Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 50

“Onokhale ni miyo mparadiso”

“Onokhale ni miyo mparadiso”

“Vekhaikhai kinnòlela wi olelo vava onokhale ni miyo mparadiso.” — LUKA 23:43.

ETXIPO 145 Muluku Ooleiherya Eparaiisu

ELE NINKELA AHU OXUTTERA a

1. Yesu ahalelaka okhwa aamulenle eheeni nakirime mmoha? (Luka 23:39-43)

 YESU ni anakirime ale eeli yeera eluwelaaka mwa iminutu soomalihera sa ekumi aya. (Luka 23:32, 33) Anakirimeene tiyaale yaamutheya Yesu ehinaakuve opatxera oluwela, eyo ennoonihera weera anakirime ale khiyaakhanle atthareli a Yesu. (Math. 27:44; Mar. 15:32) Mmoha anakirime ale aatxentxa muupuwelo awe ni aheera, “Yesu okùpuwele miyo, vanrowawe momweneni mwá.” Yesu ahaakhula. “Vekhaikhai kinnòlela olelo vava onokhale ni miyo mparadiso.” (Mmusome Luka 23:39-43.) khiyaavo enoonihera weera nakirime ole ahaakhulela mitthenka woohima sa ‘Omwene wa Muluku’ yoowo Yesu alaleyaawe, Yesu khaatonko omweerela mulopwana ole weera aamukhala moomweneni wa Muluku. (Math. 4:17) Mweekhaikhai Yesu aahima eparadiso yeeyo enrowa okhala elapo ela ya vathi. Ninsuwela moota heeni eyo?

Eheeni ninrowa ahu ohima sa nakirime ole uulumme ni Yesu woohima sa ele aaroromelaawe (Nwehe eparagrafu 2-3)

2. Eheeni enoonihera weera nakirime ole aattharunwe aari Muyuuda?

2 Nakirime ole aattharunwe owehaaru ari Muyuuda owo aamweerela nakirime mukina “khonamòva Muluku, weyo tho wèraka othorihiwaka sawasawa?” (Luka 23:40) Ayuda yaamukokhorela Muluku mmoha paahi, mene nto atthu a maloko makina yannaaroromela amuluku antxipale. (Ott. 20:2, 3; 1 Akor. 8:5, 6) Ahaakhanle Muyuuda owo aakela weera ha: “Weyo khonwoova amuluku?” Etthu ekina enoonihera weera mulopwana ole aari Muyuuda, ti yooweera Yesu khaarumihelinwe amalapo, nto aarumihelinwe “iputtiputthi siriheñye sa empa ya Israeli.” (Math. 15:24) Ntoko Muyuuda, mulopwana ole aasuwela weera Muluku aahaleela ana Israel weera aamwaavinyereriha alipa ookhwa. Ni masu uulummaawe ni Yesu, yannoonihera weera owo annaroromela weera Yehova aamunvinyereriha Yesu weera alamuleleke Omwene wa Muluku.

3. Eheeni nakirime ole uupuwelenlaawe vaavo Yesu uulummaawe sa eparadiso? Muthalihe. (Ephattuwelo 2:15)

3 Mwaha wookhala Muyuuda nakirime ole aasuwela woohima sa Adamu ni Heva ni eparadiso Muluku aapakenlaawe, nto vaavo iwalaiye masu a Yesu mulopwana ole, aahuupuwela eparadiso yooreera elapo ela ya vathi. — Mmusome Ephattuwelo 2:15.

4. Masu Yesu amulenlaawe nakirime entthuna onuupuweleliha eheeni?

4 Masu Yesu aamulenlaawe nakirime woohima sa eparadiso entthuna onuupuxera moota enrowaaya okhala eparadiso. Etthu enrowa onikhavihera ori wuupuwelela moota waakhanlaaya omwene wa Salomoni. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera Biblya onnahima weera Yesu toowera ompwaha Salomoni. Nto niweherereke weera Yesu ni a 144.000 oothanliwa enoopaka etthu yooreera elapo ela ya vathi. (Math. 12:42) Ekhaikhai weera “iputtiputthi ikina” sikhalanne yooweherera ya okhala elapo ela ya vathi, sinnatthuna osuwela etthu heeni entthuneyaaya opaka weera sikhale mparadiso. — Yoh. 10:16.

