Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Ṱhogomelani “Ipfi Ḽa Mutsinda”

Ṱhogomelani “Ipfi Ḽa Mutsinda”

Ṱhogomelani “Ipfi Ḽa Mutsinda”

“Mutsinda a dzi nga mu tevheli, dzi ḓo mu shavha; ngauri a dzi ḓivhi ipfi ḽa mutsinda.”—YOHANE 10:5.

1, 2. (a) Maria o aravha hani musi Yesu a tshi mu vhidza nga dzina, nahone ndi maipfi afhio a Yesu e a fanyiselwa nga tshenetshi tshiitea? (b) Ndi mini zwine zwa ita uri ri kone u dzula tsini ha Yesu?

YESU o vuswaho vhafuni o vhona musadzi o ima tsini na tshalo tshawe tshi si na tshithu. O vha a tshi mu ḓivha zwavhuḓi. Ndi Maria Magdalena. O pandela madimoni e a vha e khae miṅwaha mivhili yo fhiraho. Nga zwenezwo, u bva tsheetsho o vha a tshi khou mu tevhela na vhaapostola vhawe, a tshi khou vha ṱhogomela. (Luka 8:1-3) Fhedzi, ṋamusi Maria u khou lila, u khou pfa vhuṱungu nga ṅwambo wa uri o vhona Yesu a tshi fa nahone zwa zwino tshitumbu tshawe na tshone tsho vha tshi si tsheeho! Ngauralo Yesu a mu vhudzisa a ri: “Musadzi, U lila’ni? U ṱoḓa nnyi?” A tshi humbula uri ndi mulindi wa tsimu, a ri: “Murena, arali e iwe wo mu hwalaho, mbudze he wa mu vhea, ndi yo mu dzhia.” Nga zwenezwo, Yesu a amba nae a ri: “Maria!” Nga u ṱavhanya a ṱhogomela nḓila yo ḓoweleaho ye amba nae ngayo. A huwelela nga dakalo a ri: “Mufunzi wanga!” Nahone nga murahu a mu kuvhatedza.—Yohane 20:11-18.

2 Enea mafhungo a fanyisa nga nḓila i kwamaho zwe Yesu a zwi amba mathomoni. A tshi ḓivhambedza na mulisa nahone a tshi vhambedza vhatevheli vhawe na nngu, o amba uri mulisa u ḓo vhidza nngu dzawe nga dzina nahone dzi ḓo ḓivha ipfi ḽawe. (Yohane 10:3, 4, 14, 27, 28) Vhukuma, samusi nngu i tshi kona u ḓivha mulisa wayo, na Maria o ṱhogomela Mulisa wawe, Kristo. Na vhatevheli vha Yesu vha a ṱhogomela Mulisa wavho ṋamusi. (Yohane 10:16) Samusi u thetshelesa ha nngu zwi tshi ita uri i kone u vha tsini na mulisa wayo, na u ṱalukanya hashu ha muya hu ita uri ri kone u tevhedza ṋayo dza Mulisa washu Wavhuḓi, Yesu Kristo.—Yohane 13:15; 1 Yohane 2:6; 5:20.

3. Ndi dzifhio dziṅwe mbudziso dzine dza nga vuswa nga tshifanyiso tsha Yesu tsha danga ḽa dzinngu?

3 Naho zwo ralo, u ya nga tshenetsho tshifanyiso, u kona ha nngu o ṱhogomela ipfi ḽa muthu zwi ita uri i kone u ḓivha khonani yayo na swina ḽayo. Hezwi ndi zwa ndeme nga uri ri na maswina o ri tangaho. Ndi vhafhio vhenevho? Vha shuma hani? Ri nga ḓi tsireledza hani? U itela uri ri wane phindulo, kha ri ṱhogomele zwiṅwe zwe Yesu a zwi amba kha tshifanyiso tshawe tsha danga ḽa dzinngu.

