Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Tshilani U Tendelana Na Thabelo Ya Tsumbo—Tshipiḓa I

Tshilani U Tendelana Na Thabelo Ya Tsumbo—Tshipiḓa I

“Dzina ḽau nga ḽi itwe ḽikhethwa.”—MATEO 6:9.

1. Musi ri tshi huwelela, ri fanela u shumisa hani thabelo ya Yesu i wanalaho kha Mateo 6:9-13?

VHATHU vhanzhi vha ḓivha maipfi a thabelo a wanalaho kha Mateo 6:9-13. Musi ri tshi huwelela, ri shumisa maipfi a yeneyo thabelo u itela u gudisa vhathu uri Muvhuso u bvaho ha Mudzimu ndi wa vhukuma nahone u ḓo shandula ḽifhasi ḽa vha paradiso. Ri dovha ra shumisa maipfi ane a ri “dzina ḽau nga ḽi itwe ḽikhethwa” u itela u sumbedza uri Mudzimu u na dzina na uri ri fanela u ḽi dzhia ḽi ḽikhethwa.—Mateo 6:9.

2. Ri zwi ḓivha hani uri Yesu o vha a sa ṱoḓi ri tshi dovholola maipfi a fanaho tshifhinga tshoṱhe ri tshi rabela?

2 Naa Yesu o vha a tshi ṱoḓa uri ri dovholole maipfi e a a shumisa tshifhinga tshoṱhe musi ri tshi rabela, u fana na zwine vhanzhi vha zwi ita? Hai. Yesu o ri: “Musi u tshi rabela, u songo dovholola zwithu zwithihi lunzhi-lunzhi.” (Mateo 6:7) Nga tshiṅwe tshifhinga musi a tshi gudisa vhafunziwa vhawe nḓila ya u rabela o dovholola thabelo, fhedzi ho ngo shumisa maipfi a fanaho kokotolo. (Luka 11:1-4) Nga zwenezwo, Yesu o vha a tshi khou ṋea thabelo ya tsumbo u itela uri gudisa zwithu zwine ra fanela u rabela nga hazwo.

3. Ndi mbudziso dzifhio dzine na fanela u ḓivhudzisa musi ni tshi guda thabelo ya tsumbo?

3 Kha ino thero na i tevhelaho, ri ḓo guda thabelo ya tsumbo nga vhuronwane. Musi ni tshi ita nga u ralo, ḓivhudziseni uri, ‘Yeneyi thabelo i nga nthusa hani u rabela nga nḓila ya khwine?’ Tsha ndeme vhukuma, ‘Naa ndi khou tshila u tendelana na thabelo ya tsumbo?’

“KHOTSI ASHU WA ṰAḒULU”

4. Maipfi ane a ri “Khotsi ashu” a ri humbudza mini, nahone Yehova ndi Khotsi ashu nga nḓila-ḓe?

4 Yesu o thoma thabelo nga uri, “Khotsi ashu.” Zwenezwi zwi ri humbudza uri Yehova ndi Khotsi a vhahashu vhoṱhe vha tshinnani na vha tshisadzini shangoni ḽoṱhe. (1 Petro 2:17) Vhe vha nangwa nga Yehova u tshila ṱaḓulu vho itwa uri vha vhe vhana vhawe, nga zwenezwo, ndi Khotsi avho nga nḓila yo khetheaho. (Vharoma 8:15-17) Vhane vha ḓo tshila tshoṱhe kha ḽifhasi na vhone vha nga mu vhidza “Khotsi.” Yehova u vha ṋea vhutshilo nahone nga lufuno u vha ṋea zwishaiwa zwavho. Vha ḓo vhidzwa “vhana vha Mudzimu” musi vho no fhelela na u dzula vha tshi fulufhedzea kha Yehova musi vha tshi lingwa lwa u fhedza.—Vharoma 8:21; Nzumbululo 20:7, 8.

