Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

NDIMA 10

“Ipfi Ḽa Yehova Ḽa Bvela Phanḓa Ḽi Tshi Phaḓalala”

“Ipfi Ḽa Yehova Ḽa Bvela Phanḓa Ḽi Tshi Phaḓalala”

Petro u a vhofhololwa nahone u tovholwa a zwi thivheli u phaḓaladzwa ha mafhungo maḓifha

Yo thewa kha Mishumo 12:1-25

1-4. Ndi vhuimo vhufhio vhu konḓaho he Petro a vha o sedzana naho, nahone no vha ni tshi ḓo ḓipfa hani arali ni vhuimoni hawe?

 HU PFALA phosho khulu musi hu tshi khou hanzhamedzwa mavothi mahulu a dzhele o itwaho nga tsimbi. Ho vha hu tshi khou valelwa Petro. U khou tshimbila e vhukati ha vhalindi vhavhili vha Vharoma vha tshi khou mu isa hune a ḓo valelwa hone. U tea u lindela awara nnzhi, khamusi maḓuvha o vhalaho a sa athu u ḓivha uri hu ḓo itea mini khae. O vha a tshi khou vhona fhedzi vhalindi, mbondo dza dzhele na ngeḓane dzo mu vhofhaho.

2 Petro o ṋewa tshigwevho tshi vhavhaho. Khosi Herode Agripa Wa U Thoma o ḓiimisela u mu vhulaya. a Petro o vha a tshi ḓo iswa phanḓa ha vhathu nga murahu ha Paseka. O vha a tshi ḓo vhulawa hu u itela u takadza vhathu. O vha a sa khou shushedzwa. O vha a tshi ḓo vhulawa zwa vhukuma. Khosi Herode o vha o no ḓi vhulaya Yakobo, we a vha e muṅwe wa vhaapostola.

3 Ndi nga madekwana a musi Petro a tshi ḓo vhulawa nga ḓuvha ḽi tevhelaho. O vha a tshi khou humbula mini musi e henefho he a valelwa hone? Naa o vha a tshi kha ḓi humbula zwe Yesu a zwi amba miṅwahani yo fhiraho uri ḽiṅwe ḓuvha o vha a tshi ḓo farwa nahone a vhulawa? (Yoh. 21:18, 19) Khamusi Petro o humbula uri ḽeneḽo ḓuvha ḽo swika.

4 No vha ni tshi ḓo ḓipfa hani arali no vha ni vhuimoni ha Petro? Vhunzhi ha vhathu vho vha vha tshi ḓo fhulufhuwa. Fhedzi, naa hu na vhuimo vhune ha nga ita uri mutevheli wa Kristo wa vhukuma a fhulufhuwe? Ri nga guda mini kha zwe Petro na vhaṅwe Vhakriste vha zwi ita musi vha tshi tovholwa? Kha ri vhone.

“Tshivhidzo Tsha Dzula Tshi Tshi Mu Rabelela” (Mish. 12:1-5)

5, 6. (a) Ndi ngani Khosi Agripa Wa U Thoma o ṱhasela tshivhidzo tsha Vhukriste, nahone o zwi itisa hani? (b) Ndi ngani u vhulawa ha Yakobo zwo linga tshivhidzo?

5 Samusi ro zwi guda kha ndima yo fhiraho ya ino bugu, u lovhedzwa ha Koronelio wa Dzitshaka na muṱa wawe zwo vha zwithu zwi takadzaho kha tshivhidzo tsha Vhakriste. Fhedzi Vhayuda vha si vhatendi vha nga vha vho mangala musi vha tshi pfa uri Vhayuda vhanzhi vha re Vhakriste vha vho gwadamela Mudzimu na vhathu vha si Vhayuda.

