1, 2. (a) Vwọ fẹnẹ ihwo ri vwo ogangan, mavọ yen Jihova nene ihworakpọ yerẹn wan? (b) Die yen a cha fuẹrẹn vwẹ uyono nana?

IHWO re titẹ vẹ i ri vwo ogangan “vwẹ ọrho [rayen vwọ] nyẹ” ihwo. (Mat. 20:25; Aghwo. 8:9) Ẹkẹvuọvo, Jihova dia oka rẹ ohwo tiọye-en! Dede nẹ ọyehẹ Ọromevwẹgba na, o roro kẹ ihworakpọ ri jẹgba. Ọ pha dẹndẹn, ọ je guọnọ erhuvwu rẹ avwanre. O vwo oniso rẹ iroro vẹ ọdavwẹ rẹ avwanre. Oborẹ avwanre se ru ọvo yen o rhẹro rọyen mie avwanre, kidie “ọ karohọ nẹ avwanre iwurhie.”​—Une 103:13, 14.

² Baibol na vọnre vẹ ikuegbe rẹ oborẹ Jihova dje erorokẹ phia kẹ idibo rọyen sansan. Ja fuẹrẹn idje erha. Ọrẹsosuọ shekpahen oborẹ Jihova chọn Samuẹl uko vwo ghwoghwo ovuẹ rẹ ẹdjọeguo kẹ Orherẹn Rode Eli; ọrivẹ kẹ oborẹ Jihova nabọ vwomakpotọ chọn Mosis uko, ọke rẹ oshọ vwo muo nẹ ọyen che se sun ihwo rẹ Izrẹl nẹ Ijipti-i; ọrerha ke rha oborẹ Jihova dje erorokẹ phia, ọke ro vwo sun ihwo rẹ Izrẹl nẹ Ijipt. E jẹ avwanre nabọ roro kpahen oborẹ idje erha ra cha fuẹrẹn na se yono avwanre kpahen Jihova, kugbe obo ra sa vwọ reyọ obo re yonori vwo ruiruo.

3. Die yen phia kẹ Samuẹl vwẹ ason ọvo, kẹ onọ vọ yen vwomaphia? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

³ Ọke rẹ Samuẹl vwọ hẹ ọmọtete yen o vwo “gbe odibo kẹ Ọrovwohwo” vwẹ itabanako rọyen. (1 Sam. 3:1) Ason ọvo ro vwo sherhẹn nu, emu ọvo da phia. * (Se 1 Samuẹl 3:2-10.) Samuẹl de nyo urhuru ọvo ro se odẹ rọyen. Ọ da djẹ bru Orherẹn Rode Eli, kidie o rorori nẹ ọyen se re. Samuẹl da ta: “Mẹvwẹ na, kidie wo se vwe.” Eli da vuẹ nẹ ọyen se re-e. Urhuru na vwọ rhoma se abọ ivẹ nu, Eli da rhe mrẹvughe nẹ Ọghẹnẹ yen se Samuẹl. Ọ da vuẹ Samuẹl obo rọ cha ta siẹrẹ ọ da rhoma nyo urhuru na, Samuẹl da ghene ta ọtiọyen. Diesorọ Jihova rhe ghwe dje oma phia kẹ Samuẹl obọrẹsosuọ womarẹ amakashe-e? Baibol na vuẹ avwanre-e. Jẹ, ọ sa dianẹ edje rẹ Samuẹl yen Jihova ni vwo ru obo ro ruru. Vwẹ idjerhe vọ?

4, 5. (a) Die yen Samuẹl ruru ọke rẹ Jihova vwọ vwẹ ovuẹ kẹ vwo rhe Eli, kẹ die phiare vwẹ urhiọke? (b) Die yen ikuegbe nana yono avwanre kpahen Jihova?

⁴ Se 1 Samuẹl 3:11-18. Urhi rẹ Ọghẹnẹ tare nẹ e jẹ emọ muọghọ kẹ ekpako rayen, marho kẹ isun na. (Eyan. 22:28; Liv. 19:32) Wo rorori nẹ Samuẹl se ghini fiudugberi bru Eli ra vwẹ urhiọke, ra vwẹ ovuẹ rẹ edjọeguo rẹ Jihova phia kẹ? Ẹjo, o che se ruo-o! Baibol na tare nẹ “oshọ rhe ji Samuẹl ta emramrẹ na kẹ Eli-i.” Ẹkẹvuọvo, Jihova jẹ Eli riẹn jovwo nẹ ọyen yen se Samuẹl. Ọtiọyena, Eli komobọ rọyen da nokpẹn rẹ ovuẹ rẹ Jihova mie Samuẹl, rọ vwọ ta: “Wo siobo rọ ta kẹ wẹ nu kẹ [vwẹ-ẹ].” Etiyin Samuẹl da “ta emu ejobi kẹ.”

