Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Khosi Dza Malo Dzo Dzumbululwa

Khosi Dza Malo Dzo Dzumbululwa

Khosi Dza Malo Dzo Dzumbululwa

Bugu ya Daniele na ya Ndzumbululo a dzi ri vhudzi fhedzi uri mahosi a shango a malo kana mivhuso ya vhathu ndi ifhio, fhedzi dzi dovha dza ri sumbedza nḓila ye mivhuso yeneyo ya vha i tshi ḓo tevhekana ngayo. Ri nga pfesesa zwine honovhu vhuporofita ha amba zwone arali ra thoma nga u pfesesa vhuporofita ha u thoma vhu re Bivhilini.

Kha ḓivhazwakale yoṱhe, Sathane o dzudzanya mbeu yawe uri i vhe madzangano a zwa politiki kana mivhuso. (Luka 4:5, 6) Naho zwo ralo, ndi mivhuso i si gathi fhedzi ye ya vha na ṱhuṱhuwedzo khulwane kha vhathu vha Mudzimu, hu sa londwi uri ndi lushaka lwa Vhaisiraele kana tshivhidzo tsha Vhakriste vho ḓodzwaho. Mabono e a vhonwa nga Daniele na nga Yohane a ṱalusa mivhuso mihulwane ya malo fhedzi.

[Tshati/Zwifanyiso kha masiaṱari 12, 13]

(U itela uri ni vhone nḓila ye mafhungo a dzudzanywa ngayo nga vhuḓalo, sedzani khandiso)

VHUPOROFITA VHUPOROFITA

HA DANIELE HA NDZUMBULULO

1. Egipita

2. Asuri

3. Babele

4. Meda

na Peresia

5. Gerika

6. Roma

7. Britain na U.S.A. *

8. Ndangano ya Dzitshaka (League of Nations)

na Yuno (United Nations) *

VHATHU VHA MUDZIMU

2000 B.C.E.

Abrahamu

1500

Lushaka lwa Isiraele

1000

Daniele 500

B.C.E./​C.E.

Yohane

Isiraele wa Mudzimu 500

1000

1500

2000 C.E.

[Ṱhaluso i re magumoni a siaṱari]

^ Mivhuso yeneyi mivhili i ḓo vha i tshi kha ḓi vha hone tshifhingani tsha vhufhelo. Sedzani siaṱari 19.

^ Mivhuso yeneyi mivhili i ḓo vha i tshi kha ḓi vha hone tshifhingani tsha vhufhelo. Sedzani siaṱari 19.

[Zwifanyiso]

Tshifanyiso tshihulu-hulu (Dan. 2:31-45)

Mavhanda maṋa e a bva lwanzheni (Dan. 7:3-8, 17, 25)

Thutha na mbokoṱo (Dan., ndim. 8)

Ḽivhanda ḽi re na ṱhoho ṱhanu-na-mbili (Ndzumb. 13:1-10, 16-18)

Ḽivhanda ḽi re na ṋanga mbili ḽi ṱuṱuwedza uri hu itwe tshifanyiso tsha ḽivhanda (Ndzumb. 13:11-15)

[Ṱhaluso dza Vhubvo ha Tshifanyiso]

Photo credits: Egypt and Rome: Photograph taken by courtesy of the British Museum; Medo-Persia: Musée du Louvre, Paris