Imuẹro rẹ Avwanre Ganphiyọ Fikirẹ Ubiota rọ ma Hanvwe Vwẹ Ibieta rẹ Hibru
O ghini mu avwanre ẹro nẹ ive rẹ Ọghẹnẹ eje che rugba? Jesu vwo imuẹro rọyen, ọtiọyena iyono rọyen da bọn esegbuyota rẹ ihwo re kerhọ rọyen gan. Roro kpahen udje rẹ Jesu vwọphia vwẹ Ota Rotu rọ tare vwẹ enu rẹ Ugbenu re si phiyọ Matiu 5:18: “Uyota me ta kẹ ovwan, bẹsiẹ rẹ odjuvwu vẹ akpọ vwọ wan, umuku rẹ ota mẹ ọvuọvo se she fia-a, rhiri bẹsiẹ rẹ imu na ejobi vwọ gba.”
Ubiota rọ ma hanvwe vwẹ ibieta rẹ Hibru yen י (yod), ọyehẹ ubiota rẹsosuọ rẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ vwẹ Hibru ra fan phiyọ Jihova. * Vwọ vrẹ eta yẹrẹ ibieta rehẹ Urhi rẹ Ọghẹnẹ, isiẹbe kugbe Farisi na je vwẹ ẹro rọ ghanre vwo ni “umuku rẹ ota” ọvuọvo.
Oborẹ Jesu ta na kọ na, ukperẹ umuku rẹ ota rẹ Urhi na vwo shefia, odjuvwu vẹ akpọ kọ wanvrẹ. Ẹkẹvuọvo, Baibol na yonori nẹ odjuvwu vẹ akpọ re rhiẹromrẹ na cha dia bẹdẹ. (Une Rẹ Ejiro 78:69) Ọtiọyena, ota nana mudiaphiyọ nẹ ota rọ ma hanvwe vwẹ Urhi na che rugba re kpai.
Jihova Ọghẹnẹ davwerhọ rẹ umuku rẹ ovuẹ tiọyena? E, ọ davwerhọ rayen. Roro kpahen ọvo usun rayen: A vuẹ ihwo rẹ Izrẹl rẹ awanre nẹ ayen vwirhin ubeku rẹ ogodẹ rẹ Ọvwanvrẹ na-a. (Eyanno 12:46) Ọyena sa dia umuku rẹ ovuẹ. Ayen riẹn oboresorọ a vwọ vuẹ ayen nẹ ayen vwirhin ubeku na-a? Ọkiọvo ayen riẹnre-e. Ẹkẹvuọvo, Jihova Ọghẹnẹ riẹnre nẹ umuku rẹ ovuẹ yena, ọyen ovuẹ rẹ aroẹmrẹ ro shekpahen Mesaya na re che vwo jẹ ubeku rọyen evwirhon ọke re de che hwe mu urhe rẹ oja.—Une Rẹ Ejiro 34:20; Jọn 19:31-33, 36.
Die yen eta rẹ Jesu yono avwanre? Avwanre ghini se vwo imuẹro nẹ ive rẹ Jihova Ọghẹnẹ eje che rugba re. Ubiota rọ ma hanvwe vwẹ ibieta rẹ Hibru na rhoma nẹrhẹ imuẹro rẹ avwanre ganphiyọ.
^ e?ko. 3 Ubiota rọ ma hanvwe vwẹ ibieta rẹ Grik yen iota, ọ je họhọ ibieta rẹ Hibru na י (yod). Rọ vwọ dianẹ Hibru yen e vwo si Urhi rẹ Mosis na vwẹ ẹsosuọ, kọyen ọ sa dianẹ ubiota rẹ Hibru yen Jesu ta ota kpahan.