⁵ Ovuẹ rẹ Samuẹl vwọphia kẹ Eli na che se gbe unu-u, kidie “ohwo rẹ Ọghẹnẹ” ọvo je vwẹ ovuẹ tiọyena phia kẹ jovwo re. (1 Sam. 2:27-36) Ikuegbe nana ghwa odjephia rẹ erorokẹ vẹ aghwanre rẹ Jihova.

6. Die yen e se yono vwo nẹ idjerhe rẹ Jihova vwẹ ukẹcha kẹ Samuẹl wan?

⁶ Wọ da dia eghene, ikuegbe nana sa chọn wẹ uko vwọ riẹn nẹ Jihova vwo oniso rẹ egbabọse vẹ ebẹnbẹn wẹn. Ọ sa dianẹ fikirẹ omavovwẹ, ọ pha bẹnbẹn wo vwo ghwoghwo ota kẹ imiragua, yẹrẹ ru obo re fẹnẹ oborẹ edje wẹn ruẹ. Vwo imuẹro nẹ Jihova choma rọ vwọ chọn wẹ uko. Ọtiọyena, gba ta ọdavwẹ wẹn kẹ vwẹ ẹrhovwo. (Une 62:8) Roro kpahen udje rẹ Baibol sansan, ji te ọ rẹ Samuẹl. Ta ebẹnbẹn wẹn kẹ iniọvo ri phi ebẹnbẹn tiọyena kparobọ re, o torori sẹ ayen edje wẹn yẹrẹ ihwo re kpakore-e. Vwọrẹ uyota, ayen sa vuẹ wẹ kpahen ọke sansan rẹ Jihova chọn ayen uko vwẹ idjerhe rẹ ayen rhẹro rọye-en.

7, 8. Idjerhe vọ yen Jihova vwo dje erorokẹ oghẹresan kẹ Mosis?

⁷ Jihova vwẹ iruo rode ọvo kẹ Mosis ọke rọ vwọ hẹ ẹgbukpe 80. O jiro kpo Ijipt re sivwin ihwo rẹ Izrẹl vwo nẹ eviẹn. (Eyan. 3:10) O gbere unu mamọ nẹ Jihova ghene sa vwẹ iruo tiọna kẹ ọyen, kidie etiyin ẹgbukpe 40 re, ro vwo suẹn igegede vwẹ Midian. Ọ da ta: “Mẹvwẹ ono ri mi vwo bru Fero ra, ra vwọ reyọ emọ rẹ Izrẹl nẹ Ijipt rhe?” Ọghẹnẹ da vwẹ imuẹro nana kẹ: “Mi nene uwe dia.” (Eyan. 3:11, 12) O de ji vuve nana kẹ: Ekpako rẹ Izrẹl cha “kerhọ rẹ urhuru wẹn.” Dedena, Mosis da kpahen: “Ayen . . . cha kerhọ rẹ urhuru mẹ-ẹ.” (Eyan. 3:18; 4:1) Kọ ghwa  họhọ nẹ Mosis vwo ẹwẹn ivivẹ kpahen ota rẹ Ọghẹnẹ. Dedena, Jihova vwo odirin rọyen. Ọ da tobọ vwẹ ẹgba kẹ, ro vwo ru igbevwunu. Eriyina, Mosis da rhe dia ohwo rẹsosuọ rẹ Jihova tu vwẹ ẹgba tiọyena kẹ.​—Eyan. 4:2-9, 21.

⁸ Dedena, Mosis je davwẹngba ro vwo gun oma reyọ, rọ vwọ tanẹ ọyen riẹn ota ta-a. Jihova da kpahen: “Me vẹ unu wẹn cha dia, ki mi yono uwe obo re wọ cha ta.” Kẹ, ẹwẹn rẹ Mosis se totọ? Kakaka. Ukperẹ ọtiọyen, ọ da vwomakpotọ vuẹ Ọghẹnẹ nẹ o ji ohwo ọfa. Ọnana da nẹrhẹ ophu mu Jihova. Dedena, o ji dje erorokẹ phia, rọ vwọ vwẹ Erọn vwo ru ọtota kẹ Mosis.​—Eyan. 4:10-16.

9. Idjerhe vọ yen odirin vẹ erorokẹ rẹ Jihova vwọ chọn Mosis uko vwo ruiruo ra vwọ kẹ?

⁹ Die yen ikuegbe nana yono avwanre kpahen Jihova? Kerẹ Ọromevwẹgba na, Jihova rha sa djuguegue mu Mosis jovwo, rere o brokpakpa nyupho rọyen. Ukperẹ ọtiọyen, Jihova de vwo odiri rẹ odibo rọyen nana ro vwo uruemu rẹ omaevwokpotọ, ọ da je vwẹ eta dẹndẹn vwọ bọn gan. Erorokẹ rẹ Jihova dje kẹ Mosis na wianre? E, dẹn! Mosis da rhe dia uvi rẹ osun ro nene kohwo kohwo yerẹn kuẹgbe dẹndẹn vẹ erorokẹ, kirobo rẹ Jihova ji nene yerin.​—Ukeri 12:3.