6 Herode, ane a vha rapolitiki o ṱalifhaho, o vhona tshenetsho tshi tshibuli tsha uri a takalelwe nga Vhayuda. Ndi ngazwo o thoma u tovhola Vhakriste. Zwi tou pfala uri a nga vha o zwi pfa uri muapostola Yakobo o vha e khonani ya tsini ya Yesu Kristo. Ndi ngazwo o “vhulaya Yakobo mukomana wa Yohane nga banga.” (Mish. 12:2) Zwenezwi zwo linga tshivhidzo. Yakobo o vha e muṅwe wa vhaapostola vhararu vhe vha vhona Yesu a tshi shanduka na u vhona vhuṅwe vhuṱolo vhu songo vhonwaho nga vhaṅwe vhaapostola. (Mat. 17:1, 2; Marko 5:37-42) Yesu o vhidza Yakobo na murathu wawe Yohane uri ndi “Vharwa vha Mubvumo” nga nṱhani ha uri vho vha vha tshi fhisea nga maanḓa. (Marko 3:17) Tshivhidzo tsho vha tsho xelelwa nga muapostola a re na tshivhindi, a fhulufhedzeaho na a funwaho.

7, 8. Tshivhidzo tsho ita mini musi Petro o valelwa dzhele?

7 U vhulawa ha Yakobo zwo takadza Vhayuda samusi Agripa o vha a tshi ṱoḓa zwi tshi vha nga u ralo. Zwenezwo zwo mu ṱuṱuwedza uri a ṱoḓe u vhulaya na Petro. Samusi ro zwi vhona mathomoni a ino ndima, o ita uri Petro a farwe. Agripa a nga vha o zwi humbula uri vhaapostola vho vhuya vha vhofhololwa dzhele nga lwa vhuṱolo, samusi ro zwi guda kha ndima ya vhuṱanu ya ino bugu. Herode o vha a tshi ṱoḓa u ita vhungoho ha uri Petro a si shavhe. O ita uri Petro a vhofhiwe nga ngeḓane e vhukati ha vhalindi vhavhili, a ita na uri vhalindi vha 16 vha mu linde vhusiku na masiari vha tshi tou sielisana. Arali Petro a shavhe, vhenevho vhalindi vho vha vha tshi ḓo vhulawa vhudzuloni hawe. Vhaṅwe Vhakriste vho vha vha tshi ḓo ita mini nga yeneyi thavha ye Petro a vha o sedzana nayo?

8 Tshivhidzo tsho vha tshi tshi ḓivha zwavhuḓi zwine tsha fanela u zwi ita. Mishumo 12:5 i ri: “Musi Petro o valelwa dzhele, tshivhidzo tsha dzula tshi tshi mu rabelela kha Mudzimu.” Vho vha vha tshi khou rabelela wahavho zwi tshi bva mbiluni vha tshi khou humbela uri Mudzimu a mu thuse. U vhulawa ha Yakobo a zwo ngo ita uri vha nyabwe kana u ita uri vha dzhie thabelo sa tshithu tshi sa thusi. Yehova u dzhiela nṱha thabelo. U a fhindula thabelo arali dzi tshi tshimbidzana na zwine a zwi funa. (Vhahev. 13:18, 19; Yak. 5:16) Yeneyi ndi ngudo ya ndeme kha Vhakriste ṋamusi.

9. Tsumbo ya Vhakriste vha misini ya Petro i ri gudisa mini nga ha thabelo?

9 Naa hu na vhaṅwe vhahashu vhane ra ḓivha uri vha khou ṱangana na milingo? Vha nga vha vha tshi khou tovholwa, vha tshi dzula fhethu he mushumo washu wa thivhelwa kana vho welwa nga khombo dza mupo. Zwi nga vha zwavhuḓi uri ni rabele nga hazwo zwi tshi bva mbiluni. Khamusi ni ḓivha vhaṅwe vhane vha khou sedzana na vhuimo vhu konḓaho vhu nga ho thaidzo dza muṱani, u kulea nungo kana zwiṅwe zwine zwa khou linga lutendo lwavho. Arali na thoma na humbulisisa ni sa athu u rabela, ni nga humbula vhaṅwe vhathu vhane na nga vha bula nga madzina musi ni tshi rabela kha Yehova ane a vha “Mupfi wa thabelo.” (Ps. 65:2) Zwi a pfala uri na riṋe ri ṱoḓa vhahashu vha tshi ri rabelela musi ro sedzana na milingo.

Ri rabelela vhahashu vho valelwaho dzhele nga nṱhani ha lutendo lwavho

“Ntevhele” (Mish. 12:6-11)

10, 11. Ṱalutshedzani nḓila ye muruṅwa wa Yehova a vhofholola ngayo Petro dzhele.

10 Naa Petro o vha a tshi khou vhilaedziswa nga khombo ye a vha e khayo? A ri na vhuṱanzi, fhedzi nga honoho vhusiku Petro o vha o eḓela, o ya nga khofhe e vhukati ha maswole mavhili e a vha o fhaṱuwa vhukuma. Onoyo munna a re na lutendo o vha a tshi zwi ḓivha uri Yehova u nae hu sa londwi zwine zwa ḓo itea nga ḓuvha ḽi tevhelaho. (Vharoma 14:7, 8) Petro o vha a songo vhuya a lavhelela zwine zwa ḓo itea. Ho mbo ḓi vha na tshedza he a vha o valelwa hone. Muruṅwa a ima henefho, a vusa Petro nga tshihaḓu vhalindi vha sa khou mu vhona. Ngeḓane dze dza vha dzo mu vhofha zwanḓa dza vhofholowa naho dzo vha dzo khwaṱha.

“Vha swika vothini ḽa tsimbi ḽi dzhenaho muḓini, ḽa vulea nga ḽoṱhe.”​—Mishumo 12:10

11 Muruṅwa a vhudza Petro a ri: “Vuwa nga u ṱavhanya! . . . Ḓilugise u ambare thovho dzau. . . . Ambara tshiambaro tsha nga nṱha.” Petro a ṱavhanya a ita zwe a vhudzwa. Muruṅwa a dovha a ri: “Ntevhele,” Petro a ita nga u ralo. Vha bva he Petro a vha o valelwa hone vha fhira tshigwada tsha maswole e a vha o ima nga nnḓa. Vha tshimbila vha sa iti phosho vho livha vothini ḽihulu ḽa tsimbi. Zwino vha ḓo bva hani? Arali Petro o vha a tshi khou ḓivhudzisa yeneyo mbudziso, o mbo ḓi wana phindulo nga u bonya ha iṱo. Musi vha tshi swika, vothi ḽo mbo ḓi “vulea nga ḽoṱhe.” Petro o mangala o no vha nga nnḓa ha gethe, o no vha kha iṅwe nḓila. Muruṅwa a ṱuwa. Musi Petro o no sala e eṱhe henefho, o zwi ṱhogomela zwe zwa itea. O vha a sa khou ḽora. O vha o vhofhololwa zwa vhukuma.​—Mish. 12:7-11.

12. Ndi ngani zwi tshi nga ri khuthadza u humbula nga ha nḓila ye Yehova a tshidza ngayo Petro?

12 Naa a zwi khuthadzi u ḓivha uri Yehova u na maanḓa mahulu a u tshidza vhashumeli vhawe? Petro o vha o thubiwa nga khosi ye ya vha i tshi tikedzwa nga muvhuso u re na maanḓa u fhira miṅwe mivhuso. Naho zwo ralo, Petro o bva dzhele nga hu leluwaho. Fhedzi Yehova ha iteli vhashumeli vhawe vhoṱhe vhuṱolo ho raloho. Ho ngo itela Yakobo vhuṱolo kana u vhu itela Petro musi hu tshi itea zwe Yesu a zwi amba nga hae. Vhakriste ṋamusi a vha lavheleli u tshidzwa nga lwa vhuṱolo. Fhedzi ri dzula ri tshi humbula uri Yehova ha shanduki. (Maḽ. 3:6) Hu si kale, u ḓo shumisa Murwa wawe u vhofholola vhathu vhanzhi-vhanzhi kha lufu. (Yoh. 5:28, 29) Eneo mafhulufhedziso a nga ita uri ri vhe na tshivhindi musi ri tshi sedzana na milingo ṋamusi.

“Vha Mu Vhona Vha Mangala” (Mish. 12:12-17)

13-15. (a) Tshivhidzo tsho ita mini musi Petro a tshi swika nḓuni ya Maria he tsha vha tsho kuvhangana hone? (b) Bugu ya mishumo yo thoma u amba nga ha mini u bva henefho, fhedzi Petro o bvela hani phanḓa a tshi thusa vhahawe?

13 Petro o vha o ima swiswini a tshi khou humbula uri u ḓo ya ngafhi. A fhedzisela o khetha hune a ḓo ya hone. Nga henefho tsini ho vha hu tshi dzula muṅwe mufumakadzi wa Mukriste ane a pfi Maria. Zwi vhonala u nga Maria o vha e tshilikadzi yo pfumaho, e na nnḓu khulwane ine tshivhidzo tshoṱhe tsha nga fhelela khayo. O vha e mme a Yohane ane a pfi Marko we a ambiwa lwa u thoma kha dzenedzo vese. Petro o vha a tshi mu dzhia sa murwa wawe. (1 Pet. 5:13) Nga honoho vhusiku vhathu vhanzhi vha tshenetsho tshivhidzo vho vha vhe nḓuni ya Maria vha tshi khou rabela vhukuma naho ho vha hu vhusiku. Zwi tou pfala uri vho vha vha tshi khou rabelela uri Petro a bviswe dzhele, fhedzi nḓila ye Yehova a vha fhindula ngayo vho vha vha songo i lavhelela.

14 Petro a khokhonya muṋangoni wo livhaho nḓuni. Muṅwe mushumeli wa mufumakadzi ane a pfi Rode a ya muṋangoni uri a pfe uri ndi nnyi. Rode ndi dzina ḽa Tshigerika ḽine ḽa amba “Luvha.” Ho ngo kholwa zwe a zwi pfa. O pfa ipfi ḽa Petro! O vha o takala nga maanḓa. Nṱhani ha uri a vulele Petro uri a dzhene, o mbo ḓi mu sia henefho a gidimela nḓuni u vhudza tshivhidzo uri Petro o ima muṋangoni. A vho ngo mu kholwa, vha amba uri u khou penga. Fhedzi onoyo mufumakadzi o bvela phanḓa a tshi vha vhudza uri u khou amba ngoho. Vhaṅwe vha thoma u humbula uri khamusi ndi muruṅwa wa Petro. (Mish. 12:12-15) Petro a bvela phanḓa a tshi khou khokhonya u swikela vha tshi ḓa vha mu vulela.

15 Musi vha tshi vula muṋango “vha mu vhona vha mangala.” (Mish. 12:16) Petro a fhumudza vhenevho vhathu vhe vha vha vho takala uri a vha vhudze zwe zwa itea. A vha vhudza uri vha vhudze mufunziwa Yakobo na vhaṅwe vhahavho. A fhedza a mbo ḓi ṱuwa a sa athu wanwa nga maswole a Herode. Petro a ṱuwa a ya fhethu ho tsireledzeaho, a bvela phanḓa a tshi ita mushumo wawe nga u fhulufhedzea. O dovha a ambiwa lwa u fhedza kha bugu ya Mishumo ndima 15 musi a tshi shela mulenzhe kha u tandululwa ha mafhungo a u fumba. Bugu ya Mishumo yo mbo ḓi thoma u amba nga ha mushumo wa muapostola Paulo na nyendo dzawe. Fhedzi ri nga vha na vhungoho ha uri Petro o khwaṱhisa vhahawe lutendo huṅwe na huṅwe he a ya hone. Vhathu vhe a vha sia nḓuni ya Maria vho sala vho takala vhukuma.

16. Ndi ngani ri tshi nga vha na vhungoho ha uri tshifhingani tshi ḓaho hu ḓo itea zwithu zwinzhi zwavhuḓi zwine zwa ḓo ita uri ri takale?

16 Nga tshiṅwe tshifhinga Yehova u ṋea vhashumeli vhawe zwe vha vha vha songo zwi lavhelela, vha sala vho takala nahone vho mangala. Vhahashu vho ḓipfa nga yeneyo nḓila nga vhusiku he Petro a vhofhololwa ngaho. Nga zwiṅwe zwifhinga na riṋe ri nga ḓipfa nga yeneyo nḓila musi Yehova a tshi ri fhaṱutshedza. (Mir. 10:22) Tshifhingani tshi ḓaho, ri ḓo vhona zwoṱhe zwe Yehova a zwi fhulufhedzisa zwi tshi itea nga nḓila khulwane. Zwenezwo zwithu zwavhuḓi zwi ḓo itea nga nḓila khulwane ine ra si vhuye ra i lavhelela. Arali ra dzula ri tshi fhulufhedzea, ri nga vha na vhungoho ha uri hu ḓo itea zwithu zwinzhi zwavhuḓi tshifhingani tshi ḓaho zwine zwa ḓo ita uri ri takale.

“Muruṅwa Wa Yehova A Ita Uri A Lwale” (Mish. 12:18-25)

17, 18. Ndi mini zwe zwa ita uri vhathu vha ṱoḓe u takadza Herode?

17 Nḓila ye Petro a bva ngayo dzhele yo mangadza na Herode, fhedzi a zwo ngo mu takadza. Nga u ṱavhanya Herode o ita uri Petro a ṱoḓwe hoṱhe-hoṱhe, a sengisa na vhalindi vhe vha vha vho mu linda. A laedza uri vha “pfiswe vhuṱungu,” khamusi na u ita uri vha vhulawe. (Mish. 12:19) Herode Agripa o vha a sa pfeli vhuṱungu kana u khathutshela. Naa onoyo munna a re na tshiṱuhu o ṱarafiwa?

18 Agripa a nga vha o shona nge a kundelwa u vhulaya Petro. Fhedzi hu na zwithu zwe zwa ita uri a dovhe a ḓikukumuse. Ho vha na tshiitea tshe khatsho maswina awe a tea u humbela pfarelo uri a vhe na mulalo nae. Zwi tou pfala uri o vha o lavhelela nga maṱo matswuku u amba phanḓa ha gogo ḽa vhathu. Luka o amba uri “Herode [o] ambara zwiambaro zwa vhuhosi” musi a tshi khou ya u amba na vhenevho vhathu. Muḓivhazwakale wa Muyuda Josephus o amba uri Herode o vha o ambara tshiambaro tsha siḽiva uri a penye musi a tshi vhonetshelwa nga ḓuvha. Onoyo munna ane a ḓikukumusa a thoma u amba. Vhathu vha tshi ṱoḓa u mu takadza vha vhidzelela vha ri: “Heḽo ndi ipfi ḽa mudzimu, a si ḽa muthu!”​—Mish. 12:20-22.

19, 20. (a) Ndi ngani Yehova o ṱarafa Herode? (b) Ndi ngani zwe zwa itea kha Herode zwi tshi ri khuthadza?