‘Ane a sa Kone u Dzhena nga Khoro’

4. U ya nga tshifanyiso tsha mulisa, nngu dzo vha dzi tshi ḓo tevhela nnyi, nahone dzo vha dzi sa ḓo tevhela nnyi?

4 Yesu u ri: “A dzhenaho nga khoro ndi ene mulisa wa nngu. Ndi ene ané mu-linda-khoro a ḓo mu vulela; nngu dzi pfa ipfi ḽawe, u vhidza nngu dzawe nga madzina, a bva nadzo’. Musi ó bvisa nngu dzawe dzoṱhe dangani, u a dzi ranga phanḓa, dzone dza mu tevhela, ngauri dzi ḓivha ipfi ḽawe. Mutsinda a dzi nga mu tevheli, dzi ḓo mu shavha; ngauri a dzi ḓivhi ipfi ḽa mutsinda.” (Yohane 10:2-5) Ṱhogomelani uri Yesu o shumisa ipfi ḽine ḽa ri “ipfi” luraru. Luvhili lwoṱhe o amba nga ha ipfi ḽa mulisa, fhedzi lwa vhuraru a amba nga ha “ipfi ḽa mutsinda.” Yesu o vha a tshi khou amba nga ha mutsinda ufhio?

5. Ndi ngani ri sa sumbedzi mafunda kha mutsinda o ambiwaho kha Yohane ndima ya 10?

5 Yesu ha khou amba nga ha mutsinda ane ra fanela u mu sumbedza mafunda—ane u ya nga luambo lwa u thoma lwa Bivhilini ḽa amba uri “lufuno lwa vhatsinda.” (Vha-Heberu 13:2) Kha tshifanyiso tsha Yesu, mutsinda ane a khou ambiwa a si mueni o rambiwaho. Ha ‘dzheni dangani ḽa nngu nga khoro, tshawe ndi u pfuka nga huṅwe.’ “Onoyo ndi mbava, ndi ḽivemu.” (Yohane 10:1) Ndi nnyi wa u tou thoma u vhidzwa mbava na ḽivemu Ipfini ḽa Mudzimu? Sathane Diabolo. Ri wana vhuṱanzi ha zwenezwi buguni ya Genesi.

Tshifhinga Tshe Ipfi ḽa Mutsinda ḽa Thoma u Pfiwa Ngatsho

6, 7. Ndi ngani zwo tea uri Sathane a vhidzwe mutsinda na mbava?

6 Genesi 3:1-5 i ṱalusa nḓila ye ipfi ḽa mutsinda ḽa pfiwa ngayo lwa u tou thoma kha ḽifhasi. Eneo mafhungo a amba uri Sathane o thoma u ya kha musadzi, Eva, a tshi shumisa ṋowa nahone a amba nae nga nḓila ya u mu fhura. Vhukuma, u ya nga enea mafhungo Sathane ha vhidzwi uri ndi “mutsinda” nga nḓila yo livhaho. Naho zwo ralo, nyito dzawe dzi sumbedza nga nḓila nnzhi uri o vha a tshi fana na mutsinda o ṱaluswaho kha tshifanyiso tsha Yesu tsho ṅwalwaho kha Yohane ndima ya 10. Ṱhogomelani huṅwe u fana hune ha vha hone.

7 Yesu o amba uri mutsinda u dodela zwipondwa zwawe nga nḓila i sa vhonali. Nga hu fanaho, Sathane o ya kha tshipondwa nga nḓila i sa vhonali, a tshi shumisa ṋowa. Yeneyi nḓila ya vhukwila i sumbedza zwine Sathane a vha zwone zwa vhukuma—mutsinda ane a tou dodela. Zwiṅwe hafhu, tshipikwa tsha mutsinda ndi u fhura nngu kha muṋe wadzo. Zwi re zwone ndi uri, nyito dzawe dzo hulela u fhirisa dza mbava, nga uri ndivho yawe i dovha ya vha ya u “shidzha na u vhulaha.” (Yohane 10:10) Nga hu fanaho, Sathane o vha e mbava. Musi a tshi fhura Eva, o tswa u fulufhedzea hawe kha Mudzimu. Zwiṅwe hafhu, Sathane o dovha a ita uri vhathu vha fe. Ngauralo, u dovha a vha muvhulahi.