10. Erere vọ yen che te avwanre obọ siẹrẹ a da vwẹrokere uruemu rẹ erorokẹ rẹ Jihova?

¹⁰ Obo re yonori: Wẹwẹ ọshare, ọsẹ, yẹrẹ ọkpako rẹ ukoko? Ọ da dia ọtiọyen, kọyen a kẹ wẹ ogangan vwẹ enu rẹ ihwo evo. Jẹ, ofori nẹ wọ vwẹrokere Jihova vwo nene ayen yerin kugbe vwọrẹ erorokẹ, dẹndẹn, vẹ odirin! (Kọl. 3:19-21; 1 Pita 5:1-3) Wọ da davwẹngba vwọ vwẹrokere Jihova Ọghẹnẹ vẹ Jesu Kristi rọ dia Mosis Rode na, ku wọ sa dia ohwo ra sa rua, kugbe esiri ọbọngan vwọ kẹ ihwo efa. (Mat. 11:28, 29) Vwọba, ku wọ je cha dia omamọ rẹ udje kẹ ayen.​—Hib. 13:7.

11, 12. Mavọ yen Jihova vwọ nẹrhẹ ẹwẹn rẹ ihwo rẹ Izrẹl totọ ọke ro vwo suẹn ayen nẹ Ijipt?

¹¹ Ọ sa dianẹ ihwo rẹ Izrẹl re vrẹn nẹ Ijipt vwẹ ukpe rẹ 1513 B.C.E. vrẹ oduduru erha; te imitete, te emare, te otu rẹ oma rayen ganre-e, jehẹ usun rẹ ihwo na ri nẹ omarẹ uvwiẹ erha fiẹ ẹne rhe. Ohwo ro vwo erorokẹ vẹ ẹguọnọ yen se sun otu gbidigbidi tiọyen. Jihova da womarẹ Mosis vwo djephia nẹ oka rẹ osun tiọyen yen ọyen hepha. Ọyena nẹrhẹ ẹwẹn rẹ ihwo na totọ ọke rẹ ayen che vwo nẹ Ijipt re de vwiẹ ayen, vwo kpo orere rẹ ayen ji rhi te dẹvo-o.​—Une 78:52, 53.

¹² Die yen Jihova ruru rere ẹwẹn rẹ ihwo rọyen se vwo totọ? O sun ayen nẹ Ijipt vwọrẹ “omaẹcha rẹ ofovwi.” (Eyan. 13:18) Ọrhuẹrẹphiyotọ yena nẹrhẹ ihwo na vwo imuẹro nẹ Ọghẹnẹ yen suẹn ayen. Vwọba, Jihova kẹ ayen “ukori rẹ egho” vwẹ oghẹruvọ, vẹ “erhanre rọ la” vwẹ ason. Ọnana kẹ ayen imuẹro nẹ Jihova vẹ ayen herọ, o suẹn ayen je sẹro rayen. (Une 78:14) Kọ ghwa họhọ nẹ Jihova ta: “Ovwan djoshọ-ọ. Mi che sun ovwan je sẹro rẹ ovwan.” Ayen ghene guọnọ imuẹro tiọyena fikirẹ obo re cha phia kẹrẹkpẹ!

13, 14. (a) Mavọ yen Jihova vwo dje erorokẹ phia kẹ ihwo rẹ Izrẹl vwẹ Abadi Ọvwavware na? (b) Mavọ yen Jihova vwo djephia nẹ ọyen vwo ẹgba vrẹ ihwo rẹ Ijipt?

¹³ Se Eyanno 14:19-22. Vwẹro roro nẹ wọ hẹ uherevie rẹ otuofovwin rẹ Fero vẹ Abadi Ọvwavware na. Ọghẹnẹ da rhe chochọn wẹn. Ukori rẹ egho na de kpo obuko rẹ ovwan, ọ da nẹrhẹ asan rẹ ihwo rẹ Ijipt nẹ cha na muebri, ayen rha sa mrorẹ-ẹ. Jẹ ovwan nabọ mrorẹ, fikirẹ urhukpẹ rẹ igbevwunu ro muru vwẹ asan rẹ ovwan hepha! Wọ da mrẹ Mosis rọ rionbọ phiyọ abadi na, odju ọgangan ọvo de dju. Odju na da ghare abadi na kpo ẹkẹn ivẹ, eriyina idjerhe ophephẹn ọvo de rhiephiyọ kẹ ovwan vwẹ uherevie rẹ abadi na. Vwo nene ọrhuẹrẹphiyotọ na, wẹ vẹ orua wẹn, kugbe eranvwe rẹ ovwan vẹ ihwo ichekọ na da wanvrẹ idjerhe ro rhieri na. Ugege yena, wo de vwo oniso rẹ igbevwunu ọvo. Ibehre hẹ otọ rẹ abadi na-a, ọ je ghworiẹ-ẹ. Ukperẹ ọtiọyen, otọ na yare, ọ da nẹrhẹ oyan rẹ ovwan na dia ọ rẹ dẹndẹn. Ọtiọyena, otu re tobọ yan kpata-a, ke sa yan memerha vwo kpo ẹbẹre ochekọ na.