EKUMI ENROWA OKHALA MOOTA HEENI MPARADISO

5. Nyuwo munoonela haayi, neereke ekumi enookhala yooreera mparadiso?

5 Neereke nyuwo munnuupuwelela moota ekumi enrowaaya okhala mparadiso? Apaale nyuwo munnuupuwelela weera ninrowa okhala nipuro nooreera ntoko eJardim ya wEdeni. (Eph. 2:7-9) Apaale nyuwo munnuupuwelela masu a Mikeya vaavo aahimma awe weera mutthu ti mutthu anakilathiki “vamuttuxini va eviny’awe ni efigu awe.” (Mik. 4:3, 4) Apaale nyuwo munnuupuwelela iversu sinhima weera oparadiso enookhala eyootxa yintxipale. (Nsal. 72:16; Yes. 65:21, 22) Apaale nyuwo munnuupuwelela mureene ojardim mukilantheene va mesa ni va mesa vawo sireene iyootxa sintxipale soosiva. Ni nyuwo muneereke woona wunkhela ifilore ni miri, ni emaara ekina nyuwo muneereke wiiwa otheya wa asinthamwene anyu — wahela mpuwa ale — evinyererihinwe etheelaka ni etthekulaka, mwa yeeyo, itthu iya khaiyene ithale moohihovela sinimwereya elapo ela ya vathi. Opwaha mwa yeeyo, mparadiso ovara muteko enrowa okhala etthu yoohakalaliha.

Hiyo nnookhalano muteko wootepa otthuneya, waaxuttiha atthu ale enrowa ovinyererihiwa (Nwehe eparagrafu 6)

6. Itthu heeni ninkelaahu opaka mparadiso? (Nwehe efootu.)

6 Yehova onipanke ni yootthuna weera hiyo nivareke muteko ni ohakalalela muteko hiyo ninvaraahu. (Koh. 2:24) Mpuwa mwa iyaakha miili, hiyo nnookhalano muteko muntxipale woovara, ootheene ale enrowa ovuluwa wa yoohooxa etokotoko ni atthu ale anrowa ovinyererihiwa oneereke otthuneya waakhavihera ni eyootxa, soowara ni nipuro nookhala. Nto eyo entaphulela weera hiyo nnookhalano muteko mwintxipale woovara ni muteko owo onoorowa onivaha ohakalala. Yehova aahaaleela Adamu ni Heva weera ekosoope ni yunnuwihe eJardim ya o wEdeni. Emoha-moharu tho, hiyo nnookhalano eparakha yooweeriha elapo ela okhala eparadiso. Muupuweleleke moota onrowaaya okhala woovara murima waaxuttiha atthu enrowa ovinyererihiwa woohima sa Yehova ni yootthuna awe. Nkuupuwelani moota onrowaya okhala wooreera owuupuxera arumeyi awo oororomeleya itthu nixuttenraahu awosa ekhwaakaru!

7. Eheeni nintthuneyaahu ororomela ni mwaha wa heeni?

7 Niroromeleke weera ekumi mparadiso enoorowa okhala ya murettele ni yooreherereya ni nnookhela okhalano itthu sootheene ninhawelaahu. Mwaha wooweera moorweela mwa omwene wa Salomoni, Yehova oonoonihera moota ekumi enrowaaya okhala woomweneni wa Yesu.

OMWENE WA SALOMONI YOOWOONIHERA PAAHI MOOTA ENROWAAYA OKHALA EPARADISO

8. Masu ari va Nsalmu 37:10, 11, 29 yaakwanenle moota heeni khalayi? (Moone mwa ereviste ene yeela “Makoho enpakiwa ni ale ensoma irevista sahu.”)