5, 6. Ndi tshifhiwa tshifhio tshavhuḓi tshine vhabebi vha nga tshi ṋea vhana vhavho, nahone ṅwana muṅwe na muṅwe u fanela u ita mini nga tshenetsho tshifhiwa? (Sedzani tshifanyiso tsha u thoma.)

5 Vhabebi vha ṋea vhana vhavho tshifhiwa musi vha tshi vha thusa u pfesesa uri Yehova ndi Khotsi avho wa ṱaḓulu na musi vha tshi vha gudisa u mu rabela. Mulavhelesi wa ḽiisela wa ngei Afurika Tshipembe o ri: “U bva ḓuvha ḽe vhananyana vhashu vha bebwa, ndo vha ndi tshi rabela navho madekwana maṅwe na maṅwe, nga nnḓa ha musi ndi siho hayani. Kanzhi vhananyana vhashu vha amba uri a vha humbuli kokotolo maipfi e nda vha ndi tshi a rabela nga eneo madekwana. Naho zwo ralo, vha kha ḓihumbula fhethu, nḓila ye vha vha vha tshi amba na Khotsi ashu Yehova na nḓila ye vha vha vha tshi ḓipfa vho dzika na u tsireledzea ngayo. Musi vha tshi vho kona u rabela, ndo vha ṱuṱuwedza u rabelela nṱha u itela uri ndi kone u vha pfa musi vha tshi amba nḓila ine vha humbula na u ḓipfa ngayo kha Yehova. Tshenetsho tsho vha tshi tshibuli tshavhuḓi tsha u pfa zwine zwa vha mbiluni dzavho. Nga zwenezwo, ndo kona u vha dededza kha zwithu zwa ndeme zwine vha fanela u zwi katela kha thabelo yavho ya tsumbo, u itela uri thabelo yavho i vhe i pfalaho.”

6 Vhananyana vhawe vho bvela phanḓa vha tshi sendela tsini na Yehova naho vho no aluwa. Zwino vha mbinganoni nahone vha khou shumela Yehova tshumeloni ya tshifhinga tsho ḓalaho na vhakalaha vhavho. Tshifhiwa tshavhuḓi tshine vhabebi vha nga tshi ṋea vhana vhavho, ndi u vha gudisa uri Yehova ndi Muthu wa vhukuma na uri vha nga vha khonani dzawe dza tsini. Fhedzi ṅwana muṅwe na muṅwe u fanela u ita uri vhushaka hawe na Yehova vhu vhe ha tsini.—Psalme ya 5:11, 12; 91:14.

“DZINA ḼAU NGA ḼI ITWE ḼIKHETHWA”

7. Ndi ifhio ndugelo ine ra vha nayo, fhedzi ri fanela u ita mini?

7 Ri na ndugelo ya u ḓivha dzina ḽa Mudzimu na u “vhidzwa nga dzina ḽawe.” (Mishumo 15:14; Yesaya 43:10) Ri rabela uri, “Dzina ḽau nga ḽi itwe ḽikhethwa.” Ri dovha ra humbela Yehova uri a ri thuse u sa ita kana u amba zwithu zwine zwa nga mu nyadzisa. A ro ngo fanela u fana na vhathu vha ḓanani ḽa u thoma vhe vha vha vha sa iti zwe vha vha vha tshi funza vhaṅwe. Paulo o ṅwala uri: “Dzina ḽa Mudzimu ḽi khou semiwa vhukati ha vhannḓa nga nṱhani haṋu.”—Vharoma 2:21-24.

8, 9. Ṋeani tsumbo ya nḓila ine Yehova a thusa vhane vha ṱoḓa u ita dzina ḽawe ḽikhethwa.

8 Ri ita zwoṱhe zwine ra nga kona u itela u hulisa dzina Yehova. Muṅwe wahashu wa tshisadzini wa ngei Norway we a vha a tshi khou alusa murwa wawe ane a vha na miṅwaha mivhili, o amba zwi tevhelaho musi munna wawe o no fa: “Ho vha hu tshifhinga tshi konḓaho vhukuma vhutshiloni hanga. Ndo vha ndi tshi rabela ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe lu ṱoḓaho u vha awara iṅwe na iṅwe u itela uri ndi wane maanḓa a u kona u langa maḓipfele anga uri ndi sa ṋee Sathane tshiitisi tsha u holedza Yehova nga nṱhani ha phetho dziṅwe na dziṅwe dza vhutsilu kana u sa fulufhedzea. Ndo vha ndi tshi ṱoḓa uri dzina Yehova ḽi vhe ḽikhethwa nahone ndo vha ndi tshi ṱoḓa uri murwa wanga a dovhe a vhone khotsi awe Paradisoni.”—Mirero 27:11.

9 Naa Yehova o fhindula thabelo dzawe? Ee. O ṱuṱuwedzea ngauri tshifhinga tshoṱhe o vha a tshi dzula e na vha hawe vha tshinnani na vha tshisadzini. Nga murahu ha miṅwaha miṱanu, o vhingwa nga muhulwane. Murwa wawe ane zwino a vha na miṅwaha ya 20, ndi wahashu o lovhedzwaho. O ri: “Ndi a takala uri munna wanga o nthusa u alusa murwa wanga.”

10. Mudzimu u ḓo ita hani uri dzina ḽawe ḽi vhe ḽikhethwa nga ho fhelelaho?

10 Yehova u ḓo ita uri dzina ḽawe ḽi vhe ḽikhethwa nga ho fhelelaho musi a tshi fhelisa vhoṱhe vha mu nyadzaho na vha mu landulaho sa Muvhusi wavho. (Vhalani Hesekiele 38:22, 23.) Nga tshenetsho tshifhinga, vhathu vha ḓo vha vho fhelelaho nahone muṅwe na muṅwe ane a vha ṱaḓulu na kha ḽifhasi u ḓo gwadamela Yehova na u hulisa dzina ḽawe ḽikhethwa. Mafheleloni, Khotsi ashu wa lufuno u ḓo vha “zwithu zwoṱhe kha vhoṱhe.”—1 Vhakorinta 15:28.

“MUVHUSO WAU NGA U ḒE”

11, 12. Nga 1876, Yehova o thusa vhathu vhawe u pfesesa mini?

11 Musi Yesu a sa athu u humela ṱaḓulu, vhafunziwa vhawe vho vhudzisa uri: “Murena, naa u ḓo vusulusa muvhuso wa Isiraele nga tshenetshi tshifhinga?” Yesu o vha fhindula a ri tshifhinga tsho vha tshi sa athu u swika uri vha ḓivhe uri Muvhuso wa Mudzimu u ḓo thoma u vhusa lini. O vhudza vhafunziwa vhawe uri vha livhise ṱhogomelo kha mushumo wa ndeme wa u huwelela. (Vhalani Mishumo 1:6-8.) Fhedzi o dovha a vha gudisa u rabela uri Muvhuso wa Mudzimu u ḓe na u lavhelela tshenetsho tshifhinga. Ndi ngazwo ri tshi kha ḓi rabela uri Muvhuso u ḓe.

12 Musi tshifhinga tshi tshi swika uri Yesu a thome u vhusa ṱaḓulu, Yehova o thusa vhathu vhawe u pfesesa uri zwenezwo zwi ḓo itea nga ṅwaha ufhio. Nga 1876, Charles Taze Russell o ṅwala thero ine ya ri: “Gentile Times: When Do They End?” O ṱalutshedza uri “miṅwaha miṱanu-na-mivhili” kha vhuporofita ha Daniele i fana na “zwifhinga zwo vhewaho zwa dzitshaka” kha vhuporofita ha Yesu. Thero i ṱalutshedza uri zwenezwo zwifhinga zwo vha zwi tshi ḓo fhela nga 1914. * (Sedzani ṱhaluso i re magumoni a siaṱari.)—Daniele 4:16; Luka 21:24.

13. Ho itea mini nga 1914, nahone zwiitea zwa ḽifhasi u bva nga 1914 zwi sumbedza mini?

13 Ho thoma nndwa ngei Yuropa nga 1914 nahone nga u ṱavhanya ya phaḓalala na shango ḽoṱhe. Nga nṱhani ha nndwa, ho vha na nḓala khulu. Mafheleloni a nndwa nga 1918, ho vha na mukhushwane we wa vhulaha vhathu vhanzhi shangoni ḽoṱhe u fhira nndwa. Zwoṱhe zwo vha zwi tshipiḓa tsha “tshiga” tshe tsha ṋewa nga Yesu. Tshiga tsho sumbedza uri Yesu o vha Khosi ngei ṱaḓulu nga 1914. (Mateo 24:3-8; Luka 21:10, 11) Nga wonoyo ṅwaha, o “bvela phanḓa a tshi kunda na u khunyeledza gundo ḽawe.” (Nzumbululo 6:2) Yesu o posela Sathane na madimoni awe kha ḽifhasi vha tshi bva ṱaḓulu. Nga murahu ha zwenezwo, vhuporofita ho thoma u ḓadzea: “Khombo kha ḽifhasi na kha lwanzhe, ngauri Diabolo o tsela henengeo kha inwi e na mbiti khulu, a tshi ḓivha uri o salelwa nga tshifhinga tshiṱuku.”—Nzumbululo 12:7-12.

14. (a) Ndi ngani ri tshi kha ḓi rabela uri Muvhuso wa Mudzimu u ḓe? (b) Ndi mushumo ufhio wa ndeme une ra fanela u u ita zwino?

14 Honoho vhuporofita vhu re kha Nzumbululo ndima ya 12, vhu ri thusa u pfesesa uri ndi ngani zwithu zwivhi zwo thoma u itea kha ḽifhasi nga tshifhinga tshee Yesu a vha Khosi Muvhusoni wa Mudzimu. Naho Yesu a tshi khou vhusa ṱaḓulu, Sathane u kha ḓi vhusa kha ḽifhasi. Nga u ṱavhanya, Yesu u ḓo “khunyeledza gundo ḽawe” nga u fhelisa vhavhi vhoṱhe kha ḽifhasi. U swika nga tshenetsho tshifhinga, ri dzula ri tshi rabela uri Muvhuso wa Mudzimu u ḓe, nahone ri dzula ro farakanea nga u huwelela nga ha Muvhuso. Mushumo washu u ḓadzisa vhuporofita ha Yesu: “Huno mafhungo maḓifha aya a Muvhuso a ḓo ḓivhadzwa ḽifhasini ḽoṱhe uri zwi vhe vhuṱanzi kha tshaka dzoṱhe, nga murahu ndi hone vhufhelo vhu tshi ḓo ḓa.”—Mateo 24:14.

“ZWINE WA FUNA NGA ZWI ITWE FHANO KHA ḼIFHASI”

15, 16. Naa zwo eḓana u rabela uri zwine Mudzimu a zwi funa zwi itwe kha ḽifhasi? Ṱalutshedzani.

15 Miṅwaha i ṱoḓaho u vha 6 000 yo fhiraho, lufuno lwa Mudzimu lwo vha lu tshi khou itwa kha ḽifhasi. Ndi ngazwo Yehova o amba uri zwithu zwoṱhe “zwo naka.” (Genesi 1:31) Nga zwenezwo, Sathane a vha ḽishandukwa nahone u bva nga tshenetsho tshifhinga vhathu vhanzhi a vha khou ita zwine Mudzimu a zwi funa. Fhedzi ṋamusi hu na vhathu vha ṱoḓaho u vha milioni dza malo vhane vha khou shumela Yehova. Vha rabela uri zwine Mudzimu a zwi funa zwi itwe kha ḽifhasi nahone vha dovha vha ita zwine Mudzimu a zwi funa. Vha tshila nga nḓila ine ya takadza Mudzimu nahone vha gudisa vhathu nga u fhisea nga ha Muvhuso.

