Pho kpẹ obo revun rọyen

Oka rẹ Urhoma vọ Yen Jesu Vwori?

Oka rẹ Urhoma vọ Yen Jesu Vwori?

Ẹkpahọnphiyọ ri Baibol na

 Ohwo vuọvo ghwa riẹn kpahen oborẹ urhoma ri Jesu ghini epha-a kidie Baibol na djunute phiọngu-un. Ọnana mudiaphiyọ nẹ obo rẹ ugboma ri Jesu hepha ghwa ghanre-e. Dedena, Baibol na chọn avwanre uko vwọ riẹn oborẹ urhoma rọyen hepha.

  •   Idjedje rẹ oma rọyen: Jesu ohwo ri Ju, omuerọ nẹ ọ je họhọ oni rọyen. (Hibru 7:14) O muẹro nẹ urhoma rọyen fẹnẹ ọ rẹ ihwo efa-a. Vwẹ ẹdia ọvo, ọ yan vwo nẹ Galili vwo kpo Jerusalem jẹ ihwo niro so-o. (Jọn 7:10, 11) Jẹ, ọ je sa dianẹ urhoma rọyen je fẹnẹ ọ rẹ idibo rọyen dede-e. Karophiyọ nẹ Judas Iskariọt jokaphiyọ Jesu rere isodje na se vwo vughe mu.—Matiu 26:47-49.

  •   Ugrongron rẹ ẹton rọyen: O muẹro nẹ ẹton ri Jesu gronri-i, kidie Baibol na tare nẹ “ẹton ogrogro fo ọshare-e.”—1 Kọrẹnt 11:14.

  •   Ẹtoegba rọyen: Jesu vwo ẹtoegba. O nene urhi rẹ ihwo ri Ju rọ tare nẹ, ‘eshare wanra ẹtoegba raye-e.’ (Livitikọs 19:27; Galesha 4:4) Vwọ vrẹ ọyena, Baibol na djunute ẹtoegba ri Jesu vwẹ aroẹmrẹ ro shekpahen ojaẹriọ rọyen.—Aizaya 50:6.

  •   Ugboma rọyen: Idjedje djerephia nẹ Jesu nabọ vwoma gbẹkẹ. Vwẹ iruo rẹ aghwoghwo rọyen vwẹ otọrakpọ na, ọ yan iroko buebun. (Matiu 9:35) O ru Uwevwin ẹga rẹ ihwo ri Ju fon abọ ivẹ soso, ọ bọnvwọn imẹjẹ rẹ ihwo ri wene igho rhu je reyọ ufi vwo ru uphiaphia, ọ da djẹ igodẹ kugbe irhuẹn ro otafe. (Luk 19:45, 46; Jọn 2:14, 15) Ẹbe ri McClintock vẹ Strong’s Cyclopedia da ta: “Ikuegbe rẹ aghwoghwo ri Jesu eje djerephia nẹ, Jesu ọyen ohwo ro vwo iroro rọ gbare o ji vwo omakpokpọ.”—Ukeri IV, aruọbe 884.

  •   Opharo rọyen: Jesu ohwo vẹ erorokẹ kugbe arodọnvwẹ jẹ o muẹro nẹ obo rẹ opharo rọyen epha dje ọnana phia. (Matiu 11:28, 29) Ihwo eje se bro ra vwọ kẹ uchebro vẹ ukẹcha. (Luk 5:12, 13; 7:37, 38) Imitete dede se tobọ chidia kẹrẹ.—Matiu 19:13-15; Mak 9:35-37.

Ororochọ kpahen urhoma ri Jesu

 Ororochọ: Ihwo evo phraphro nẹ Jesu cha dia ohwo rẹ Africa kidie ọbe rẹ Ẹvwọphia vwẹ ẹton rọyen vwo dje oruru, ọ da rha vwẹ awọ rọyen vwo dje “ẹrovwo ra wranre vwẹ ogidi erhanre.”—Ẹvwọphia 1:14, 15, The New Jerusalem Bible.

 Uyota: Ọbe rẹ Ẹvwọphia ta ota kpahen “eka.” (Ẹvwọphia 1:1) Eta rẹ udje yen e vwo ruiruo ọke re vwo djisẹ rẹ ẹton kugbe awọ ri Jesu, re vwo dje obo rẹ iruemu rọyen cha dia siẹrẹ o de vrẹnushi nu. A vwerọ dje urhoma rọyen ọke rọ vwọ hẹ otọrakpọ na-a. Ẹvwọphia 1:14 reyọ ikọlọ vwo dje ota na fiotọ rọ vwọ ta: “Ẹton vẹ uyovwin rẹ Jesu fuan kerẹ oruru, kerẹ imicho.” Ọnana ghwe dje aghwanre rọyen kerẹ ohwo rọ herọ krire phia. (Ẹvwọphia 3:14) Ọ dia ẹkpo ri Baibol nana tare nẹ ẹton ri Jesu pha kerẹ oruru yẹrẹ imicho-o.

 Awọ ri Jesu “họhọ ẹrovwo ra fare, ra wranre vwẹ evunrẹ ogidi erhanre.” (Ẹvwọphia 1:15) Vwọ vrẹ ọyena, opharo rọyen kọ “ruaro gala gala kerẹ ọnre.” (Ẹvwọphia 1:16) Rọ vwọ dianẹ o vwo ọnre vuọvo ro lo ọtiọye-en, kọyen udje yen e vwo dje, ro dje Jesu kerẹ ohwo rọ “dia vwẹ evunrẹ orẹẹmrẹ re yivwẹ siẹ kẹrẹ-ẹ.”—1 Timoti 6:16.

 Ororochọ: Jesu ọvwiẹrẹ kugbe ọvwoshọ.

 Uyota: Jesu ọyen ohwo rẹ oshọ muẹ-ẹ. Kerẹ udje, o djomaphia kẹ ihwo ri rhi muo. (Jọn 18:4-8) O muẹro nẹ Jesu je goma, ọyen sorọ o se vwo ruiruo rẹ ikapita vẹ ekuakua rẹ obọ.—Mak 6:3.

 Diesorọ Jesu vwọ guọnọ ukecha rẹ ohwo ro nene mu urhe rẹ oja rọyen? Ke, diesorọ ọ vwọ kare ihwo ivẹ re hwe mu urhe kẹrẹ ghwu? (Luk 23:26; Jọn 19:31-33) Tavwen e ki hwe Jesu mu urhe na, jẹ oma bruro ku re. Ọ vwerhẹn hrọke-e, ọ sa dianẹ fikirẹ uvwere rọ hepha. (Luk 22:42-44) Ihwo ri Ju na da vwọ jehwẹ vwẹ ason na, vwẹ ẹdẹ rọ vwọ kpahọn ihwo ri Rom da je fa. (Matiu 26:67, 68; Jọn 19:1-3) Ọkiọvo enana usun rẹ erọnvwọn re nẹrhẹ ọ fobọ ghwu.

 Ororochọ: Jesu muomaphiyọ ọkieje.

 Uyota: Jesu nabọ dje uruemu rẹ ọsẹ rọyen rọhẹ odjuvwu phia gbagba, rẹ Baibol na djisẹ rọyen nẹ “Ọghẹnẹ re bruba kẹ.” (1 Timoti 1:11; Jọn 14:9) Vwọrẹ uyota, Jesu yono ihwo obo rẹ ayen se vwo vwo omavwerhovwẹn. (Matiu 5:3-9; Luk 11:28) Odjefiotọ yena eje djerephia nẹ, a mrẹ omavwerhovwẹn vwẹ opharo ri Jesu.