8 Mwene Davidi aahuupuxeriwa olepa moota ekumi yeeraaya ekhale apatxera olamulela mwene a miruku ni oororomeleya. (Mmusome Nsalmu 37:10, 11, 29.) Ikwaha sintxipale ninnamusoma Nsalmu 37:11 vaavo nnuulumaahu sa eparadiso. Ti yookhalela mwaha wooweera Yesu aahuuluma mwaha owo va mwaako ooniheraka weera masu ala yaamukwanela muhoolo. (Math. 5:5) Mwene Davidi ahoonihera moota yeeraaya ekhale ekumi mahiku a mwene Salomoni. Vaavo mwene Salomoni aapatxenraawe olamulela wIsrael, atthu yaakhalano murettele ni ohakalala, ni Muluku aaweerenle ha: “Mwatthará ikano saka ni mwasunká malamulo aka. . . , Kini kivahe elapo murettele wera mmake’mo. Khavo enowòpopiheni.” (Onam. 20:24; 26:3, 6) Ni omwene wa Salomoni waari wa murettele. (1 Sow. 22:9; 29:26-28) Ni Yehova aahima weera atthu ootheene yaakokhorela amuluku ethiru “yamuhiya okhala.” (Nsal. 37:10) Nto masu ari va Nsalmu 37:10, 11, 29 yaakwanela khalayi ni tho anookwaniheriwa muhoolo.

9. Pwiyamwene ò Saba ahimme eheeni woohima sa omwene wa Salomoni?

9 Pwiyamwene ò Saba aahiiwa ovuwa murettele ni ohakalala omwene wa Salomoni waaruhenlaaya wIsrael, eyo yaamweeriha ovinya ni orowa wIsrael weera oone ni maitho awe itthu seereya. (1 Mam. 10:1) Ahalelaka otthikela owannyawe owo aaheera: “Khweli nkaleliwe itthu sá nnakhala eriyari. . . . Òreriwa, alopwana, òreriwa arumeyi á ala anakhala vohihiyerereya oholo wa ekhove á yìwaka miruku sá.” (1 Mam. 10:6-8) Murettele waari etempu ya Salomoni yaari yoowoonihera ele Muluku onrowaawe onipakela muhoolo Omwene wa mwanawe Yesu Kristu wapatxera olamulela.

10. Moota heeni Yesu oraawe oowera onpwaha Salomoni?

10 Namulikanxera Yesu ni Salomoni ori wooweera Yesu toowera mwa iparte sootheene. Yoopatxera Salomoni aari mutthu oohimalela ni annapaka soottheka itokotoko nto mwaha wa yeeyo, owo annaaruhela maxupo atthu a Muluku. Mene Yesu toomalela owo kharwa attheka. (Luka 1:32; Aheb. 4:14, 15) Yesu aari oororomeleya nnaamweera Satana apanke ele aweraiye weera amuhiihe okhala oororomeleya wa Yehova. Ni Yesu onroromeliha weera kharwa attheka naari opaka etthu enrowa onihaawiha, moohihovela owo mwene oophwanelela nneeraahu nikhaleno.

11. Yesu onrowa okhaviheriwaka nnaani?

11 Yesu akhaviheriwaka ni akristu oothanliwa 144.000, onoorowa waakosoopa atthu ni okwanihera yootthuna ya Muluku ni elapo ela ya vathi. (Apok. 14:1-3) Akristu ala oothanliwa ahinta weereriwa ni oviriha maxupo, tiyeeyo nto esuwenlaaya maxupo ninvirihaahu mwaha wooweera awo tho yaakhala elapo ela ya vathi. Nto eyo enimweeriha awo wiiwexexa nnene sene sooxupa sahu. Akristu oothanliwa 144.000 enrowa opakaka eheeni?

AKRISTU OOTHANLIWA ENKELA OVARAKA MUTEKO HEENI

12. Eparakha heeni Yehova aavanhaawe akristu 144.000?

12 Yesu ni akristu 144.000 enookhalano muteko opwaha ole aakhalannaawe Salomoni. Mwene Salomoni aakosoopa atthu imiliyawu a muttetthe mmoha paahi, nto akristu oothanliwa anrowa waakosoopa atthu a elapo yootheene nto eyo eparakha etokweene Yehova aavanhaawe.

