Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 29

Neereke muri oolikaneene weera nvirihe maxupo matokweene?

Neereke muri oolikaneene weera nvirihe maxupo matokweene?

“Mukhale òlikana.”—MATH. 24:44.

ETXIPO 150 Mumphavele Muluku Wira Moopoliwe

ELE NINKELA AHU OXUTTERA a

1. Mwaha wa heeni ooraaya wa miruku wiireherera ehiinaaye okhumelela erisa ya ephattu?

 WIIREHERERA onnavuluxa ikumi. Mwa ntakihero, yakhumelela erisa ya ephattu, atthu aniireherera vahinaaye, ennavuluwa ni ennawera waakhavihera atthu akina. Mareherero owaakhavihera atthu a wEuropa ehimme ha: “Wiireherera nnene mutthu onnakhumela nnene.”

2. Mwaha wa heeni oraaya wootthuneya wiireherera ehinaaye okhumelela maxupo matokweene? (Matheyo 24:44)

2 ‘Maxupo matokweene’ enrowa ophiya mootutuxera. (Math. 24:21) Moovirikana ni erisa, maxupo matokweene khenrowa waaphwanya atthu ootheene mootutuxera. Mwaha wooweera mwa iyaakha 2.000 sivinre, Yesu aahaaleela atthareli awe weera yiireherere nihiku nno nihinaaye ophiya. (Mmusome Matheyo 24:44.) Wakhala weera nri oolikaneene onkela onikhweela oviriha maxupo ni waakhavihera atthu akina.—Luka 21:36.

3. Moota heeni ovilela, omoriwa ikharari ni nsivelo onrowaaya onikhavihera okhala oolikaneene weera niwere oviriha maxupo matokweene?

3 Nrowe noone mikhalelo miraru, seiyo sinrowa onikhavihera okhala oolikaneene weera nivirihe maxupo matokweene. Ninkela woonela hayi navekeliwa olaleya mitthenka sa othoriha, ni atthu oohiroromela enapatxera onittharatthara? (Apok. 16:21) Ninkela otthuneyaka ovilela weera nimwiiweleleke Yehova, niroromelaka weera owo onoonikosoopa. Nto ninkela opaka eheeni wakhala weera asinna aayeleela itthu saya sa weerutthuni? (Hab. 3:17, 18) Ninkela otthuneyaka omoriwa ikharari weera naakhavihere. Ninkela woonela hayi wakhala weera Agogi ni magogi ohaatuphela atthu a Muluku, nto mwa etempu ene yeeyo onatthuneya okhala vamoha ni asinna ni asirokora? (Ez. 38:10-12) Onkela otthuneyaka okhalano nsivelo weera enikhavihere oviriha etempu eyo yooxupa.

4. Moota heeni Biblya onooniheraawe weera hiyo nintthuneya ovirelela wuunnuwihera mikhalelo wa ovilela, omoriwa ikharari ni nsivelo?

4 Masu a Muluku ennanooperera weera nintthuneya wunnuwihera mukhalelo woovilela, omoriwa ikharari ni nsivelo. Va Luka 21:19 oneera: “Movilela mwanyu muni nvuluxe ekum’ anyu.” Akolosi 3:12 ohimme ha: “Nware murima wa ikharari.” Ni 1 Atesalonika 4:9, 10 ohimme weera: “Mòhusihiwa ni Muluku osivelana mukina ni mukhwawe. . . . Vano ninnawopererani asinna weera murele vophwahaxa mwa seiye.” Iversu sootheene iya saaroihelinwe atthareli yoonihenre mikhalelo woovilela, woomoriwa ikharari ni nsivelo. Mene nto, awosa yannavirelela wunnuwihera mikhalelo iya, ni hiyo nintthuneya opaka etthu emoha-moharu. Weera niwere opaka eyo, nnoorowa woona moota heeni akristu ale yoonihenraaya mikhalelo iya ni nnoorowa woona moota woowaatakiha atthareli ale. Ni yookhumelelaaya ti yooweera hiyo nnookhala oolikaneene weera nivirihe maxupo matokweene.

