1, 2. Diesorọ ọbe rẹ Rom uyovwin 8 na vwo shekpahen ihwo ra jẹreyọ na mamọ?

VWỌ kpahen ẹkarophiyọ rẹ ughwu rẹ Jesu re ruẹ kukpe kukpe na, wo se ọbe rẹ Rom 8:​15-17 dẹvure? Ọkiọvo wo sere re. Ẹkpo yena djekpahen oborẹ Inenikristi vwọ riẹn nẹ a jẹ ayen reyọ; ẹwẹn ọfuanfon na yen se oseri vẹ ẹwẹn rayen. Owọ rẹsosuọ rẹ uyovwin yena ji djunute “otu re herọ vwẹ evun ri Jesu Kristi.” Ọtiọyena, ihwo ra jẹreyọ na ọvo kọyen ọbe rẹ Rom uyovwin 8 na shekpahen? Gbanẹ o ji shekpahen Inenikristi ri vwo iphiẹrophiyọ ayen vwọ dia otọrakpọ na?

² Inenikristi ra jẹreyọ na yen uyovwin 8 na me shekpahen. Ayen rhiabọreyọ “[“ẹwẹn na,” NW ]” kerẹ ihwo re “hẹrhẹ ọke ra cha vwọ vwẹ [ayen] ru emọ, kọye hẹ ẹtanhirhe rẹ ugboma” rayen. (Rom 8:23) Iphiẹrophiyọ rayen ọyen ayen vwọ dia emọ rẹ Ọghẹnẹ vwẹ odjuvwu. Ayen se vwo iphiẹrophiyọ nana kidie e bru ayen phiyame nure, Ọghẹnẹ ji vwo imwemwu rayen ghovwo ayen womarẹ ọtanhirhe na, o de ji se ayen evwata kidie ayen rhe dia emọ rọyen re.​—Rom 3:​23-26; 4:25; 8:30.

3. Diesorọ a vwọ tanẹ Rom uyovwin 8 ji shekpahen ihwo ri vwo iphiẹrophiyọ ayen vwọ dia otọrakpọ na?

³ Dedena, ọbe rẹ Rom uyovwin 8 na ji shekpahen ihwo ri vwo iphiẹrophiyọ ayen vwọ dia otọrakpọ na kidie Ọghẹnẹ ji  ni ayen kerẹ evwata. A mrẹ odjephia rẹ ọnana vwẹ eta rẹ Pọl siri tavwen a ke mrẹ uyovwin 8 na. Vwẹ uyovwin 4, ọ ta ota kpahen Ebraham. Ọshare yena rọ vọnre vẹ esegbuyota na ghwuru tavwen Jihova ke vwẹ Urhi na vwọ kẹ emọ rẹ Izrẹl, ọke grogron je wanvrẹ tavwen Jesu ke rhe akpọ na rhi ghwu kẹ avwanre. Ẹkẹvuọvo, Jihova jokaphiyọ esegbuyota rẹ Ebraham, o de kere phiyọ ọvwata. (Se Rom 4:​20-22.) Jihova je sa vwẹ ẹro tiọyen vwo ni Onenikristi rọ fuevun nonẹna ro vwo iphiẹrophiyọ rọ vwọ dia akpọ na bẹdẹ. Vwo nene ọhọ yena, ayen sa mrẹ erere nẹ uchebro rọhẹ Rom uyovwin 8 ra vwọ kẹ evwata na.

4. Onọ vọ yen Rom 8:21 mu avwanre vwo roro kpahen?

⁴ Vwẹ Rom 8:​21, a kẹ avwanre imuẹro kokoroko nẹ akpọ kpokpọ na che jẹ ẹcha-a. Ẹkpo yena veri nẹ “a cha rhan emama na nẹ ọviẹn vẹ egbo ko che vwo urinrin rẹ egbemọphẹ rẹ emọ rẹ Ọghẹnẹ.” Obọ rẹ avwanre kọyen owian re vwo te akpọ yena hepha, a sa vwọ mrẹ erere yena. Wo vwo imuẹro na nẹ wo che te? Ọbe rẹ Rom uyovwin 8 na vwo uchebro rọ sa chọn wẹ uko.

5. Ota ọghanghanre vọ yen Pọl ta ota kpahen vwẹ Rom 8:​4-13?

⁵ Se Rom 8:​4-13. Uyovwin 8 rẹ ọbe rẹ Rom na phi ofẹnẹ phiyọ ihwo ri “nene iruo rẹ ugboma” na vẹ ihwo ri “nene [“ẹwẹn,” NW ] na.” Ihwo evo se roro nẹ ota nana shekpahen ofẹnẹ rẹ ihwo rehẹ ukoko na vẹ e re herọ-ọ yẹrẹ ofẹnẹ rẹ Inenikristi vẹ i ri jẹ Inenikristi ẹdia. Ẹkẹvuọvo, Pọl si eta nana vwo rhe ayen “ejobi rẹ evun rẹ ayen vwerhe Ọghẹnẹ vwi Rom, re seri ne rhe dia irherẹn.” (Rom 1:7) Ọtiọyena, Pọl si kpahen ofẹnẹ rẹ Inenikristi ri nenesi rẹ ugboma vẹ i ri nenesi rẹ ẹwẹn na. Die yen ofẹnẹ na?

6, 7. (a) Idjerhe sansan vọ yen a vwẹ ubiota na “ugboma” vwo ruiruo vwẹ Baibol na? (b) Die yen “ugboma” rẹ Pọl vwo ruiruo vwẹ Rom 8:​4-13 na mudiaphiyọ?

⁶ E jẹ a ka fuẹrẹn ubiota na, “ugboma.” Die yen Pọl ta ota kpahan? Baibol na vwẹ ubiota nana vwo ruiruo vwẹ idjerhe sansan. Ọkiọvo, o shekpahen ohọroma rẹ ohworakpọ na. (Rom 2:28; 1 Kọr. 15:​39, 50) O se ji mudiaphiyọ orua yẹrẹ iniọvo. E vwiẹ Jesu “vwẹ orua ri Devid  vwẹ ọ rẹ ugboma,” Pọl ji ni ihwo rẹ Ju na kerẹ “imoni” vwọrẹ ugboma.​—Rom 1:3; 9:3.

⁷ Ẹkẹvuọvo, oborẹ Pọl siri vwẹ uyovwin 7 chọn avwanre uko vwọ riẹn “ugboma” rọ ta ota kpahen vwẹ Rom 8:​4-13 na. O churu uruemu ra “vwọ dia vwẹ ugboma na” si “ọmeme rẹ umwemwu ọbrabra” ro ruiruo “vwẹ oma [rayen].” (Rom 7:5) Ọnana nẹrhẹ e vwo ẹruọ rẹ ota na, “otu ri nenesi rẹ ugboma na,” rẹ Pọl tare nẹ e vwẹ “iroro [rayen] kpahe ugboma.” Ọ ta ota kpahen ihwo rẹ urhurusivwe rẹ ugboma suẹn fikirẹ jẹgba. Buebun rayen ruẹ nene urhurusivwe rẹ oma rayen, ọ sa dia ọfanrhiẹn yẹrẹ orọnvwọn ọfa.

8. Diesorọ orhọ-esio ro shekpahen re vwo “nenesi rẹ ugboma na” vwọ ghanre tobọ vwọ kẹ e ra jẹreyọ na?

⁸ Ẹkẹvuọvo, diesorọ Pọl vwo si ihwo ra jẹreyọ na orhọ kpahen imuosho re vwo “nenesi rẹ ugboma na”? Inenikristi rẹ Ọghẹnẹ rhiabọreyọ kerẹ igbeyan rọyen ji se hirharoku imuoshọ tiọyen nonẹna? Vwọrẹ uyota, kohwo kohwo rọ dia Onenikristi se shero ufi nana. Kerẹ udje, Pọl siri nẹ evo usun rẹ iniọvo na vwẹ Rom, rhe dia eviẹn kẹ “urhuru sivwe rẹ oma rayen,” urhurusivwe nana sa dia ọ rẹ ọfanrhiẹn, emuọre, udi-ẹda, yẹrẹ erọnvwọn efa. Evo dede tobọ “phiẹn igbori kugbe ihwo ughẹnghẹn.” (Rom 16:​17, 18; Fil. 3:​18, 19; Jude 4, 8, 12) Je karophiyọ nẹ, o vwo ọke ọvo rẹ oniọvo ọvo vwẹ Kọrẹnt vwo “duẹ aye rẹ ọsẹ rọye.” (1 Kọr. 5:1) Ọna kọyensorọ Ọghẹnẹ vwọ womarẹ Pọl vwẹ orhọ-esio kẹ Inenikristi kpahen e vwo muẹ “iroro kpahe ugboma.”​—Rom 8:​5, 6.