13. Eparakha heeni ekina akristu othanliwa 144.000 enrowaaya okhalano?

13 Ntoko Yesu, akristu 144.000 oothanliwa enrowa okhala mamwene ni anamakeya. (Apok. 5:10) Nlamulo na Mose nannahima weera anamakeya yaakhalano muritti woowakosoopa atthu wa mukhalelo wa weerutthuni ni woomunepani. Nlamulo nna naari “soowoonihera sa itthu saarowa okhumelela muhoolo.” Nto niroromeleke weera akristu ala oothanliwa enoorowa waakosoopa atthu a Muluku wa mukhalelo wa weerutthuni ni woomunepani. (Aheb. 10:1) Mpaka olelo va, hiyo khanisuwenle moota akristu oothanliwa enrowaaya wuulumaka ni atthu elapo ela ya vathi, nto nintthuneya oweeherera weera noone eyo. Mene etthu ninsuwelaahu tiila, Yehova onimweeriha weera atthu a elapo ela yootheene yeetteleke ikano sawe naari miruku sawe. — Apok. 21:3, 4.

IPUTTIPUTTHI SA NIKHOLA NIKINA ONTTHUNEYA OPAKAKA EHEENI WEERA SAKHALE MPARADISO

14. Olikana heeni okhanle variyari va “iputtiputthi sa nikhola nikina” ni “muloko mukhani”?

14 Yesu awiitthana makristu ale oothanliwa yaakela olamulela nuuwo “muloko mukhani.” (Luka 12:32) Owo tho aahima egrupu yanaaveli yeeyo oniitthanaawe “iputtiputthi ikina.” Igrupu iya soopiili, sinaakhale nikhola nimoha. (Yoh. 10:16) Igrupu iya soopiili sinnavara vamoha olelo va ni enoovirelela ovara vamoha vaavo elapo ela enrowaaya okhala eparadiso. Elapo enyowani “muloko mukhani” onrowa okhala wiirimu, ni “iputtiputthi sa nikhola nikina” sinookhalano yooweherera ya okhala mparadiso elapo ela ya vathi. Mene nto, “iputtiputthi sa nikhola nikina” sookhala itthu sintthuneyaaya opaka vinaano vaava weera muhoolo saakhale mparadiso

Hiyo vaanaano va pooti woonihera weera ninnireherera weera nakhale mparadiso (Nwehe eparagrafu 15) b

15. (a) “Iputtiputthi sa nikhola nikina” sinaakhavihera moota heeni asinna awe Yesu? (b) Nyuwo munkela omutakiha moota heeni munna ori nipuro sintumihiwa mirette? (Nwehe efootu.)

15 Nakirime ole aakhwiiye ahinaakuve okhalano eparakha yoomuxukurela Yesu mwaha wa etthu ele owo anipakenlaawe, olelo va, “iputtiputthi sa nikhola nikina” sookhalano eparakha yowoonihera nsivelo eraayano ni Yesu. Mwa ntakihero, hiyo ninnoonihera nsivelo vaavo nnaathokororaahu nneene asinna oothanliwa. Yesu mwaneene aahima weera: Aamwaaphukela atthu moovarihana ni moota anaathokororaaya asinna oothanliwa. (Math. 25:31-40) Hiyo nnoowera waathokorora asinna awe Yesu naakhaviheraka ovara muteko woowaapaka atthareli. (Math. 28:18-20) Nnoowera waakhaviherasa awo ninvarihelaka nneene sene liivuru a viinaano Mukhaleno ekumi yoohimala! Wakhala weera nyuwo khamwaanoono yoosoma ya Biblya, munoonela hayi okhalano yooluluwanya weera mpatxerihe soosoma sa Biblya ni atthu antxipale?

16. Nintthuneya opaka eheeni viinaano va weera niireherere weera nakhale mparadiso?

16 Nihiweherereke ophiya oparadiso weera nikhale mutthu ooreera murima, nto viinaano vaava nintthuneya wiilipihera weera nikhale atthu oororomeleya mwa itthu nnuuluma ahu naari ninpakaahu ni okhalano ekumi yookweya, nave tho nikhalaka oororomeleya wa Yehova, ale nithelannaahuno ni asinnihu. Niilipihera omwiiwelela Yehova elapo ela yoosareya maxupo, onookela okhala woonikhweela omwiiwelela owo mparadiso, tiyeeyo nto nintthuneyaahu okhalano mikhalelo sooreera sinrowa onikhavihera wireherera weera nakhale mparadiso. Moone mwaha oneera “Neereke nyuwo muri oolikaneene weera ‘muhiyeriwe elapo’”? Mwa ereviste ene yeela.