MULIPIHE OVILELA WANYU

5. Makristu oopatxera yaawenre hayi ovilela?

5 Akristu oopatxera wannatthuneya ovilela. (Aheb. 10:36) Ohiya paahi maxupo yaaphwanya atthu ootheene, awo tho yannaaphwanya maxupo makina. Antxipale a yaawo yannattharatthariwa, ohiya paahi ni aahooleli a ettiini ya aYuda ni anamalamulela oRoma, mene tho ni amusi aya. (Math. 10:21) Ni mpuwa mwa muloko, ikwaha sikina awo yannatthuneya owanano ni sooxuttiha seiyo saakawanya muloko. (Mit. 20:29, 30) Nto akristu awo yaavilela. (Apok. 2:3) Moota heeni? Awo yaahuupuwela ntakihero na mBiblyani na ovilela na Yobi. (Yak. 5:10, 11) Awo yannavekela ikuro. (Mit. 4:29-31) Awo yannawehexexa itthu sooreera saakhumelela mwaha wa ovilela.—Mit. 5:41.

6. Nyuwo munxuttera eheeni ni ele Merita aapankaawe weera avilela ottharatthariwa?

6 Hiyo tho pooti ovilela wakhala weera ninnasoma mahiku ootheene matakihero a mBiblyani ni iliivuru sahu, waatthu yaavilenle. Tiyeeyo aapankaawe murokora mmoha oneeriwa Merita onkhala wAlbania, owo aawera ovilela ottharatthariwa ni amusi. Owo ohimme ha: “Kaatikhiniheya vantxipale kisomakaru yooweereya ya Yobi. Owo aaviriha maxupo naari ahisuwelaka taani antannyera. Nnaamweera vareene hiiho owo aahimme ha: ‘Mpaka okhwa waka kinnàkiha ohittheka waka.’ (Yobi 27:5) Kilikanxerakaru kaahoona moota sooweereriwa saka saaraaya sooyeva opwaha sa Yobi, moovirikana nuuwo miyo kaasuwela taani yaatannyera ottharatthariwa waka.”

7. Nnaamweera nihivirihaka maxupo matokweene viinaano va, etthu heeni nintthuneyaahu oxuttera opaka?

7 Hiyo tho pooti olipiha ovilela wahu, emaara nimmuleelaahu Yehova maxupo ahu. (Afil. 4:6; 1 Ates. 5:17) Apaale nyuwo khamunviriha maxupo mantxipale viinaano va. Nnaamweera vareene hiiho, neereke nyuwo khamuninvekela Yehova miruku emaara munyoonyinwaanyu naari munaatteliwaanyu? Wakhala weera nyuwo munnanvekela Yehova nikhavihera weera nvilele maxupo a nihiku ti nihiku viinaano va, onoorowa okhala wookhweya nyuwo onvekela nikhavihero emaara muneeraanyu nvirihe maxupo muhoolo, ni nyuwo muneereke ororomela weera Yehova oosuwela emaara heeni muntthuneyaanyu okhaviheriwa.—Nsal. 27:1, 3.

OVILELA

Maxupo ninvirihaahu viinaano, pooti onikhavihera ovilela maxupo amuhoolo (Nwehe eparagrafu 8)

8. Ntakihero na Mira nnoonihera moota heeni weera ovilela weereriwa wa mahikwaano onoonikhavihera ovilela weereriwa wa muhoolo? (Yakobe 1:2-4) (Nwehe efootu.)

8 Nnoowera ovilela maxupo matokweene a muhoolo waakhala weera ninnawera oviriha maxupo ninkumanaahuno mahikwaano. (Arom. 5:3) Mwaha wa heeni ninhimaahu hiiho? Asinna antxipale ahoonelela weera, weereriwa waya wanroromelo onnaakhavihera awo owera ovilela maxupo eneera ekhumelele muhoolo. Ovilela waya wohaakhavihera olipiha nroromelo naya weera Yehova ori olikaneene waakhavihera. Nroromelo nnimwaakhavihera tho ovilela maxupo eneera ekhumelele muhoolo. (Mmusome Yakobe 1:2-4.) Mira murokora mmoha piyoneira onkhala wAlbania, ohoonelela weera ovilela wawe wakhalayi woomukhavihera ovirelela okhala oovilela, owo onnaakhulela weera ikwaha ikina anniisoona weera aari meekhaawe aaviriha maxupo. Mene owo onnuupuwelela moota Yehova omukhavihenraawe moovira iyaakha 20, ni owo ohimme ha: ‘Nvireleleke okhala oororomeleya, muhihiye itthu sootheene nwenraanyu opaka ni nikhavihero na Yehova sinanaraka.’ Nyuwo tho pooti wuupuwelela moota Yehova ookhavihenraaweni nyuwo ovilela, muroromeleke weera owo onnoona ikwaha sootheene munvirihaanyu maxupo ni weera owo onimookhaviherani. (Math. 5:10-12) Nto maxupo matokweene yaapatxera vale, nyuwo muneereke muxuttenreene ovilela ni munrowa okhala oolikaneene weera nvirelele ovilela.

