Ẹjo, ẹga eje dia ọvuọvo-o. Baibol na vọnre vẹ idje rẹ ẹga sansan ri tun Ọghẹnẹ oma. E se djisẹ rẹ eka rẹ ẹga nana vwẹ idjerhe ivẹ.

Idjerhe 1: Ra vwọ ga eghẹnẹ rẹ efian

 Baibol na djisẹ rẹ ẹga ra vwọ kẹ eghẹnẹ efian kerẹ “uruemu rẹ ofian,” “efian,” kugbe “erharhe rẹ emu.” (Jerimaya 10:3-5; 16:19, 20) Jihova a Ọghẹnẹ jurhi vwọ kẹ ihwo rẹ Izrẹl rẹ ọke rẹ awanre : “Wo vwo edjọ efa-a mẹvwẹ ọvo.” (Eyanno 20:3, 23; 23:24) Ọke rẹ ihwo rẹ Izrẹl vwọ vwẹ ẹga kẹ eghẹnẹ efa, “ophu rẹ Ọrovwohwo da rhe tua” kpahen ayen—Ukeri 25:3; Livitikọs 20:2; Iguẹdjọ 2:13, 14.

 Oka rẹ ẹro ọtiọyen yen Ọghẹnẹ ji vwo nẹ ẹga ra vwọ kẹ “edjọ buebu” nonẹna. (1 Kọrẹnt 8:5, 6; Galesha 4:8) O jurhi kẹ ihwo re guọnọ vwẹ ẹga kọyen nẹ ayen kuomakugbe ihwo re ga ẹga rẹ efia-an, ọ da ta: “Vrẹn nẹ ohri rẹ ayen, gba hẹriẹ oma nẹ ayen.” (2 Kọrẹnt 6:14-17) Ọ da dianẹ ẹga na eje ọvuọvo ayen je suẹn ihwo brẹ Ọghẹnẹ ra, kẹ diesorọ Ọghẹnẹ vwo jurhi yena?

Idjerhe 2: A vwọ ga Ọghẹnẹ rẹ uyota na vwẹ idjerhe rọ rhọnvwephiyọ-ọ

 Vwẹ ọkievo, ihwo rẹ Izrẹl reyọ ẹkuruemu sansan rẹ ẹga rẹ efian vwọ gua ẹga rẹ ayen vwọ kẹ Ọghẹnẹ, ẹkẹvuọvo Jihova sen uruemu ra vwọ vwẹ ẹga rẹ uyota vwọ gua ẹga rẹ efian. (Eyanno 32:8; Urhi Rivẹ 12:2-4) Jesu sen ilori rẹ ẹga rẹ ọke rọyen fikirẹ idjerhe rẹ ayen ga Ọghẹnẹ wan; vwọrẹ omeru ayen vwẹ oma nẹ kerẹ egọghẹnẹ, ẹkẹvuọvo, ayen “nenesi rẹ emu fanfanrhiẹ, . . . gbobọnyẹ emu ro fori, eta re urhi, ẹdjọeguo, aruẹdọn kugbe esegbuyota.”—Matiu 23:23.

 Ọtiọyen ọ je hepha nonẹna, ẹga ro mu iyono vẹ iruemu rọyen kpahen uyota na ọvo yen suẹn ihwo bru Ọghẹnẹ ra. A mrẹ uyota nana vwẹ Baibol na. (Jọn 4:24; 17:17; 2 Timoti 3:16, 17) Ẹga rẹ iyono rọyen vwọso iyono ri Baibol na siẹ ihwo nẹ ẹbẹre rẹ Ọghẹnẹ. Iyono buebun rẹ ihwo roro nẹ i nẹ Baibol na rhe kerẹ uyono rẹ eghẹnẹ erha ri kuomakugbe dia ọvo, uyono rẹ erhi ghwẹ-ẹ, vẹ uyono rẹ ẹtẹrhe rẹ erhanre, enana iyono re momo nẹ ẹga rẹ eghẹnẹ efian rhe. Ẹga ro titi iyono tiọyena de ga Ọghẹnẹ “ghevweghẹ,” yẹrẹ ẹga rayen ofefe kidie ayen vwẹ iyono rẹ ihworakpọ vwo wene oborẹ Ọghẹnẹ guọnọ mie ayen.—Mak 7:7, 8.

 Ọghẹnẹ vwo utuoma kpahen ihwo re ga ẹga rẹ omeru. (Taitọs 1:16) Ra vwọ chọn ihwo uko vwo sikẹrẹ Ọghẹnẹ, kẹ o fori nẹ ẹga wene kedia kedia rẹ akpeyeren rẹ ihwo re herọ, ọ dia ihwo na di vwo wene irueru rẹ ẹga rayen ọvo-o. Kerẹ udje, Baibol tare nẹ, “Ọ da dianẹ ohwo rori nẹ ọye ọgba rẹ ẹgagọ, rọ sẹro rẹ ẹrevwe rọye-e, ẹkẹvuọvo rọ da phiẹn udu rọye, yẹ ẹgagọ rẹ ohwo yena ofefe. Omamọ rẹ ẹgagọ ro jẹ ẹgua evwo vwẹ obaro rẹ Ọghẹnẹ rẹ avwanre kugbe Ọsẹ rẹ avwanre na ọ na, rere o mie te asan rẹ emephran orivwi kugbe eyauku re hẹ ukpokpogho, rere o rhe si oma rọye phrẹphrẹ nẹ etatọrọ rẹ akpọ na.” (Jems 1:26, 27) Baibol ri King James Version vwẹ ota na “ẹga ro fiotọ” vwo dje oka rẹ ẹga nana rọ pha fuanfon rọ je vrabọ rẹ omeru na.