9. Die yen orhọ-esio rọhẹ Rom 8:6 na mudiaphiyọ-ọ?

⁹ A je guọnọ orhọ-esio yena nonẹna. Onenikristi se mu ẹwẹn rọyen kpahen erọnvwọn rẹ ugboma na ọ da tobọ dianẹ ọ ga Ọghẹnẹ krẹre. Ọ diẹ Onenikristi rọ vwẹ ọkiọvo vwo roro kpahen emuọre, iruo, omaerovwon, yẹrẹ omavwerhovwẹn rẹ orọnvwe, yen a ta ota kpahan na-a. Eyena ẹbẹre ọvo rẹ akpeyeren rẹ odibo rẹ Ọghẹnẹ se roro kpahen. Jesu riavwerhen rẹ emu, ọ je ghẹrẹ ihwo. O rovwonma. Pọl ji si kpahen urhurusivwe rẹ orọnvwe rọ dia ọ rẹ abavo.

10. Vwẹ Rom 8:​5, 6, die yen o mudiaphiyọ re vwo mu “iroro kpahe” orọnvwọn?

 ¹⁰ Die kọyen o mudiaphiyọ ra vwọ “vwẹ iroro kpahe ugboma”? Ubiota rẹ Grik rẹ Pọl vwo ruiruo na mudiaphiyọ “re vwo mu ẹwẹn vẹ ubiudu ohwo kpahen orọnvwọn, ra vwọ vwẹ ẹgba rẹ iroro vwọ nabọ roro kpahen orọnvwọn kokodo.” Ihwo ri nenesi rẹ ugboma na phi oma phiyotọ kẹ jẹgba rọhẹ oma rayen nẹ o sun ayen. Ohwo ọvo ro yono ọbe kodo vwọ ta ota kpahen Rom 8:​5, ọ da ta: “Ayen muẹ ẹwẹn kpahen erọnvwọn rẹ ugboma na, ayen vwo ọdavwẹ okokodo kpahọn je ta ota kpahọn ọkieje, ayen vwobọ vwọ ji tito ọkieje.”

11. Erọnvwọn vọ yen e roro kpahen siẹrẹ a da nọ oma avwanre nẹ, ‘Die yen me ma tẹnrovi vwẹ akpeyeren?’

¹¹ Ofori nẹ iniọvo rehẹ Rom na nabọ fuẹrẹn oborẹ ayen ghene tẹnrovi vwẹ akpeyeren. “Iruo rẹ ugboma na” ọyen suẹn akpọ rayen yẹrẹ ọyen ayen mu akpọ rayen kpahen? O ji fo nẹ avwanre roro kpahen ẹdia nana nonẹna. Die yen ma dia ọdavwẹ rẹ avwanre, die yen eta rẹ avwanre djephia? Die yen avwanre ghene vwọ tua kẹdẹ kẹdẹ? Evo sa mrẹvughe nẹ ayen mu ẹwẹn kpahen oka rẹ udi sansan rẹ ayen da, erọnvwọn ri vwo erhuvwu rẹ ayen vwọ rhuẹrẹ uwevwin rayen, iwun kpokpọ, ekiẹchuọ ride, oyan rẹ akpọẹriọ, vẹ erọnvwọn tiọyen. Erọnvwọn yena ghwa chọ komobọ-ọ; eyen ẹbẹre ọvo rẹ akpeyeren. Kerẹ udje, o vwo ọke ọvo Jesu vwo wene ame kpo udi, Pọl je vuẹ Timoti nẹ ọ “da umu udi.” (1 Tim. 5:23; Jọn 2:​3-11) Ẹkẹvuọvo, Jesu vẹ Pọl ke “ta ota kpahọn ọkieje, yẹrẹ vwobọ” vwẹ udi-ẹda ọkieje? O si ayen urhuru ọkieje, te ẹdia rẹ ayen da ‘ta ota kpahọn ọkieje’? Ẹjo. Kẹ avwanre vwo? Die yen avwanre tẹnroviẹ vwẹ akpeyeren?

12, 13. Diesorọ oborẹ avwanre iroro kpahan vwọ ghanre mamọ?

¹² A guọnọ omaẹfuẹrẹn. Diesorọ? Pọl tare nẹ a da “vwẹ iroro kpahe ugboma kẹ ughwu.” (Rom 8:6) Ọnana okpota; oyerinkugbe avwanre vẹ Jihova cha va avwanre abọ enẹna, oghwọrọ je hẹrhẹ ohwo tiọyena. Dedena, ọ diẹ ọnana mudiaphiyọ nẹ ohwo ro ‘mu ẹwẹn kpahen ugboma na’ ko ghwe ghwu siẹvuọvo-o. E ji se ru ewene. Vwẹ ẹro roro ọvwọfanrhiẹn rẹ ọshare na rọhẹ Kọrẹnt rọ vwọ tua “ugboma” na, a da djẹ nẹ ukoko. Ẹkẹvuọvo, o kurhẹriẹ. O siomanu iruo rẹ ugboma na o de ru obo ri yoma.​—2 Kọr. 2:​6-8.

¹³ Ohwo tiọyena de se kurhẹriẹ, kọyen Onenikristi nonẹna ji se kurhẹriẹ, ma rho ọ da dianẹ umwemwu rọyen họhọ te ọ rẹ ọshare rẹ Kọrẹnt na-a. Ofori nẹ orhọ-esio rẹ Pọl vwọphia kpahen obo re cha phia kẹ ohwo ro ‘mu ẹwẹn rọyen kpahen ugboma’ na dia orọnvwọn ro mu avwanre vwo ru ewene ra guọnọre!

14, 15. (a) Die yen ofori nẹ e mu iroro avwanre kpahen? (b) Die yen a vwọ “vwẹ iroro kpahe [“ẹwẹn,” NW ]” na mudiaphiyọ-ọ?

¹⁴ Ọyinkọn Pọl vwọ kẹ avwanre orhọ-esio kpahen ra vwọ “vwẹ iroro kpahe ugboma” nu, ọ da ta ota rẹ ọbọngan nana: Ra vwọ “vwẹ iroro kpahe [“ẹwẹn,” NW ] hẹ arhọ vẹ ufuoma.” Arhọ vẹ ufuoma ghini osa rọ pha rhuarho dẹn! Mavọ avwanre sa vwọ mrẹ erere nana?

¹⁵ Ra vwọ “vwẹ iroro kpahe [“ẹwẹn,” NW ]” na, ọ diẹ o mudiaphiyọ nẹ ohwo kọ cha dia amakashe-e. Ọ diẹ o ji mudiaphiyọ nẹ Baibol na ọvo, vẹ ẹguọnọ ro vwo kpahen Ọghẹnẹ kugbe iphiẹrophiyọ rọyen kọyen o che roro je ta ota kpahen ọkieje-e. Karophiyọ nẹ Pọl vẹ idibo rẹ  Ọghẹnẹ efa vwẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ je riavwerhen rẹ akpeyeren kerẹ ihwo efa. Ayen re emu je da udi. Buebun rọvwọnre je riavwerhen rẹ akpeyeren rẹ orua, ayen wiowian vwọ ghẹrẹ oma rayen.​—Mak 6:3; 1 Tẹsa. 2:9.

16. Dede nẹ Pọl ji vwobọ vwẹ ẹdia rẹ akpeyeren sansan, die ọyen ọ tẹnrovi?

¹⁶ Dedena, idibo rẹ Ọghẹnẹ yena mu ẹwẹn rayen eje kpahen ẹdia rẹ akpeyeren sansan tiọyena-a. Baibol na vwọ vuẹ avwanre nẹ Pọl ohwo ro rhuon ibọkpọ nu, ọ da je vuẹ avwanre obo ro mu akpọ rọyen kpahen: Ọkeneje yen o vwo nenesi rẹ iruo aghwoghwo na kugbe eyono. (Se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 18:​2-4; 20:​20, 21, 34, 35.) Iruo yena yen ọ je vuẹ iniọvo rọyen rehẹ Rom nẹ ayen ru. Aphro herọ-ọ, Pọl mu akpeyeren rọyen kpahen ẹga rẹ Jihova. Ofori nẹ ihwo rẹ Rom na vwẹrokere, ọtiọyen ji te avwanre nonẹna.​—Rom 15:​15, 16.

