobọ rọyen ji-i.

Ọke rẹ Jesu vwo ghwu nu, Josẹf de phi oshọ rọyen kparobọ, ọ da ka ẹbẹre rẹ idibo rẹ Jesu. A mrẹ odjephia rẹ orhiẹn rọyen vwẹ Mak 15:43 rọ tare nẹ, “Josẹf . . . da yan rhe vẹ aroeyivwo bru Pailet, ra yare orivwi ri Jesu.”

Ọ họhọre nẹ Josẹf hẹ etiyin ọke rẹ Jesu vwo ghwu. Ọ tobọ kare Pailet riẹn nẹ Jesu ghwure. Kọyensorọ, ọke rẹ Josẹf vwọ yare orivwin rẹ Jesu mie, “o de gbe Pailet unu se [Jesu] ghine ghwu nure.” (Mak 15:44) Ọ sa dianẹ ughwu rẹ oja rẹ Jesu ghwuru vwẹ enu rẹ urhe rẹ oja na yen te Josẹf ẹwẹn, o de muo vwo dje oma phia kerẹ odibo rẹ Jesu. Ọ da choma ro vwo ru obo ro fori. Ọ rha cha dia odibo vwẹ odjahọ-ọn.

Urhi rẹ ihwo rẹ Ju tare nẹ e shi ohwo re brorhiẹn rẹ ughwu hwe tavwen ọke ki she. (Urhi 21:22, 23) Ẹkẹvuọvo, vwọ kẹ ihwo rẹ Rom, irivwin rẹ ihwo tiọyena sa dia enu rẹ urhe na de gbon kufia yẹrẹ e se shi ayen eje phiyọ ushi ọvo. Ẹkẹvuọvo,  Josẹf guọnọre nẹ e ru orivwin rẹ Jesu ọtiọye-en. Josẹf vwo ushi kpokpọ re ji shi ohwo phiyọ-ọ kẹrẹ asan re de hwe Jesu. Rọ vwọ dianẹ e ji shi ohwo vuọvo phiyọ ushi na jovwo-o na, ọyen odjephia nẹ ọkiọvo o ji kri Josẹf kua nẹ Arimatia * rhe Jerusalẹmu-u. Ọyena jẹ odjephia nẹ ọ guọnọ reyọ vwo ru ushi rẹ orua rọyen. (Luk 23:53; Jọn 19:41) Ẹse yena rẹ Josẹf ruru ro vwo shi Jesu phiyọ ushi romobọ rọyen na, ghwa orugba rẹ aroẹmrẹ rọ tare nẹ e shi Mesaya na “vẹ ọdafe.”​—Aiz. 53:5, 8, 9.

Ẹbe rẹ ikuegbe rẹ Jesu ẹne na tare nẹ, ọke re vwo mu orivwin rẹ Jesu nẹ urhe na nu, Josẹf da vwẹ ukpoyibo vwọ pharọ, o de sho phiyọ ushi rọyen. (Mat. 27:59-61; Mak 15:46, 47; Luk 23:53, 55; Jọn 19:38-40) Ikuegbe na tare nẹ Nikodimọs ghwa egẹn rhe, rhe chọn Josẹf uko. Ọ cha bẹn rẹ ayen ihwo ivẹ na ọvo vwo mu orivwin rẹ Jesu re shi, kidie ayen ihwo ride re muọghọ kẹ. Ọ sa dianẹ idibo rayen yen chọn ayen uko vwo mu orivwin na, ji sho. Obo rọ wanre eje, ọ dia ọmọrhiẹ owian yen ayen wianre-e. Kidie kohwo kohwo ro djobọte orivwin cha dia ẹdia rẹ jẹfuọn ọsoso rẹ ẹdẹ ighwrẹn, kemu kemu rẹ ohwo na djobọte je cha dia ẹdia rẹ jẹfuọn. (Ukeri 19:11; Heg. 2:13) Ẹdia rẹ jẹfuọn na cha sa nẹrhẹ ayen kuomakugbe ihwo vwẹ ọsoso rẹ udughwrẹn re che vwo ru Orẹ rẹ Ọwanvrẹn na-a, ayen che se vwobọ vwọ-ọ. (Ukeri 9:6) Ọ je cha nẹrhẹ ediaguare ichekọ na vwo utuoma kpahen Josẹf. Dedena, Josẹf choma ro vwo shi Jesu, ji dje oma phia kẹrẹ odibo rọyen, o toro oja ro che nẹ obuko rọyen rhe-e.

Vwọ vrẹ ikuegbe rẹ ughwu rẹ Jesu, Baibol na rha ta ota kpahen Josẹf rẹ Arimatia ọfa-a; ọtiọyena a sa nọ: Kẹ die phia kẹ? Vwọrẹ uyota, avwanre riẹnre-e. Fikirẹ ikuegbe nana, o muẹro nẹ o dje oma phia kerẹ Onenikristi. Kidie ọdavwini ro hirharoku nẹrhẹ esegbuyota vẹ uduefiogbere rọyen ganphiyọ, ukperẹ o vwo shekpotọ. Ọyena omamọ rẹ oka.

Onọ ọvo teyenphia nẹ ikuegbe nana rhe: O vwo orọnvwọn ọvo, owenẹ ọ dia ẹdia rode, omamọ rẹ iruo, efe, ẹguọnọ rẹ orua, yẹrẹ egbomọphẹ, rọ ghanre nẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova?