Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Naa u shandula zwiṅwe zwithu kha sele zwi nga ita uri ri tshile tshifhinga tshilapfu?

A Hu Na Ane A Ṱoḓa U Fa

A Hu Na Ane A Ṱoḓa U Fa

“Zwoṱhe o zwi ita zwa naka nga tshifhinga tshazwo; na maḓuvha a ḓaho o a vhea mbiluni dzavho.”​Muhuweleli 3:11.

ZWE Khosi Salomo wa vhuṱali a zwi amba kale-kale zwi sumbedza uri vhathu vha tama u tshila tshoṱhe. Khamusi ndi ngauri vhutshilo ndi vhupfufhi nahone lufu a lu shavhei, ndi ngazwo u bva kale vhathu vho ḓi dzula vha tshi tama u tshila tshifhinga tshilapfu. Ndi kale vhathu vha tshi ṱoḓa nḓila ya u tshila tshifhinga tshilapfu.

Ṱhogomelani tsumbo ya Gilgamesh, khosi ya Sumeria. Ho vha na zwiṱori zwinzhi zwine zwa ḓivhea nga ha vhutshilo hawe. Tshiṅwe tsha hone tshi wanala kha Epic of Gilgamesh nahone tshi amba uri o ṱoḓa nḓila ine a nga ponya ngayo lufu. Fhedzi zwo sokou sea zwi tshi ṱanama.

Rasaintsi wa tshifhingani tsha kale e ḽaborothari

Vhorasaintsi vha ngei China vha ḓanani ḽa vhuṋa ḽa miṅwaha B.C.E., vho lingedza u ita mushonga we ha vha hu tshi pfi u ita uri muthu a lalame. Vho ita wonoyo mushonga nga mekhuri na mushonga wa u vhulaya tsheṋe na zwikhokhonono. Vhaṅwe vha ri wonoyo mushonga wo vhulaya khosi nnzhi dza China. Vhaṅwe vhorasaintsi vha zwifhingani zwa u bva nga vho 500 C.E. u swika nga 1 500 C.E. ngei Yuropa, vho lingedza u shandula musuku uri vhathu vha kone u u ḽa. Samusi musuku u sa sini, vho vha vha tshi tenda uri u nga ita uri vhathu vha lalame.

Ṋamusi, vhaṅwe vhorasaintsi vha khou lingedza u ḓivha uri ndi mini tshi itaho uri ri vhe vhalala. Samusi kale vhathu vho ṱoḓa “mushonga,” na ṋamusi vha kha ḓi lingedza u wana nḓila ya u ponyoka lufu na u sa vha vhalala. Fhedzi zwenezwi zwo vha swikisa ngafhi?

MUDZIMU O ‘VHEA MAḒUVHA A ḒAHO MBILUNI DZAVHO.’​—MUHUWELELI 3:11

VHA LINGEDZA U ḒIVHA ZWI ITAHO URI RI VHE VHALALA

Vhorasaintsi vha gudaho nga ha dzisele vho ṱalutshedza nga nḓila dzi fhiraho 300 uri ndi ngani ri tshi vha vhalala, ra fa. Zwenezwino, vhorasaintsi vho kona na u ita uri sele dza zwipuka na dza vhathu dzi tshile tshifhinga tshilapfu ḽaborothari. Zwenezwo zwo ita uri vhathu vho pfumaho vha bvise tshelede uri hu itiwe ṱhoḓisiso ya uri ndi ngani ri tshi fa. Ndi zwifhio zwe vha zwi wana?

U lingedza u ita uri vhathu vha lalame. Vhaṅwe vhorasaintsi vha amba uri ri vha vhalala nga nṱhani ha zwithu zwi re nga ngomu ha sele dzashu, zwine zwa vhidzwa telomere. Mushumo wazwo ndi u tsireledza sele dzashu musi dzi tshi bveledza dziṅwe sele. Fhedzi zwi ya zwi tshi fhungudzea musi sele dzashu dzi tshi bveledza dziṅwe. Musi zwi tshi fhelela, sele dzashu a dzi tsha kona u bveledza dziṅwe sele, ndi hone u thoma ha vhulala.

Elizabeth Blackburn ndi rasaintsi o wanaho pfufho nga 2009 nga nṱhani ha mushumo wawe. Ene na vhane a shuma navho, vho wana phurotheini ine ya ita uri telomere i si ṱavhanye u fhelela, zwenezwi zwi ita uri sele i bveledze dziṅwe sele lwa tshifhinga tshilapfu. Naho zwo ralo, vha amba uri telomere “a i iti uri muthu a tshile u fhira miṅwaha ine a tea u tshila yone.”

U shandula zwiṅwe zwithu kha sele ndi iṅwe nḓila ine ya khou lingedza u shumiswa u thivhela vhulala. Musi sele dzashu dzo no vha dza kale lune dza si tsha kona u bveledza dziṅwe, dzi nga ita uri maswole a muvhili a si tsha shuma zwavhuḓi, zwa ita uri muthu a zwimbe, a pfe vhuṱungu na u lwala. Zwenezwino, vhorasaintsi vha ngei Fura, vho lingedza u shandula zwiṅwe zwithu kha sele dze vha dzi dzhia kha vhalala vhe vhaṅwe vhavho vha vha vhe na miṅwaha i fhiraho 100. Muphurofesa Jean-Marc Lemaître ane a vha murangaphanḓa wa vho itaho yeneyo ṱhoḓisiso, o amba uri zwe vha wana zwi sumbedza uri sele dzi nga dovha dza kona u bveledza dziṅwe sele naho dzo no vha dza kale.  

NAA SAINTSI I NGA ITA URI RI LALAME?

Naho hu na nḓila nnzhi dza u thivhela vhulala, a si vhorasaintsi vhoṱhe vhane vha tenda uri dzi nga ita uri ri tshile tshifhinga tshilapfu. Ndi ngoho uri u bva ḓanani ḽa vhu 19, vhathu vha vho tshila tshifhinga tshilapfu. Fhedzi zwenezwi zwi itiswa ngauri vhathu vhanzhi vha na vhudele, vha shumisa zwithivhela malwadze na mishonga. Vhaṅwe vhorasaintsi vha amba uri vhathu vha nga si kone u fhirisa miṅwaha ine vha tea u tshila yone.

Miṅwahani i ṱoḓaho u vha 3 500 yo fhiraho, Mushe o amba uri: “Miṅwaha yashu i nga vha mahumi maṱanu na mavhili [70]; arali i tshi anda i nga swika mahumi maṱanu na mararu [80]; madzanga ayo ndi u ṱhuphea na u ṱovhowa; ngauri yo ṱavhanya u fhira, na riṋe ra fhufha.” (Psalme ya 90:10) Zwe Mushe a amba zwi kha ḓi vha ngoho na ṋamusi naho vhathu vha tshi lingedza u ita uri ri tshile tshifhinga tshilapfu.

Tshi mangadzaho ndi uri zwiṅwe zwipuka zwi nga tshila miṅwaha ya maḓana nahone miri i ngaho mivhuyu i nga tshila miṅwaha ya zwigidi. Musi ri tshi vhambedza tshifhinga tshine ra tshi tshila na vhutshilo ha zwiṅwe zwithu, naa a ri ḓivhudzisi uri, ‘Ro sikelwa u tshila miṅwaha ya 70 kana 80 fhedzi?’