Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Mbudziso Dzi Bvaho Ha Vhavhali

Mbudziso Dzi Bvaho Ha Vhavhali

Ndi ngani Vhayuda vha ḓanani ḽa u thoma ḽa miṅwaha vho vha vho “lindela” u swika ha Messia?

Misini ya Yohane Mulovhedzi, “vhathu vho vha vho lindela Kristo, vhoṱhe vho vha vha tshi khou elekanya nga ha Yohane mbiluni dzavho vha tshi ri, ‘Kani a nga vha e ene Kristo?’” (Luka 3:15) Ndi ngani Vhayuda vho vha vho lindela Messia uri a swike nga tshenetsho tshifhinga? Hu na zwiitisi zwo vhalaho.

Musi Yesu o no bebwa, muruṅwa wa Yehova o bvelela kha vhalisa vhe vha vha vhe malisoni tsini na Betlehema. Muruṅwa o amba uri: “Ṋamusi no bebelwa Mutshidzi, Kristo Murena, muḓini wa Davida.” (Luka 2:8-11) Nga murahu ha zwenezwo, ho bvelela “mmbi ya vharuṅwa ya ṱaḓulu, i tshi khou khoḓa Mudzimu i tshi ri: * ‘Nga hu rendwe Mudzimu wa ṱaḓulu-ṱaḓulu, nahone ḽifhasini nga hu vhe na mulalo vhukati ha vhathu vhane Mudzimu a vha takalela.’”—Luka 2:13, 14.

Mulaedza wo vha na ṱhuṱhuwedzo khulwane vhukuma kha vhalisa vhenevho vha ḓiṱukufhadzaho. Nga u ṱavhanya, vho ya Betlehema nahone musi vha tshi wana Maria, Yosefa na Yesu, “vha vha vhudza zwe vha vhudzwa zwone malugana na lushie.” Nga zwenezwo, “vhoṱhe vhe vha zwi pfa vha mangadzwa nga zwe vha vhudzwa nga vhalisa.” (Luka 2:17, 18) Maipfi ane a ri “vhoṱhe vhe vha zwi pfa” a sumbedza uri vhalisa vho amba na vhaṅwe, hu si Yosefa na Maria fhedzi. Nga zwenezwo, musi vhalisa vha tshi humela mahayani, vho bvela phanḓa vha tshi “renda na u khoḓa Mudzimu nga ha zwithu zwoṱhe zwe vha zwi pfa na u zwi vhona, samusi vho vha vho vhudzwa nga u ralo.” (Luka 2:20) Vhukuma, vhenevho vhalisa a vho ngo fhumula nga ha zwithu zwavhuḓi zwe vha zwi pfa nga ha Kristo!

Musi Maria a tshi isa murwa wawe wa tanzhe ngei Yerusalema phanḓa ha Yehova, u ya nga Mulayo wa Mushe, Ana muporofita wa mufumakadzi o “thoma u livhuha Mudzimu, nahone a amba nga ha ṅwana kha vhoṱhe vho lindelaho u tshidzwa ha Yerusalema.” (Luka 2:36-38; Ek. 13:12) Nga zwenezwo, mafhungo a u ḓa ha Messia o bvela phanḓa a tshi phaḓalala.

Nga murahu, “vhaḓivhi vha ṋaledzi vha bvaho Vhubvaḓuvha vha ḓa Yerusalema, vha ri: ‘Khosi yo bebwaho ya Vhayuda i ngafhi? Ngauri ro vhona ṋaledzi yawe musi ri Vhubvaḓuvha, zwino ro ḓa u mu losha.’” (Mat. 2:1, 2) Musi “Khosi Herode a tshi pfa zwenezwo, a mbo sinyuwa na vhoṱhe vha re Yerusalema. A kuvhanganya vhotshifhe vhahulu vhoṱhe na vhamaṅwalo, a thoma u vha vhudzisa he Kristo a pfi u ḓo bebwa hone.” (Mat. 2:3, 4)  Nga zwenezwo, vhathu vhanzhi vha zwi pfa uri Messia we a fulufhedziswa o swika! *

Luka 3:15 yo redzwaho mathomoni, i sumbedza uri vhaṅwe Vhayuda vho humbula uri Yohane Mulovhedzi a nga vha e Kristo. Naho zwo ralo, Yohane o ṱalutshedza nga uri: “Ane a khou ḓa murahu hanga u a mphira nga maanḓa, a thi fanelei u bvula thovho dzawe. Onoyo u ḓo ni lovhedza nga muya mukhethwa na nga mulilo.” (Mat. 3:11) Maipfi a Yohane a u ḓiṱukufhadza o ita uri hu lavhelelwe vhukuma u swika ha Messia.

Naa Vhayuda vha ḓanani ḽa u thoma ḽa miṅwaha vha nga vha vho shumisa vhuporofita ha vhege dza 70 ho ṅwalwaho kha Daniele 9:24-27 u itela u vhalela tshifhinga tsha u ḓa ha Messia? Naho zwi tshi nga kha ḓi vha zwo ralo, a hu na khwaṱhisedzo ya zwenezwo. Vhukuma, ho vha hu na nḓila nnzhi dzi sa fani dza u ṱalusa vhege dza 70 misini ya Yesu, fhedzi a hu na ṱhaluso i pfalaho u fhira yashu ya musalauno. *

Vhaessene—vhe vhathu vhanzhi vha vha vha tshi humbula uri ndi tshigwada tsha vhurereli tsha Vhayuda tshine tsha dzula sogani—vho gudisa uri hu ḓo bvelela Vhomessia vhavhili mafheloni a miṅwaha ya 490, fhedzi a ri na vhuṱanzi ha uri Vhaessene vhenevho vho shumisa vhuporofita ha Daniele u itela u vhalela. Naho vho vha vha tshi nga vha vho ita nga u ralo, zwi a konḓa u humbula uri Vhayuda vha nga ṱuṱuwedzwa nga kuvhalele kwa tshenetsho tshigwada tshi re thungo.

Ḓanani ḽa vhuvhili ḽa miṅwaha C.E., vhaṅwe Vhayuda vho vha vha tshi tenda uri vhege dza 70 dzo vha dzi zwifhinga zwa musi hu tshi fheliswa thembele ya u thoma nga 607 B.C.E. u swika nga 70 C.E. musi hu tshi fheliswa thembele ya vhuvhili, fhedzi vhaṅwe vho vha vha tshi humbula uri honoho vhuporofita ho ḓadzea tshifhingani tsha Vhamakabea ḓanani ḽa vhuvhili ḽa miṅwaha B.C.E. Nga zwenezwo, ho vha hu si na vhuṱanzi vhu pfalaho ha uri vhege dza 70 dzi fanela u vhalwa nga nḓila-ḓe.

Arali vhege dza 70 dzo pfeseswa nga nḓila yo teaho ḓanani ḽa u thoma ḽa miṅwaha C.E., muthu o vha a tshi nga humbula uri vhaapostola na vhaṅwe Vhakriste vha ḓanani ḽa u thoma ḽa miṅwaha, vho vha vha tshi ḓo vha vho amba uri ndi vhuṱanzi ha uri Yesu Kristo ndi Messia o fulufhedziswaho nahone o swika nga tshifhinga tsho teaho. Naho zwo ralo, a hu na vhuṱanzi ha uri Vhakriste vha u thoma vho ita nga u ralo.

Ri fanela u ṱhogomela iṅwe mbuno. Kanzhi vhaṅwali vha Dzievangeli vho sumbedza uri vhuṅwe vhuporofita vhu wanalaho Maṅwaloni a Luheberu ho ḓadzea kha Yesu Kristo. (Mat. 1:22, 23; 2:13-15; 4:13-16) Naho zwo ralo, a hu na na muthihi khavho we a ṱumanya u swika ha Yesu na vhuporofita ha vhege dza 70.

Nga u tou pfufhifhadza: A ri na vhuṱanzi ha uri vhathu vha misini ya Yesu vho vha vha tshi pfesesa zwavhuḓi vhuporofita ha vhege dza 70. Naho zwo ralo, Evangeli dzi ṋea zwiṅwe zwiitisi zwi pfalaho zwa uri ndi ngani vhathu vho vha vho “lindela” u ḓa ha Messia.

^ par. 4 Bivhili a i ambi uri vharuṅwa vho imba musi hu tshi bebwa Yesu.

^ par. 7 Ri nga ḓivhudzisa uri, Vhaḓivhi vha ṋaledzi vho ṱumanya hani u vhonala ha “ṋaledzi” Vhubvaḓuvha na u bebwa ha ‘khosi ya Vhayuda’? Naa vha nga vha vho pfa mafhungo a u bebwa ha Yesu musi vha tshi khou tshimbila Isiraele?

^ par. 9 U itela u wana kupfesesele kwashu kwa zwino kwa vhuporofita ha vhege dza 70, sedzani Thetshelesani Vhuporofita ha Daniele! ndima 11.