17. Mwaha wa heeni nihintthuneya ahu wiikhupanyera mwaha wa soottheka nipanka ahu khalayi?

17 Ti vootthuneya tho wiilipihera weera nihimakeleke wiikhupanyera mwaha ya yoottheka nipanka ahu khalayi, nave tho, khanintthuna “opaka yoottheka mwayineene” mwaha wooweera nookhalano mukuttho wa Yesu ovanhaawe weera anoopole. (Aheb. 10:26-31) Nave, vaavo ninttharuwaahu ni murima ahu wootheene nnavekela oleveleliwa ni Yehova nnuuluma na asitokweene ammulokoni nave nnatxentxa makhalelo ahu nroromeleke weera Yehova ononlevelela moomalela. (Yes. 55:7; Mit. 3:19) Muupuweleke ele Yesu aalenlaawe Afarisi: “Khweli nkirwele owìtthana anaxariya, hoye, mene anamattheka.” (Math. 9:13) Mukuttho wa Yesu ti wootepa otthuneya mwaha wooweera owo toneeriha oleveleliwa soottheka sahu sootheene naamwi sireene itokotoko.

NYUWO POOTI OKHALA MPARADISO MAHIKU OOTHEENE

18. Eheeni nyuwo munkelaanyu otthuna omukoha nakirime ole aakhwiiye ni Yesu?

18 Mweerereke wuupuwelela mureene mparadiso mutthekulaka ni nakirime ole aakhwiiye vamoha ni Yesu. Moohihovela nyuwosa eeli muneereke otthekula muulumaka moota munxukurelaanyu mukuttho Yesu onivanhaawe, nave tho nyuwo munootthuna omukoha ha, moonenle hayi okhala iwoora soomalihera sa ekumi anyu ni Yesu nave moonenle hayi vaavo Yesu enraawe munookhala ni miyo mparadiso. Woonaru owo pooti wookohani ha, moonela hayi okhala mahiku oomalihera elapo ele yoonanara yaalamuleliwa ni Satana. Moohihovela enoorowa okhala eparakha etokotoko waaxuttiwa Biblya atthu ntoko nakirime ole! — Aef. 4:22-24.

Mpuwa mwa iyaakha mil, munna avaraka muteko woomusivela ni aawehereraawe wa odesenyari (Nwehe eparagrafu 19)

19. Mwaha wa heeni ekumi mparadiso ehinroowaya okhala yoosokonyera? (Nwehe efootu ya vakaapani.)

19 Ekumi mparadiso khenrowa okhala yoosokonyera mwaha wooweera nnookhalano muteko mwintxipale woovara. Nave nenne nixiye ninkela waasuwelaka atthu akina nave tho nnoomusuwela nnene sene Yehova ni itthu sooreera owo onireherenra awe ni tho mahiku ootheene khaninrowa ohiya oxuteraka itthu inyowani sa Yehova ni itthu opattunxaawe. Nto vaavo ninrowaahu okhalaka mparadiso, nsivelo nahu ni Yehova nneereke ovirelela okhala noolipa. Veekhaikhai hiyo ninnaxukurela vantxipale mwaha wa yooweherera Yehova ni Yesu onivanhaawe yookhala mparadiso elapo ela ya vathi.

ETXIPO 22 Omwene wa Muluku Orwe

a Nyuwo munnuupuwela moota ekumi enrowaaya okhala mparadiso? Opaka eyo enimoolipihani. Emaara hiyo nnuupuwelelaahu etthu Yehova oreherenraawe wa hiyo, moohakalala hiyo ninnuuluma ni atthu akina woohima sa elapo enyowani. Yoosoma ela enoonikhavihera olipiha nroromelo nahu wa yoolaihera Yesu onipakenlaawe yookhalano ekumi mparadiso elapo ela ya vathi.

b EFOOTU YA EPAAXINA: Munna mmoha owuuluvala alaleeraka, ni ookhalano yooweherera awe yoowalaleera atthu ale enrowa ovinyererihiwa ni owo onniireherera weera apake eyo.