MUKHALE ATTHU OOMORIWA IKHARARI

9. Moota heeni muloko o wAntiyokiya o wAsiriya yoonihenraaya omoriwa ikharari?

9 Nkoonani etthu yeereñye ni asinna oYudeya yaahaawa etala, emaara muloko o wAntiyokiya oSiriya yiiwalaaya maxupo yaavirihaaya asinna ale, awosa yaahaamorela ikharari. Mene nto asinna ale yaapaka etthu weera yaakhavihere asinna oYudeya. “Vano òhusera, mutthu ti mutthu a yawo, ntoko awenryaiye, yàvanela wàrumihela etthu yowàkhavihera asinna yari o Yudeya.” (Mit. 11:27-30) Nnaamweera asinna ale yaahaawa etala yaakhala ottai, asinna o wAntiyokiya yaalakela waakhavihera.—1 Yoh. 3:17, 18.

OMORIWA IKHARARI

Irisa sa ephattu sinnanivaha eparakha yoowoonihera mukhalelo woomoriwa ikharari (Nwehe eparagrafu 10)

10. Ninkela woonihera moota heeni weera ninnamoriwa ikharari vaavo asinna emphwanyiwaaya ni irisa sa ephattu? (Nwehe efootu.)

10 Hiyo tho mahikwaano pooti woonihera omoriwa ikharari vaavo nniiwaahu weera asinna akina aaphwanyiwa irisa sa ephattu. Nipakaka itthu moowaakuveya, apaale naakohaka asitokweene a mmulokoni moota hiyo nikhalaahu wookhavihera eprojeetu ni nivahaka idonativu sahu mukaxani sa obra mundial ni naavekelelaka asinna awo ephwanyinwe irisa sa ephattu. b (Mir. 17:17) Mwa ntakihero, eyaakha ya 2020, saapakiwa ikomisau sa waakhavihera atthu ephwanyinwe ni irisa sa ephattu, soopwahaaka 950 elapo yootheene, weera yaakosoopke atthu ale ephwanyinwe eretta ya COVID-19. Asinna yaale yaavara muteko ene yoola, mweekhaikhai onnatthuneya waattottopela, mwaha woowaamorela ikharari asinna ni asirokora, awo yannavaha nikhavihero na weerutthuni, noomunepani ni ikwaha ikina awo yannareherera ni yannapaka Impa sa Omwene.—2 Akor. 8:1-4.

11. Mukhalelo ahu woomoriwa ikharari onanvuwiha moota heeni Tiithaahu a wiirimu?

11 Vaavo nnooniheraahu omoriwa ikharari emaara enkhumelelaaya erisa ya ephattu, atthu ennoona weera hiyo ninniilipihera. Mwa ntakihero, eyaakha ya 2019, Furacão Dorian aananariha Empa emoha ya Omwene ya oBahamas. Emaara asinna yaatthikenlaaya oteka Empa ele ya Omwene, awosa yanvekela empreteiru mmoha ahaari Namoona a Yehova, weera alepe itthu seera sihaaweliwe weera sivareliwe muteko. Mene nto owo aahima ha: “khamunrowa okiliva etthu mwaha wooweera nsivelo moonihenraanyu wa atthu akina wookittuttha murima.” Atthu antxipale amulaponi khemusuwenle Yehova, mene antxipale ennoona itthu Anamoona a Yehova empakaaya. Eparakha etokweene osuwela weera omoriwa wahu ikharari, pooti oweeriha atthu omusuwela ole “òsareya ikharari.”—Aef. 2:4.

12. Moota heeni okhale oomoriwa ikharari mahukwaano, onnikhaviheraaya okhala oolikaneene vaavo nneeraahu naviriheke maxupo matokweene? (Apokalise 13:16, 17)

12 Mwaha wa heeni onkelaaya okhala wootthuneya woonihera omoriwa ikharari mpuwa mwa maxupo matokweene? Biblya onhima weera ale ehinkhavihera epoliitika enooviriha maxupo viinaano ni mpuwa mwa maxupo matokweene. (Mmusome Apokalise 13:16, 17.) Asinna ni asirokora pooti ohaawelaka nikhavihero weera ewere okwanihera sootthuna saya. Vaavo Mwene ahu Kristu Yesu, onrowaawe waathorihaka atthu, aniphwanye hiyo nooniheranaka omoriwa ikharari ni aniwope weera ‘nikhale moomweneni mwawe.’—Math. 25:34-40.