8. Sathane o shandukisa hani maipfi a Yehova na ndivho dzawe?

8 U sa fulufhedzea ha Sathane ho dovha ha vhonala kha nḓila ye a shandukisa ngayo maipfi a Yehova na ndivho dzawe. O vhudzisa Eva a ri: “Nangoho Mudzimu o amba a ri: miri yoṱhe . . . ni songo i ḽa?” Musi Sathane a tshi amba zwenezwo o ḓiita u nga ri o mangala, zwi tshi tou nga u khou amba u ri: ‘Mudzimu a nga ita hani tshiṱuhu tsho raloho?” O engedza a ri: “Mudzimu a tshi ralo u ḓivha zwauri musi nó ḽa wone, maṱo aṋu a ḓo bonyolowa.” Ṱhogomelani maipfi awe ane a ri: ‘Mudzimu u a ḓivha.’ Zwo vha zwi tshi tou nga Sathane u khou ri: ‘Ndi a ḓivha zwine Mudzimu a ḓivha. Ndi a ḓivha ndivho dzawe, nahone ndi mmbi.’ (Genesi 2:16, 17; 3:1, 5) Zwi pfisaho vhuṱungu ndi uri Eva na Adamu a vho ngo furalela ipfi ḽa mutsinda. Nṱhani hazwo, vho ḽi thetshelesa nahone vha ḓi ḓisela makhaulambilu, vhone na vhana vhavho.—Vha-Roma 5:12, 14.

9. Ndi ngani ri tshi fanela u lavhelela uri ipfi ḽa mutsinda ḽi pfale ṋamusi?

9 Sathane u shumisa maitele a fanaho u itela u fhura vhathu vha Mudzimu ṋamusi. (Ndzumbululo 12:9) “Ndi ene khotsi ya vhadzia-u-zwifha,” nahone vhane vha lingedza u fhura vhashumeli vha Mudzimu u fana nae ndi vhana vhawe. (Yohane 8:44) Kha ri ṱhogomele dziṅwe nḓila dzine ipfi ḽa mutsinda ḽa pfala ngadzo ṋamusi.

Nḓila Ine Ipfi ḽa Mutsinda ḽa Pfala Ngayo Ṋamusi

10. Ndi ifhio iṅwe nḓila ine ipfi ḽa mutsinda ḽa pfala ngayo?

10 Mihumbulo ya vhufhura. Muapostola Paulo u ri: “Ni songo tekatekiswa nga dzipfunzo dza mavhala-vhala dzi sili.” (Vha-Heberu 13:9) Dzenedzo ndi pfunzo-ḓe? Samusi dzi tshi nga ‘ri tekatekisa’, zwi tou pfala uri Paulo o vha a tshi khou ambela kha pfunzo dzine dza kula nungo muyani. Ndi vhafhio vhane vha ḓisa dzenedzo pfunzo dza mutsinda? Paulo o vhudza tshigwada tsha vhahulwane vha Vhakriste a ri: “Na kha inwi vhaṋe hu ḓo vuwa vhanna vhane vha amba pfunzo i sili, ya uri vha kunge vhafunziwa.” (Mishumo 20:30) I ngoho, ṋamusi u tou fana na misini ya Paulo, vhaṅwe vhathu vhe vha vha vhe tshipiḓa tsha tshivhidzo tsha Vhukriste vha lingedza u fhura nngu nga u “amba pfunzo i sili”—ngoho i songo fhelelaho na mazwifhi madala-dala. Samusi muapostola Petro o zwi sumbedza, vha shumisa “maipfi a xedzisaho”—maipfi ane a vhonala e a ngoho, ngeno e mafhungo a si na mushumo.—2 Petro 2:3.

11. Maipfi a re kha 2 Petro 2:1, 3 a dzumbulula hani maitele na ndivho dza vhagunei?

11 Petro o dovha a dzumbulula maitele a pfunzo dza vhugunei nga u amba u ri vhenevho vhathu “vha ḓo ṋengisa vha dzhenisa dzipfunzo dza vhushandukwa vhu lovhisaho.” (2 Petro 2:1, 3) U tou fana na mbava i re kha tshifanyiso tsha Yesu tsha danga ḽa dzinngu i “sa dzheniho dangani ḽa nngu nga khoro, tshawe ha vha u pfuka nga huṅwe,” na vhagunei vha ri dodela nga tshiphiri. (Vha-Galata 2:4; Yuda 4) Tshipikwa tshavho ndi tshifhio? Petro o engedza nga u ri: ‘Vha ḓo ni xedza.’ Vhukuma, hu sa londwi nḓila ine vhagunei vha nga ḓiimelela ngayo, tshipikwa tshihulwane tsha mbava ndi “u tswa, u shidzha na u tshinyadza.” (Yohane 10:10) Ḓilindeni kha vhatsinda vho raloho!

12. (a) Vhukonani hashu vhu nga ita hani uri ri pfe maipfi a vhatsinda? (b) Ndi u fana hufhio hu re hone vhukati ha vhukwila ha Sathane na ha vhatsinda ṋamusi?

12 Vhukonani vhu tshinyadzaho. Maipfi a vhatsinda ri nga a pfa kha khonani dzashu. Vhukonani vhu tshinyadzaho vhu vhea khomboni zwihuluhulu vhaswa. (1 Vha-Korinta 15:33) Humbulani, Sathane o livhisa ṱhogomelo yawe kha Eva—we a vha e muṱuku nahone a si na tshenzhelo kha vhathu vha u thoma u tshila. O mu fhura nga u mu vhudza uri Yehova u khou mu dzima mbofholowo, hu uri zwo vha zwi songo ralo. Yehova o vha a tshi funa zwivhumbwa zwawe zwa vhathu nahone o vha a tshi ṱhogomela mutakalo wavho. (Yesaya 48:17) Nga hu fanaho ṋamusi, vhatsinda vha lingedza fhura vhaswa uri vha pfe u nga vhabebi vhavho vha Vhakriste vha khou vha dzima mbofholowo. Vhenevho vhatsinda vha nga ni kwama hani? Muṅwe musidzana wa Mukriste o tenda a ri: “Lutendo lwanga lwo fhungudzwa lwa tshifhinga tshilapfu nga vhathu vhe nda vha ndi tshi dzhena navho kiḽasini. Vho vha vha tshi dzulela u amba uri vhurereli hanga vhu ita uri muthu a sa vhe na mbofholowo nahone a vhu pfali.” Naho zwo ralo, ngoho ndi ya uri vhabebi vhaṋu vha a ni funa. Ngauralo musi vhane na dzhena navho tshikolo vha tshi lingedza u ni fhura uri ni sa thetshelese vhabebi vhaṋu, ni songo tenda u fhurwa u fana na Eva.

13. Ndi buḓo ḽifhio ḽa vhuṱali ḽe Davida a ḽi khetha, nahone ndi nḓila ifhio ine ra nga kona u mu edzisa ngayo?

13 Malugana na vhukonani vhu tshinyadzaho, mupsalme Davida u ri: “A thi dzuli na vhathu vha sá ḓivhalei, ’thi tshimbili na vha u dzumbama.” (Psalme ya 26:4) Hafhu, naa ni a ṱhogomela nḓila ine vhatsinda vha dodela ngayo? Vha a ḓidzumba zwine vha vha zwone—u tou fana na Sathane we a ḓidzumba nahone a shumisa ṋowa. Ṋamusi, vhaṅwe vhathu vhane vha ḓifara luvhi nga zwa u ṱangana nga dzimbeu vha a ḓidzumba zwine vha vha zwone na u dzumba mihumbulo yavho nga u shumisa Internet. Fhethu ha u ambedzana hu re kha Internet, vhaaluwa vha re na mihumbulo mivhi vha nga kha ḓi ḓishandukisa vha ḓiita vhaswa u itela uri vha fhure vhaswa. Khumbelo kha vhaswa ndi ya uri vha fhaṱuwe vhukuma, arali zwi songo ralo vha ḓo huvhala muyani.—Psalme ya 119:101; Mirero 22:3.

14. Nga tshiṅwe tshifhinga, khasho dzi phaḓaladza maipfi a vhatsinda nga nḓila-ḓe?

14 U pomoka ha mazwifhi. Naho miṅwe mivhigo nga ha Ṱhanzi dza Yehova i ngoho, nga tshiṅwe tshifhinga khasho i a tendela u hashwa ha maipfi a vhatsinda. Sa tsumbo, kha ḽiṅwe shango muvhigo wa mafhungo wo amba mazwifhi a uri Dziṱhanzi dzo tikedza vhuvhusi ha Hitler tshifhingani tsha Nndwa ya Vhuvhili ya Shango. Kha ḽiṅwe shango, muṅwe muvhigo wo pomoka Dziṱhanzi mulandu wa u tshinyadza dzikereke. Kha mashango o fhambanaho khasho yo pomoka Dziṱhanzi mulandu wa u hana vhana vhavho vha tshi alafhiwa na u vhuyafhedza vhuvhi vhuhulwane ho itwaho nga khole nga vhatendi ngavho. (Mateo 10:22) Naho zwo ralo, vhathu vha fulufhedzeaho vhane vha ri ḓivha zwavhuḓi vha a ṱhogomela uri honoho u pomoka ndi ha mazwifhi.

15. Ndi ngani zwi si vhuṱali u tenda tshiṅwe na tshiṅwe tshine tsha ambiwa kha khasho?

15 Ri fanela u ita mini arali ra sedzana na u pomokwa nga maipfi o raloho a vhatsinda? Ri fanela u dzhiela nṱha nyeletshedzo i re kha Mirero 14:15: “Tsilu ḽi tenda zwoṱhe zwiambiwa; muthanyi u sedza ṋayo dzawe.” A si vhuṱali u tenda tshiṅwe na tshiṅwe tshine tsha ambiwa sa ngoho kha khasho. Naho ri songo tea u sa fulufhela mafhungo maṅwe na maṅwe ane a ambiwa kha khasho, ri a ṱhogomela uri “shango ḽoṱhe ḽo vhumbulutshela kha Muvhi.”—1 Yohane 5:19.

“Ṱalukanyani Mimuya”

16. (a) Nḓila ine nngu dza vhukuma dza tshila ngayo i sumbedza hani vhungoho ha maipfi a Yesu ane a wanala kha Yohane 10:4? (b) Bivhili i ri ṱuṱuwedzela u ita mini?

16 Ngauralo, ri nga vha hani na vhungoho ha uri ri khou shumisana na khonani kana swina? Yesu o ri nngu dzi tevhela mulisa “ngauri dzi ḓivha ipfi ḽawe.” (Yohane 10:4) Tshithu tshine tsha ita uri nngu dzi tevhele mulisa a si nḓila ine a vha ngayo, fhedzi ndi ipfi ḽawe. Bugu ine ya amba nga ha mashango a Bivhilini yo sumbedza nḓila ye mudali a vhuya a amba ngayo uri nngu dzi ḓivha mulisa wadzo nga zwiambaro zwawe, hu si nga ipfi ḽawe. Onoyo mulisa o amba uri dzi mu ḓivha nga ipfi ḽawe. U itela u sumbedza zwenezwo, o mbo ḓi ambara zwiambaro zwa mudali. Musi onoyo mudali o no ambara zwiambaro zwa mulisa a vhidzelela nngu, fhedzi a dzo ngo ya khae. Dzo vha dzi sa ḓivhi ipfi ḽawe. Naho zwo ralo, musi mulisa a tshi dzi vhidza, naho o vha a songo ambara nga nḓila yo ḓoweleaho, nngu dzo mbo ḓi gidima dza ya khae. Ngauralo, muṅwe muthu a nga kha ḓi ambara sa mulisa, fhedzi kha nngu zwenezwo a zwi ambi uri u mulisa. Zwi re zwone ndi uri nngu dzi thetshelesa ipfi ḽa ane a khou vhidzelela nahone dza ḽi vhambedza na ipfi ḽa mulisa. Ipfi ḽa Mudzimu ḽi ri vhudza uri ri ite zwi fanaho—musi ḽi tshi ri: “Ṱalukanyani mimuya, arali í ya u bva Mudzimuni.” (1 Yohane 4:1; 2 Timotheo 1:13) Ndi mini zwine zwa ḓo ri thusa u ita nga u ralo?

