Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Tshipiḓa 1

Naa Vhurereli Hoṱhe Vhu Funza Mafhungo Ngoho?

Naa Vhurereli Hoṱhe Vhu Funza Mafhungo Ngoho?

1. Ndi vhurereli vhufhio vhune ha wanala fhano Afurika?

VHUNZHI ha vhathu vha Afurika vha a tenda uri ndi zwa ndeme u gwadamela Mudzimu. Fhedzi a vha tendelani uri u fanela u gwadamelwa hani. Vhaṅwe vha mu gwadamela zwifhaṱoni zwa vhurabeli ha Vhamuslim, nahone vhaṅwe vha ya zwiḓuni zwa u rerela. Naho zwo ralo, vhaṅwe vha ya dzikerekeni. Fhedzi zwi ḓo vha zwo khakhea u humbula uri hu na tshaka tharu fhedzi dza vhurereli fhano Afurika. Kha Vhamuslim, hu na milayo na thendo dzo fhamba-fhambanaho. Vhurereli ha sialala ho fhambana vhukuma zwi tshi ya nga fhethu. Kha kereke dzine dza ḓiamba uri ndi dza Vhukriste, a hu na vhuthihi. Fhano Afurika hu na kereke khulwane, ha dovha ha vha na kereke ṱhukhu dza zwigidi.

Vhurereli Hashu Vhu Fanela U Thewa Kha Mafhungo-ngoho

2. (a) Ndi mini zwi itaho uri vhathu vha vhe kha vhurereli vhune vha vha khaho? (b) Ndi mini zwine zwa si sumbedze uri vhurereli hashu vhu takadza Mudzimu?

2 Ndi ngani vhathu vha tshi vha na zwine vha zwi gwadamela? Vhathu vhanzhi vha ṱanganedza vhurereli ha vhabebi vhavho. Na zwiitea zwa kale zwi a ṱuṱuwedza vhurereli vhune vhathu vha vha khaho ṋamusi. Bugu ine ya pfi The Africans—A Triple Heritage yo ri: “Vhuislam ho phaḓalala devhula ha Sahara nge dzenedzo tshaka dza kunda, . . . Vhukriste nahone ho phaḓalala tshipembe ha Sahara nga nḓila i fanaho. Vhurereli ha Vhuislam devhula ha Sahara na Vhukriste tshipembe ha Sahara ho shumisa zwiṱhavhane zwo fhambanaho u itela u kombetshedza vhathu uri vha ṱanganedze vhurereli.” Naho zwo ralo, vhunzhi hashu ri tenda uri vhurereli hashu vhu a takadza Mudzimu. Fhedzi vhurereli a vhu vhi ha ngoho ngauri vhabebi vhashu vho vha vhe khaho kana ngauri vhomakhulukuku washu vho kombetshedzwa u vhu tenda nga dziṅwe tshaka.

3-5. Ndi tshifanyiso tshifhio tshine tsha ri thusa u vhona uri a si vhurereli hoṱhe vhune ha funza mafhungo-ngoho?

3 Naho vhurereli hoṱhe vhu tshi amba uri vhu ṋea vhulivhisi nga ha u shumela Mudzimu, pfunzo dzaho a dzi fani. Vhu funza zwithu zwo fhamba-fhambanaho nga ha uri Mudzimu ndi nnyi na uri ndi mini zwine a zwi lavhelela kha riṋe. Edzani u humbula nga hezwi: Kha ri zwi dzhie uri no wana mushumo kha khamphani khulwane. Nga ḓuvha ḽine na thoma ngaḽo u shuma na zwi ṱhogomela uri mutholi waṋu u kha maḓuvha awe a vhuawelo. Nga zwenezwo na vhudzisa vhashumi nga inwi zwine na fanela u ita zwone. Wa u thoma a ni vhudza uri mutholi u ṱoḓa uri ni shume u swiela. Wa vhuvhili a ni vhudza uri ni fanela u pennda tshifhaṱo. Wa vhuraru a ni vhudza uri ni tshimbidze poswo.

4 Lu tevhelaho, na vhudzisa vhashumi nga inwi nga ha mutholi. Wa u thoma a ni vhudza uri mutholi wa hone o lapfa, u kha ḓi vha muswa, nahone u a hamba. Wa vhuvhili a ri ndi mupfufhi, ndi mukalaha, nahone u na vhuthu. Wa vhuraru a ni vhudza uri a si munna—a ri ndi mufumakadzi. Nga hu re khagala, ni ḓo phetha nga ḽa uri vhoṱhe a vha khou amba ngoho. Arali ni tshi ṱoḓa u sa xelelwa nga mushumo waṋu muswa ni ḓo ṱoḓisisa uri ni kone u ḓivha uri zwa vhukuma mutholi waṋu ndi nnyi na uri u ṱoḓa ni tshi ita mini.

5 Zwo tou ralo na nga vhurereli. Ngauri hu na mihumbulo minzhi nga ha uri Mudzimu ndi nnyi na uri ndi mini zwine a zwi ṱoḓa kha riṋe, ri fanela u ita vhungoho ha uri vhurabeli hashu vhu tshimbidzane na mafhungo-ngoho. Fhedzi ri nga guda hani mafhungo-ngoho nga ha Mudzimu?