MULIPIHE NSIVELO NANYU

13. Ntoko onooniheraawe Aroma 15:7, akristu oopatxera yaalipinhe hayi nsivelo naya mukina ni mukhwaawe?

13 Nsivelo yaari etthu yaasuweliha makristu oopatxera. Mene nto neereke waari wookhweya woonihera nsivelo? Muupuwelele ovirikana waakhanle muloko oRoma, muloko ole khiyaakhanle aYudaru yaawo yaahuuwale ettharaka nlamulo na Moise, nave yaakhalamo ale ehikhanle aYuda yaahuuwale moota woovirikana. Akristu akina yaari akaporo ni akina yaari ootaphuwa, pooti weeraka yaari aximuneene akaporo naari yaakhalano akaporo. Akristu ala yaakela owera hayi owina ovirikana waya ni olipiha nsivelo naya? Murummwa Paulo aawooperera eeraka “mwàkhelaneke mukina ni mukhw’awe.” (Mmusome Aroma 15:7.) Paulo aatthuna ohima eheeni? Masu etaphulelinwe ntoko “munnaakheliwa” entaphulela omwaakhela mutthu mooreera murima owannyawe. Mwa ntakihero, Paulo aamweerela Filemoni weera aamwaakhele kaporo awe Onesimo, ‘omwaakheleke mooreera murima.’ (Film. 17) Akila ni Prisila yaamwaakhelela tho Apolo yoowo ahaasuwenle itthu sintxipale sa ekristu, nave yaapatxera ‘ovara muteko vamoha.’ (Mit. 18:26) Awo khiyaakhulenle weera ovirikana waya oweerihe ohikhala asinthamwene, yaawina ovirikana waya ni yaahaakhelana mukina ni mukhwaawe.

NSIVELO

Otheene hiyo ninnatthuna waakhela nsivelo na asinna ni asirokora ootheene. (Nwehe eparagrafu 15)

14. Moota heeni Ana ni aiyawe yoonihenraaya nsivelo?

14 Hiyo pooti owoonihera nsivelo asinna ni asirokora, naawopaka weera ntthekule vamoha ni asinthamwene ahu. Ni ntoko yookhumelela, awo eneereke tho onoonihera nsivelo hiyo. (2 Akor. 6:11-13) Nwehe yooweereya ya Ana ni aiyawe, ethaamihiwakaru wa yoothanleliwaaya ya omisiyonaariu wAfrica Ocidental, eretta ya korona viru yaapatxera. Ntoko atthu yeera opatxera yoothanleliwaaya, awo khiyaawera woonana ni asinna akina ethoni ni ethoni. Vano ntheli nne naakela woonihera moota heeni nsivelo naya? Awo yannanvarela muteko zoom weera etthekuleke ni asinna ni asirokora a muloko ole munyowani, ni waaleela asinna moota awo yaatthunaaya waasuwela nnene. Ni imusi iye saaligareliwa, ikwaha ikina tho yannaaligarela ni waarumihela imensaagem veeli-veeli. Mwaha wa heeni ntheli nne na mamisiyonaariu nenraaya weera yaasuwele asinna ni asirokora a muloko aya munyowani? Ana ohimme ha: “Nsivelo miyo kooniheriwaaka ni amusi aka etempu yooreera ni yoohireera eri vamurimani vaka ni mmuupuweloni mwaka, ni nsivelo nno ninnakeeriha tho miyo woonihera nsivelo atthu akina.”