17. (a) Ri nga ḓivha hani ipfi ḽa Yehova? (b) Nḓivho ya Yehova i ita uri ri kone u ita mini?

17 Zwi tou pfala uri, arali ra ḓivha zwavhuḓi ipfi ḽa Yehova, kana mulaedza wawe, ri ḓo kona u ḓivha ipfi ḽa mutsinda. Bivhili i sumbedza nḓila ine ra nga kona ngayo u wana nḓivho yo raloho. I ri: “Dzinḓevhe dzau dzi ḓo pfa murahu hau U tshi pfi: Nḓila ngeino; farani yenei!” (Yesaya 30:21) “Ipfi” ḽi re murahu hashu ḽi bva Ipfini ḽa Mudzimu. Tshifhinga tshoṱhe musi ri tshi vhala Ipfi ḽa Mudzimu, ri pfa u nga ndi ipfi ḽa Mulisa washu Muhulwane, Yehova. (Psalme ya 23:1) Ngauralo, musi ri tshi bvela phanḓa na u vhala Bivhili, ri mbo ḓi thoma u ḓowelana vhukuma na ipfi ḽa Mudzimu. Nḓivho yo raloho i ḓo ita uri ri kone u ḓivha maipfi a vhatsinda.—Vha-Galata 1:8.

18. (a) U ḓivha ipfi ḽa Yehova zwi katela na mini? (b) U ya nga Mateo 17:5, ndi ngani ri tshi fanela u ita zwine ipfi ḽa Yesu ḽa amba zwone?

18 U ḓivha ipfi ḽa Yehova zwi katela na mini? Nga nnḓa ha u ḽi ḓivha fhedzi, hu katelwa na u ita zwine ḽa amba. Ṱhogomelani hafhu Yesaya 30:21. Ipfi ḽa Mudzimu ḽi ri: “Nḓila ngeino.” Ee, nga u guda Bivhili, ri a pfa vhulivhisi ha Yehova. Hafhu, u ri: “Farani yenei!” Yehova u ṱoḓa ri tshi shumisa zwine ra zwi pfa. Ngauralo, nga u shumisa zwe ra zwi guda, ri sumbedza uri a ro ngo sokou pfa ipfi ḽa Yehova fhedzi, fhedzi ri a dovha ra ita zwine ḽa amba. (Doiteronomio 28:1) U ita zwine ipfi ḽa Yehova ḽa amba zwone zwi katela na u ita zwine ipfi ḽa Yesu ḽa amba zwone, ngauri Yehova u ri vhudza uri ri ite nga u ralo. (Mateo 17:5) Ndi mini zwine Yesu, Mulisa washu wa Ndele, a ri vhudza uri ri zwi ite? U ri funza uri ri ite vhathu vhafunziwa na u fulufhela “mukoma a fulufhedzeaho na wa vhuṱali.” (Mateo 24:45; 28:18-20) U ita zwine ipfi ḽawe ḽa amba zwone zwi amba vhutshilo hashu vhu sa fheli.—Mishumo 3:23.

“Dzi ḓo Mu Shavha”

19. Ri fanela u aravha hani kha maipfi a vhatsinda?

19 Ngauralo, ri fanela u aravha hani kha maipfi a vhatsinda? Ri fanela u aravha nga nḓila ine nngu dza aravha ngayo. Yesu u ri: “Mutsinda a dzi nga mu tevheli, dzi ḓo mu shavha.” (Yohane 10:5) Ri ḓo aravha nga nḓila mbili. Ya u thoma, a ri ‘nga tevheli mutsinda na luthihi.’ Ee, ri ḓo hana u tevhela mutsinda. Zwi re zwone ndi uri, u ya nga Lugerika lwo shumiswaho Bivhilini, ipfi ḽine ḽa ri ‘na luthihi’ ḽi sumbedza u hana nga ho khwaṱhaho u ya nga lwonolwo luambo. (Mateo 24:35; Vha-Heberu 13:5) Ya vhuvhili, ri ḓo “mu shavha,” kana u mu landula. Yeneyo ndi yone nḓila yo teaho fhedzi ine ra fanela u aravha ngayo kha vhane vha funza pfunzo dzi sa tshimbilelani na ipfi ḽa Mulisa washu wa Ndele.

