Khosi Dza Malo Dzo Dzumbululwa
Khosi Dza Malo Dzo Dzumbululwa
Bugu ya Daniele na ya Ndzumbululo a dzi ri vhudzi fhedzi uri mahosi a shango a malo kana mivhuso ya vhathu ndi ifhio, fhedzi dzi dovha dza ri sumbedza nḓila ye mivhuso yeneyo ya vha i tshi ḓo tevhekana ngayo. Ri nga pfesesa zwine honovhu vhuporofita ha amba zwone arali ra thoma nga u pfesesa vhuporofita ha u thoma vhu re Bivhilini.
Luka 4:5, 6) Naho zwo ralo, ndi mivhuso i si gathi fhedzi ye ya vha na ṱhuṱhuwedzo khulwane kha vhathu vha Mudzimu, hu sa londwi uri ndi lushaka lwa Vhaisiraele kana tshivhidzo tsha Vhakriste vho ḓodzwaho. Mabono e a vhonwa nga Daniele na nga Yohane a ṱalusa mivhuso mihulwane ya malo fhedzi.
Kha ḓivhazwakale yoṱhe, Sathane o dzudzanya mbeu yawe uri i vhe madzangano a zwa politiki kana mivhuso. ([Tshati/Zwifanyiso kha masiaṱari 12, 13]
(U itela uri ni vhone nḓila ye mafhungo a dzudzanywa ngayo nga vhuḓalo, sedzani khandiso)
VHUPOROFITA VHUPOROFITA
HA DANIELE HA NDZUMBULULO
1. Egipita
2. Asuri
3. Babele
4. Meda
na Peresia
5. Gerika
6. Roma
7. Britain na U.S.A. *
8. Ndangano ya Dzitshaka (League of Nations)
na Yuno (United Nations) *
VHATHU VHA MUDZIMU
2000 B.C.E.
Abrahamu
1500
Lushaka lwa Isiraele
1000
Daniele 500
B.C.E./C.E.
Yohane
Isiraele wa Mudzimu 500
1000
1500
2000 C.E.
[Ṱhaluso i re magumoni a siaṱari]
^ Mivhuso yeneyi mivhili i ḓo vha i tshi kha ḓi vha hone tshifhingani tsha vhufhelo. Sedzani siaṱari 19.
^ Mivhuso yeneyi mivhili i ḓo vha i tshi kha ḓi vha hone tshifhingani tsha vhufhelo. Sedzani siaṱari 19.
[Zwifanyiso]
Tshifanyiso tshihulu-hulu (Dan. 2:31-45)
Mavhanda maṋa e a bva lwanzheni (Dan. 7:3-8, 17, 25)
Thutha na mbokoṱo (Dan., ndim. 8)
Ḽivhanda ḽi re na ṱhoho ṱhanu-na-mbili (Ndzumb. 13:1-10, 16-18)
Ḽivhanda ḽi re na ṋanga mbili ḽi ṱuṱuwedza uri hu itwe tshifanyiso tsha ḽivhanda (Ndzumb. 13:11-15)
[Ṱhaluso dza Vhubvo ha Tshifanyiso]
Photo credits: Egypt and Rome: Photograph taken by courtesy of the British Museum; Medo-Persia: Musée du Louvre, Paris