•  Diesorọ me rha sa tẹnroviẹ obo ri mi ruẹ-ẹ?

•  Obo re se vwo ru yovwinphiyọ

•  Oborẹ edje wẹn tare

 “Mi rhe se se ẹbe kirobo ri jovwo-o. Me rha tobọ guọnọ se ẹkoreta re pha grongron ọfa-a.”​—Elaine.

 “Ọke rẹ mi de ni ividio, mi de no nẹ ọ kpata te vwẹ ẹro mẹ-ẹ, ki mi muo kpobaro.”​—Miranda.

 “Ọke rẹ me da tẹnroviẹ orọnvwọn ọvo rọ pha ghanghanre vwẹ ifonu mẹ, ifonu na de fun, obo rẹ mi roro kẹ, ‘Ono yen siẹ ovuẹ rhe vwe enẹna?’ ”​—Jane.

 Ifonu, itablẹti yẹrẹ erọnvwọn efa ọtiọyena sa nẹrhẹ ọ bẹn ra vwọ tẹnrovi obo re ruẹ? Evo tanẹ e. Osiọbe ọvo re se Nicholas Carr rọ je dia ohwo re se ọke ra da guọnọ ukẹcha rọyen vwẹ ẹroevwote rẹ ikọmpini tare nẹ, “e de djẹ intanẹti ẹruọruọ, jẹ e yono afọnrhe na obo ri che mu ẹwẹn rẹ avwanre vwo nẹ obo rẹ e ruẹ​—rọ dia obo re se vwo ruẹ erọnvwon phẹphẹre rọ je pha yoyovwin jẹ ọ reyọ ọke rẹ avwanre-e.” a

 Roro kpahen ẹdia erha rẹ ekuakua kerẹ ifonu, itableti kugbe erọnvwọn efa tiọyena sa vwọ nẹrhe ọ bẹn wọ vwọ tẹnrovi obo wo ruẹ.

•   A da ta ota. Eghene aye ọvo re se Maria tare nẹ, “ọke rẹ ihwo da tobọ ta ota kuẹgbe dede, jẹ ayen vwẹ ifonu vwo siẹ evuẹ rhe ihwo efa, te igemu yẹrẹ guọnọ evuẹ vwẹ intanẹti​—ayen rhe muẹ ẹwẹn rayen kpahen obo rẹ ayen vẹ ohwo na ta na-a.”

•   A da hẹ iklasi. Ọbe re se Digital Kids tare nẹ, “Emọ buebun ri kpo Isikuru ta nẹ ayen vwẹ ifonu yẹrẹ itableti rayen vwo siẹ evuẹ, rua intanẹti yẹrẹ nẹ ughe rẹ erọnvwọn ri churobosi obo re ruẹ vwẹ iklasi na-a,” ayen vwẹ ekuakua nana vwo ruẹ “obo ri churobosi ẹbẹ eyono-o.”

•   E de yono. “Obo re ma bẹn kẹ vwẹ kparobọ yen mi vwo jẹ ifonu mẹ eno ọke ro de hworo,” ọtiọyen Chris rọhẹ egbukpe 22 tare. Wọ da dia ohwo ro kpo Isikuru, Homwọku ro fori nẹ wọ vwẹ unọke ọvo vwo ru, wọ da fọ kẹ ifonu wẹn nẹ o gbowọphiyọ, ku wọ cha ghwọrọ vrẹ unọke ọvo na.

 Ọdjẹkoko: Wọ cha mrẹ bẹnbẹn wọ sa vwọ tẹnrovi obo wo ruẹ ọ da dianẹ wọ vwẹ uphẹn kẹ ekuakua rẹ ona nẹ i sun uwe.

•   A vẹ ohwo da ta ota. Baibol na tare: “E jẹn ohwo guọnọ erhuvwu rẹ oma rọye ọvo-o, ẹkẹvuọvo ovwan je guọnọ erhuvwu rẹ ihwo efa.” (Filipae 2:4) Djephia kẹ ihwoefa nẹ wo vwo ẹguọnọ rayen womarẹ wọ vwọ nabọ kerhọ rayen. Nabọ tẹnrovi ohwo ro wẹ vẹ ọyen gba ta ota na, wọ vwẹ uphẹn kẹ ifonu yẹrẹ erọnvwọn efa tiọyen nẹ i gbowọphiyọ otaetakuẹgbe na-a.

   Wọ vẹ ohwo da ta ota, kẹnoma wo vwo jẹ ifonu wẹn eno. Djephia kẹ ohwo na nẹ wo muọghọ kẹ womare wọ vwọ nabọ kerhọ rọyen.”​—Thomas

   IROROẸJẸ: Wọ vẹ ohwo da ta ota, phi ifonu wẹn phiyọ asan ru wo de jẹ ẹmrẹ. Ehiahiẹ djerephia nẹ ifonu de rhe we ọke rẹ owẹ vẹ ohwo da ta ota, o se gbowọphiyọ otaẹtakuẹgbe na.

•   A da hẹ Iklasi. Baibol na tare nẹ, “kẹnoma rẹ obo ru wo nyo.” (Luk 8:18) Vẹ uchebro ri Baibol yena vwẹ ẹwẹn, ọ da dianẹ isikuru wẹn vwẹ uphẹn kẹ ovwan nẹ ovwan vwẹ intanẹti ruiruo vwẹ iklasi, wọ vwẹ ifonu wẹn vwo se evuẹ-ẹ, wo vwo te igemu yẹrẹ siẹ evuẹ rhe ihwo ọke ro de fo nẹ wọ tẹnrovi obo re yono uwe-e.

   Davwẹngba vwọ tẹnrovi obo re yono uwe vwẹ iklasi vrẹ obo ri jovwo. Si obo re yono phiyotọ komobọ. Ọ da dia obo wo se ru, chidia kẹrẹ obaro rẹ iklasi na rere wọ sa vwọ kẹnoma kẹ obo ri se gbowọphiyọ erhọn ẹka wẹn.”​—Karen

   IROROẸJẸ: Vwẹ ọbe vẹ ugbẹ vwo si obo re yono uwe phiyotọ ukperẹ ifonu. Ehiahiẹ djerephia nẹ wọ cha nabọ tẹnrovi obo re yono uwe, je karhophiyọ ayen siẹrẹ we de ru ọtiọyen.

•   E de yono. Baibol na tare nẹ, “vwo aghwanre; wo ji vwo evughe.” (Isẹ 4:5) Ọnana vrẹ e di vwo bru okpakpa se ọbe rere a sa vwo wan ọdavwini ukperẹ ọtiọyen, o churobọsi wo vwo roro kokodo kpahen obo wo se na.

   “Ọke rẹ mi de yono, mi phi ifonu mẹ phiyọ ẹdia ro de je hworo, ke me tẹnroviẹ obo ri mi ruẹ na. Me davwerhọ rẹ evuẹ re ruọ-ọ. Ẹwẹn mẹ da djẹ kpo ọrọnvwọn ọvo ro fori nẹ me karophiyọ, ki mi ghwe sio phiyotọ.”​—Chris

   IROROẸJẸ: Jẹ asan rẹ wo de che yono na dia asan rẹ wọ da sa tẹnrovi obo wo che yono na. Jẹ ọ dia fuanfon wọ je ruẹrẹ ekuakua wẹn phiyọ asan ro fo ayen.