20. Ri ḓo aravha hani musi ro sedzana na (a) mihumbulo ya vhugunei ya vhufhura, (b) vhukonani vhu tshinyadzaho, (c) mivhigo ya khasho ine ya ri pomoka milandu ya mazwifhi?

20 Nga zwenezwo, musi ro sedzana na vhathu vha re na mihumbulo ya vhugunei, ri fanela u ita zwine Ipfi ḽa Mudzimu ḽa ri vhudza zwone: “Ni sedze vha itaho dziphiringanyo na zwikhukhuliso, zwithu zwi sá anḓani na pfunzo ye na funzwa, nahone ni vha iledze.” (Vha-Roma 16:17; Tito 3:10, NW.) Nga hu fanaho, vhaswa vha Vhakriste vhane vha sedzana na khombo ya vhukonani vhu tshinyadzaho vha fanela u shumisa nyeletshedzo ye Paulo a i ṋea Timotheo we a vha a tshi kha ḓivha muswa: “Shavha dzinyemulo dza hana.” Nahone musi ro sedzana na u pomokwa ha mazwifhi kha khasho, ri ḓo humbula nyeletshedzo yo engedzeaho ye Paulo a i vhudza Timotheo: “Vha [vhane vha thetshelesa maipfi a vhatsinda] pambuselwa kha dzingano. Iwe-ha, dzula wó dzivhuluwa kha zwoṱhe.” (2 Timotheo 2:22; 4:3-5) Hu sa londwi uri maipfi a vhatsinda a nga vhonala a tshi takadza lungafhani, ri ḓo iledza oṱhe ane a nga ri pambusa kha lutendo lwashu.—Psalme ya 26:5; Mirero 7:5, 21; Ndzumbululo 18:2, 4.

21. Ndi malamba afhio o lindelaho vhane vha hana u thetshelesa maipfi a vhatsinda?

21 Nga u sa thetshelesa maipfi a vhatsinda, Vhakriste vho ḓodzwaho nga muya vha aravha kha maipfi a Mulisa wa Ndele ane a wanala kha Luka 12:32. Henefho Yesu u vha vhudza u ri: “U si ofhe iwe sambi ḽiṱuku, ngauri zwi funwaho nga Khotsi ndi u ni fha muvhuso.” (Luka 12:32) Nga hu fanaho “vha dziṅwe nngu” vha fhisetshela u pfa maipfi a Yesu ane a ri: “Iḓani vhafhaṱutshedzwa vha Khotsi-anga, iḽani vhufa ha vhuhosi he nda ni lugisela tshee shango ḽa tikiwa.” (Yohane 10:16; Mateo 25:34) Ri ḓo vhuyelwa lungafhani arali ra dzula ro fhaṱutshela “ipfi ḽa mutsinda”!

Naa Ni a Zwi Humbula?

• Sathane u tea hani ṱhaluso ya mutsinda o ambiwaho kha tshifanyiso tsha Yesu tsha danga ḽa dzinngu?

• Maipfi a vhatsinda a pfala hani ṋamusi?

• Ri nga ṱhogomela hani maipfi a vhatsinda?

• Ri fanela u aravha hani kha maipfi a vhatsinda?

[Mbudziso Dza Pfunzo]

[Tshifanyiso kha siaṱari 15]

Maria o kona u ṱhogomela Kristo

[Tshifanyiso kha siaṱari 16]

Mutsinda ha yi kha sambi nga nḓila yo livhaho

[Tshifanyiso kha siaṱari 18]

Ri aravha hani kha maipfi a vhatsinda?