Naa ni khou gudisa vhana vhaṋu u ita zwine Mudzimu a zwi funa? (Sedzani phara 16)

16 Sa tsumbo, murumiwa wa miṅwaha ya 80 wa ngei Afurika, we a lovhedzwa nga 1948, o ri: “Ndi dzula ndi tshi rabela uri vhathu vhoṱhe vhane vha nga dzinngu, vha ḓo swikelelea nahone vha thuswa uri vha ḓivhe Yehova tshifhinga tshi sa athu u fhela. Zwiṅwe hafhu, musi ndi tshi ṱoḓa u huwelela kha muṅwe muthu, ndi humbela vhuṱali uri ndi kone u swikelela mbilu ya onoyo muthu. Nahone malugana na vhane vha nga nngu vho no waniwaho, ndi rabela uri Yehova u ḓo fhaṱutshedza vhuḓidini hashu ha u vha ṱhogomela.” Onoyo wahashu wa tshisadzini o no aluwaho o no thusa vhanzhi u guda nga ha Yehova. Naa ni nga humbula nga ha muṅwe o no aluwaho ane a khou ita zwine Yehova a zwi funa nga u fhisea?—Vhalani Vhafilipi 2:17.

17. Ni ḓipfa hani nga ha zwine Yehova a ḓo zwi itela vhathu na ḽifhasi tshifhingani tshi ḓaho?

17 Ri ḓo dzula ri tshi rabela uri lufuno lwa Yehova lu itwe, u swika a tshi fhelisa maswina awe kha ḽifhasi. Nga zwenezwo, ḽifhasi ḽi ḓo vha paradiso nahone vhathu vhanzhi vha ḓo vuswa. Yesu o ri “hu ḓa tshifhinga tshine vhoṱhe vha re mavhiḓani vha ḓo pfa ipfi ḽawe vha bva.” (Yohane 5:28, 29) Edzani u humbula nḓila ine ra ḓo vha ro takala ngayo musi ri tshi ṱanganedza vhane ra vha funa! Mudzimu “u ḓo phumula miṱodzi yoṱhe” maṱoni ashu. (Nzumbululo 21:4) Vhunzhi ha vhane vha ḓo vuswa vha ḓo vha “vha songo lugaho,” vha sa athu u vhuya vha guda ngoho nga ha Yehova na Yesu. Ri ḓo takalela u vha gudisa nga ha zwine Mudzimu a zwi funa u itela uri vha wane “vhutshilo vhu sa fheli.”—Mishumo 24:15; Yohane 17:3.

18. Ndi zwifhio zwithu zwine vhathu vha zwi ṱoḓa vhukuma?

18 Musi Muvhuso wa Mudzimu u tshi ḓa u ḓo ita uri dzina ḽawe ḽi vhe ḽikhethwa nahone vhathu vhoṱhe shangoni vha ḓo gwadamela Yehova nga vhuthihi. Vhukuma, Mudzimu u ḓo ṋea vhathu zwithu zwine vha zwi shaya vhukuma musi a tshi fhindula khumbelo tharu dza u thoma dza thabelo ya tsumbo. Kha thero i tevhelaho, ri ḓo haseledza nga ha dziṅwe ṱhoḓea dza ndeme dze Yesu a ri gudisa uri ri dzi rabelele.

^ par. 12 U itela u wana uri ri zwi ḓivha hani uri honoho vhuporofita ho ḓadzea nga 1914, sedzani bugu Bivhili I Funza Mini Zwa Vhukuma? masiaṱari 215-218.