¹⁴ Se Eyanno 14:23, 26-30. Fero rọ dia ẹkpa ro phuoma na, da ghwa họrhọ ro abadi na. Mosis da rhoma rionbọ phiyọ abadi na. Ame ro mu ukori jovwo na da va, o de ku rhe kerẹ oghwe. Fero vẹ otuofovwin rọyen eje de divwin ghwu!​—Eyan. 15:8-10.

15. Die yen ikuegbe nana yono uwe kpahen Jihova?

¹⁵ Ikuegbe nana yono avwanre nẹ Jihova ruẹ erọnvwọn rọyen eje vwo nene ọrhuẹrẹphiyoto. Ọtiọyena, ẹwẹn rẹ avwanre ko se totọ. (1 Kọr. 14:33) Vwọba, kirobo rẹ osuigegede vwẹrote igodẹ rọyen, eriyin Jihova je vwẹrote avwanre. Jihova gbane igode rọyen, je sẹro rayen vwo nẹ abọ rẹ ivwighrẹn. Ọtiọyena, ke se vwo imuẹro nẹ ọ je cha sẹro rẹ avwanre vwẹ oba rẹ eyeren nana ra hepha na.​—Isẹ 1:33.

16. Erere vọ yen che te avwanre obọ siẹrẹ e de roro kpahen oborẹ Jihova sivwin ihwo rẹ Izrẹl wan?

¹⁶ Nonẹna, Jihova je vwẹrote ihwo rọyen kerẹ ẹko. Ọ chọn ayen uko vwọ  sẹro rẹ ọyọnregan rayen, ọ je sẹro rayen vwo nẹ abọ rẹ ivwighrẹn. O ji che ru ọtiọyen vwẹ ukpokpogho rode rọ cha kẹrẹkpẹ na. (Ẹvwọ. 7:9, 10) Ọtiọyena, oshọ che se mu idibo rẹ Ọghẹnẹ vwẹ ukpokpogho rọde yena-a, owenẹ ọ dianẹ ayen vwo omakpokpọ yẹrẹ ayen muọga. * Vwọrẹ imuẹro, ayen che fiudugberi! Ayen cha karophiyọ eta nana rẹ Jesu Kristi tare: “Ni enu re wa kpare iyovwi rẹ ovwan, fikiridie etanhirhe wẹn re siẹ kẹrẹ re.” (Luk 21:28) Ayen ji che fiudugberi vwẹ ọke rẹ Gọg rọ dia okugbe rẹ ẹgborho na eje re gan vrẹ otuofovwin rẹ Fero shesheri, de che mukpahen ihwo rẹ Ọghẹnẹ. (Izi. 38:2, 14-16) Die yen cha nẹrhẹ ayen se fiudugberi? Kidie ayen riẹnre nẹ Jihova wene-e. Ọ cha sẹro rayen ji djephia nẹ ọyen Osivwin ro vwo erorokẹ.​—Aiz. 26:3, 20.

17. (a) Mavọ yen a sa vwọ mrẹ erere vwo nẹ ikuegbe rẹ Baibol ri shekpahen oborẹ Jihova vwẹrote ihwo rọyen? (b) Die yen a cha fuẹrẹn vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana?

¹⁷ Vwevunrẹ uyono nana, avwanre mrẹ udje evo rẹ oborẹ Jihova dje uruemu rẹ dẹndẹn vẹ erorokẹ ro vwori phia, womarẹ obo ro sivwin ihwo rọyen, sun ayen, ji vwẹrote ayen. Wo de roro kpahen ikuegbe tiọyena, wọ me nabọ davwẹngba vwọ jokaphiyọ oborẹ Jihova dje uruemu efa ri rhere phia. Wo de ru ọtiọyen, ẹguọnọ vẹ esegbuyota wẹn kpahen Jihova kọ cha ganphiyọ. Vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana, e che yono oborẹ avwanre sa vwọ vwẹrokere Jihova vwo dje erorokẹ phia vwevunrẹ orua rẹ avwanre, iruo rẹ aghwoghwo na, kugbe ukoko rẹ avwanre hepha.