19 Ndi Mudzimu fhedzi ane a tea u huliswa nga yeneyo nḓila nahone o vha o sedza! Hu na zwe Herode a nga vha o zwi ita uri a iledze yeneyo khombo. O vha a tshi nga vha o kaidza vhenevho vhathu kana u sa tendelana navho. Fhedzi o vha tsumbo ya zwe muṅwe murero wa zwi amba u tshi ri: “U ḓikukumusa hu ita uri muthu a we.” (Mir. 16:18) “Nga u ṱavhanya muruṅwa wa Yehova a ita uri a lwale,” zwa ita uri onoyo munna ane a ḓikukumusa na ane a humbulela ene muṋe fhedzi a fe nga nḓila i vhavhaho. Herode o “ḽiwa nga mbungu a fa.” (Mish. 12:23) Josephus na ene o amba uri Agripa o lwala nga u ṱavhanya na uri yeneyo khosi yo amba uri i khou vhulawa nge ya tenda u huliswa nga vhathu. Josephus o ṅwala uri Agripa o lwala maḓuvha maṱanu a sa athu u lovha. b

20 Nga tshiṅwe tshifhinga zwi nga vhonala u nga vhathu vhavhi vha ita zwithu zwivhi vha sa ṱarafiwi. Zwenezwo a zwo ngo tea u ri mangadza ngauri “shango ḽoṱhe ḽi zwanḓani zwa muvhi.” (1 Yoh. 5:19) Fhedzi nga zwiṅwe zwifhinga, vhashumeli vha Mudzimu vha fhulufhedzeaho vha a vhilaela musi vha tshi vhona vhathu vhavhi vha sa ṱarafiwi. Ndi ngazwo mafhungo a zwe zwa itea kha Herode a tshi ri khuthadza. Ri vhona Yehova a tshi dzhia vhukando, a humbudza vhashumeli vhawe vhoṱhe uri u funa khaṱhulo yo teaho. (Ps. 33:5) Hu si kale u ḓo ita uri hu haṱulwe nga nḓila yo teaho.

21. Ndi ifhio ngudo ya ndeme i re kha Mishumo ndima 12, nahone ndi ngani i tshi nga ri khuthadza ṋamusi?

21 Enea mafhungo a guma nga ngudo ya ndeme i ṱuṱuwedzaho vhukuma ine ya ri: “Ipfi ḽa Yehova ḽa bvela phanḓa ḽi tshi phaḓalala.” (Mish. 12:24) Wonoyo muvhigo u ambaho nga ha nḓila ye mushumo wa u huwelela wa phaḓalala ngayo, u ri humbudza nḓila ye Yehova a fhaṱutshedza ngayo wonoyu mushumo musalauno. Zwi khagala uri Mishumo ndima 12 a i ambi fhedzi nga u vhulawa ha muṅwe muapostola na u vhofhololwa ha muṅwe. I amba nga ha Yehova na nḓila ye a thivhela ngayo vhukwila ha Saṱhane ha u lingedza u fhelisa tshivhidzo tsha Vhukriste uri mushumo wa u huwelela u si ye phanḓa. Honoho vhukwila ho fela mbevha u fana na vhuṅwe hoṱhe. (Yes. 54:17) Fhedzi kha ḽiṅwe sia, vhane vha ima na Yehova na Yesu Kristo vha tshipiḓa tsha mushumo une wa sa ḓo vhuya wa fela mbevha. Naa zwenezwo a zwi ṱuṱuwedzi? Ri na ndugelo yavhuḓisa ṋamusi ya u phaḓaladza “ipfi ḽa Yehova.”

a Vhalani bogisi “ Khosi Herode Agripa Wa U Thoma,” kha siaṱari 89.

b Muṅwe dokotela ane a dovha a vha muṅwali o amba uri tsumbadwadze dzo ṱaluswaho nga Josephus na Luka dzi nga vha dzo vhangwa nga mbungu dzine dza tshinyadza mala lune zwa nga vhulaya muthu. Mulwadze a nga ṱanza dzenedzo mbungu kana dza bva kha muvhili musi a tshi khou lovha. Iṅwe bugu i ri: “Samusi Luka e dokotela, o ṱalutshedza zwidodombedzwa zwa nḓila i ofhisaho ye [Herode] a fa ngayo.”