15. Nyuwo munxuttera eheeni ni ntakihero na Vanesa woohima sa waasivela asinna ootheene? (Nwehe efootu.)

15 Antxipale a hiyo ninneerela eparte muloko woosareya asinna ni asirokora a ilapo ni a mikhalelo soovirikana. Hiyo nnoolipiha nsivelo nahu naawo, emaara ninwehexexaahu mikhalelo saya sooreera. Murokora mmoha oneeriwa Vanessa onvara oNova Zelandia, wannamuxupa opaka onthamwene ni asinna akina a mmulokoni, mene nto owo aalakela ohiya waasepa asinna ale yaamunyoonyiha, owo aalakela oviriha etempu naawo. Opaka eyo yaamukhavihera woona moota Yehova onaasivelaawe tho, ni owo ohimme ha: “Aiyaka ethanleliwakaru ovara ntoko mutokweene a esirkwiitu, hiyo nannakumana ni asinna ni asirokora a mikhalelo soovirikana ni wannakikhweela opaka onthamwene ni asinna awo. Ni vano, onnakisivela okhala vamoha ni asinna a mikhalelo soovirikana, moohihovela tho Yehova onnaasivela asinna awo mwaha wooweera aahaapurula weera yeerele eparte emusi ela ya elapo yootheene.” Naaxutteraka owoona asinna ntoko Yehova onwoonelaawe, hiyo moohihovela ninnoonihera weera ninnaasivela tho.—2 Akor. 8:24.

Mpuwa mwa maxupo matokweene, nnoophwanya okosoopeya Yehova olaihenraawe wakhala weera nnoovirelela okhala vamoha ni asinna (Nwehe eparagrafu 16)

16. Mwaha wa heeni nsivelo ninkelaaya okhala nootthuneya mpuwa mwa maxupo matokweene? (Nwehe efootu.)

16 Mpuwa mwa maxupo matokweene nsivelo nnookela okhala nootthuneya. Maxupo awo yapatxera, ninkela ophwanya woowiini okosoopeya? Muupuwele ele Yehova aalenlaawe atthu awe Babilonia arukureriwakaru: “Orowe, muloko aka, okele mpani mwá, owale masele ottuli wá, wìpithihe ehuhu ehivinre mpaka orirya esara awe.”(Yes. 26:20) Onkhala ntoko masu ala, ennavareleya muteko wa hiyo olelo ninkela oviriha maxupo matokweene. ‘Impa’ sinhimmwa va, pooti okhala Impa sa Omwene. Mpuwa wa maxupo matokweene, nnookela ophwanya okosoopeya Yehova olaihenraawe naavirelelaka othukumana ni asinna. Mwa yeeyo, nintthuneya wiilipihera ohiya paahi weera niiraane ni asinnihu ni asirokorihu, mene nto, waasivela tho. Pooti weeraka ovuluwa wahu onkela olipa ni opaka eyo.

MWIIREHERERE VIINAANO VAAVA

17. Wakhala weera noohiireherera viinaano vaava, eheeni ninkelaahu owera opaka mpuwa mwa maxupo matokweene?

17 ‘Nihiku ntokweene na Yehova’ ninkela okhala noothananiha wa atthu (Sof. 1:14, 15) Atthu a Yehova tho enoorowa oviriha maxupo, mene nto wakhala weera nnimwiireherera viinaano nnoorowa owera okhala oomaaleleya ni waakhavihera akina, nave nnoorowa ovilela maxupo ootheene nneeraahu nikumanekeno. Vaavo asinna envirihaaya maxupo nnoorowa opaka ele ninweraahu weera naakhavihere, niwooniheraka omoriwa ikharari ni naakhaviheraka weerutthuni, ni ninrowa ovirelela okhala ni asinna ni asirokora yaawo nunnuuwaahu naasivelaka. Yehova onookela ontthuvela ni ekumi yoohimala, elapo yeeyo erisa ni ohaawa sinkelaaya ottiwaliwa.—Yes. 65:17.

ETXIPO 144 Nuupuweleke Etthuvo ya Muhoolo!

a Moohipisa va maxupo matokweene enoopatxera. Mikhalelo ntoko ovilela, omoriwa ikharari ni nsivelo, sinoorowa onikhavihera okhala oolikaneene weera nivirihe maxupo enrowa okhumelela. Nrowe noone moota heeni akristu akhalayi, yunnuwihenraaya mikhalelo iya, ni moota heeni ninkelaahu opaka eyo mahikwaahu ala, ni moota heeni mikhalelo iya sinrowaaya onikhavihera okhala oolikaneene weera niwere oviriha maxupo awo matokweene.

b Ale entthuna waakhavihera asinna ephwanyinwe ni irisa sa ephattu ontthuneya opriyenxeri epetisawu Para Voluntários do Departamento Local de Desenho/Construção. (DC-50) naari opriyenxeri epetisawu Para o Serviço Voluntário (A-19) ni avinyaka eweherereke wiitthaniwa weera epatxere ovara muteko owo.