17. E de ‘mu iroro avwanre kpahen ẹwẹn na,’ oka rẹ akpọ vọ yen e che yerin?

¹⁷ Erere vọ yen che te avwanre obọ siẹrẹ e de mu iroro kpahen ẹwẹn? Rom 8:6 kpahen phiyọ phephẹn: Ra vwọ “vwẹ iroro kpahe [“ẹwẹn,” NW ] hẹ arhọ vẹ ufuoma.” Ọnana mudiaphiyọ nẹ a vwẹ uphẹn kẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ nẹ o sun iroro avwanre rere ọ vẹ iroro rẹ Ọghẹnẹ vwọ rhọnvwephiyọ ohwohwo. E de mu iroro kpahen [“ẹwẹn,” NW ] na, imuẹro herọ nẹ avwanre che yeren omamọ akpọ enẹna. Ukuotọ rọyen kẹ arhọ rẹ bẹdẹ, owenẹ vwẹ odjuvwu yẹrẹ vwẹ otọrakpọ na.

18. Idjerhe vọ yen a vwọ “vwẹ iroro kpahe [“ẹwẹn,” NW ]” na vwọ kẹ ohwo ufuoma?

¹⁸ E jẹ e roro kpahen imuẹro nana; ra vwọ “vwẹ iroro kpahe [“ẹwẹn,” NW ] hẹ . . . ufuoma.” Ihwo buebun guọnọ ufuoma nonẹna. Ayen vwọ djẹ guọnọ kpakpa na, jẹ avwanre riavwerhen rọyen. Orọnvwọn ọvo rọ sa nẹrhẹ e vwo ufuoma tiọyen yen ẹgbaẹdavwọn re vwo nene orua avwanre vẹ iniọvo rẹ ukoko na yerin vwọrẹ ufuoma. Ofori ra vwọ mrẹvughe nẹ avwanre eje gbare-e. Fikirẹ ọnana, ebẹnbẹn sa vwomaphia, ọ da phia, e jẹ e nene uchebro rẹ Jesu nana: “Wọ vẹ omoni wẹ na rhuẹrẹ kugbe.” (Mat. 5:24) Ọnana sa dia lọlọhọ siẹrẹ a da karophiyọ nẹ ohwo rivẹ na je ga “Ọghẹnẹ rẹ ufuoma” na.​—Rom 15:33; 16:20.

19. Ufuoma rẹ oghẹresan vọ yen a cha mrẹ siẹre e de mu iroro kpahen ẹwẹn?

¹⁹ O ji vwo ufuoma ọfa ra mrẹ vwo dje-e. A da “vwẹ iroro kpahe [“ẹwẹn,” NW ]” na, e che vwo ufuoma vẹ Ọmemama na. Aizaya si eta evo ri rugba vwẹ ọke rọyen, ri ji tobọ vwo orugba rọ ma rho vwẹ ọke avwanre nana: “Wọ [Jihova] sa sẹro rọye vwẹ omamọ rẹ ufuoma, ohwo rọ vwẹ udu rọye kpahe owẹ. fikiridie ọ vwẹ ẹro so owẹ.”​—Aiz. 26:3; se Rom 5:1.

20. Diesorọ ota rọhẹ Rom uyovwin 8 na vwọ kẹ wẹ omavwerhovwẹn?

²⁰ Ọtiọyena, owenẹ avwanre che kpo odjuvwu yẹrẹ a cha dia otọrakpọ na, ota rọhẹ ọbe rẹ Rom uyovwin 8 na shekpahen avwanre. Oma vwerhen avwanre ra vwọ kẹ avwanre uchebro nẹ a vwẹ uphẹn kẹ “ugboma” na nẹ o sun avwanre-e! Ukperẹ ọtiọyen, aghwanre herọ e de ru nene ota rọ vọnre vẹ imuẹro nana: Ra vwọ “vwẹ iroro kpahe [“ẹwẹn,” NW ] hẹ arhọ vẹ ufuoma.” Erere ro che te avwanre obọ yen arhọ rẹ bẹdẹ, kidie Pọl siri nẹ, “Osa rẹ umwemwu hẹ ughwu, ẹkẹvuọvo ẹserọphẹ rẹ Ọghẹnẹ na ọye hẹ arhọ ri bẹdẹ vwẹ evun ri Jesu Kristi Ọrovwavwanre.”​—Rom 6:23.