Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 30

Nvirelele wunnuwihera nsivelo nanyu

Nvirelele wunnuwihera nsivelo nanyu

“Mosivelanani, nìnnuweke mwa itthu sothesene.”—AEF. 4:15.

ETXIPO 2 Nsina Nanyu ti Yehova

ELE NINKELA AHU OXUTTERA a

1. Emaara mpatxenraanyu omusoma Biblya, ikhaikhai heeni muxuttenraanyu?

 NEEREKE nyuwo munnuupuwelela emaara mpatxenraanyu omusoma Biblya? Pooti weera nyuwo mwaatikhina vantxipale emaara mwaaxuttenraanyu sa nsina na Muluku, apaale tho nyuwo mwaahakalala vantxipale emaara mwaaxuttenraanyu weera Muluku khonrowa waahasula atthu omooroni. Moohihovela, nyuwo mwaahakalala tho oxuttera weera Muluku onimwaavinyereriha amusi anyu ale ekhwiiye weera ekhale mparadiso elapo ela ya vathi.

2. Ohiya oxuttera ikhaikhai sa mBiblyani, itthu heeni sikina nyuwo mpankaanyu? (Aefeso 5:1, 2)

2 Emaara nyuwo mwaasomaanyu masu a Muluku, moohihovela nsivelo nanyu ni Yehova nannunnuwa. Nsivelo nno noowerihani ovarihela muteko ele muxuttenraanyu. Nyuwo moopaka soothanla sooreera moovarihana ni miruku sa mBiblyani. Nyuwo moorehera mikhalelo sanyu mwaha wooweera muntthuna omuhakalaliha Muluku. Ntoko hiihaale mwaana onaatakihaawe apapawe ansivelo, moohihovela, nyuwo munnamutakiha Tiithaanyu a wiirimu.—Mmusome Aefeso 5:1, 2.

3. Makoho heeni nintthuneyaahu weera niipakeleke?

3 Mwiikoheke ha: ‘Nsivelo naka ni Yehova ti noolipa viinaano vaava opwaha emaara kapaxenraaka oxuttera ekhaikhai? Ovinyera kaabatizinwaaka, moota kinuupuwelaka ni kinoonaka itthu, onnalikana ni wa Yehova, otepaxa wene moota kinwooniheraka nsivelo asinna ni asirokora?’ Wakhala weera ‘osivela wanyu woopatxera’ oriirela muhixupeye. Eyo yaaheereya ni akristu a eseekulu yoopatxera, Yesu khaanyanyanle awo ni khonrowa oninyanyala tho hiyo. (Apok. 2:4, 7) Mwaha wooweera Yesu oosuwela weera hiyo pooti wunnuwihera veeli mukhalelo naaraahuno woopatxerani nisuwelakaru ekhaikhai.

4. Eheeni ninkelaahu oxuttera mwa yoosomeene yeela?

4 Yoosoma ela ninkela woona moota ninkelaahu ovirelela wunnuwihera omusivela wahu Yehova ni atthu akina. Avinyaka nnoorowa woona mareeliho makina nnaakhelaahu vaavo nniilipiheraahu weera nilipihe nsivelo nahu.

MUNNUWIHEKE NSIVELO NANYU WA YEHOVA

5-6. Emaara murummwa Paulo avaraawe muteko woolaleera, maxupo heeni aakumannaaweno, ni eheeni yaamukhavihenre owo ovirelela onvarela Yehova?

5 Murummwa Paulo aakhalano ekumi yoohakalala vaavo anvarelaawe muteko Yehova. Mene nto owo annaviriha maxupo mantxipale. Paulo annapaka ikwaha soorakama, nave opaka ikwaha etempu ele khiwaari wookhweya. Mwa ikwaha sawe sintxipale, Paulo annaviriha “mwa sowopiha sa myolokoni” ni “mwa sowopiha sa anamwiya.” Nave owo annahasuliwa vantxipale ni ale aamuttharatthara (2 Akor. 11:23-27) Ni akristu akina khiyaahela mwiitti wiilipihera wawe Paulo weera aakhavihere.—2 Akor. 10:10; Afil. 4:15.

6 Etthu heeni yaamukhavihenre Paulo ovirelela onvarela Yehova? Paulo aaxuttera ni sooweereya sa mweekumini mwawe, nave tho aaxuttera mikhalelo sa Yehova moorweela mwa soolepa. Paulo annaroromela weera Yehova annamusivela vantxipale. (Arom. 8:38, 39; Aef. 2:4, 5) Ni Paulo aavirelela omusivela vantxipale Yehova. Ni owo annoonihera nsivelo nno emaara ‘aarumeelaawe ootteela’—Aheb. 6:10.

7. Mukhalelo heeni onkela onikhavihera wunnuwihera nsivelo nahu wa Yehova?

7 Nnoowera wunnuwihera nsivelo nahu wa Muluku nixutteraka masu awe moohihiyerereya. Emaara mummusomaanyu Biblya, mweerere wuupuwelela ele munsomaanyu woohima sa Yehova. Mwiikoheke ha: ‘Yoosoma ela enoonihera hayi nsivelo na Yehova wa miyo? Mathowa heeni enkeeriha miyo omusivela Yehova?’

8. Moota heeni nivekelo ninkelaaya onikhavihera wunnuwihera omusivela wahu Yehova?

8 Mukhalelo mukina onrowa onikhavihera wunnuwihera nsivelo nahu wa Yehova, ori omuhulela murimaahu moorweela mmavekeloni (Nsal. 25:4, 5) Nto Yehova onkela waakhula mavekelo awo. (1 Yoh. 3:21, 22) Khanh, murokora mmoha a wAsia, ohimme ha: “Woopatxerani nsivelo naka nunnuwa mwaha wa itthu kaasuwenlaka, mene nto vano, nsivelo naka ninnatepa wunnuwa mwaha woowoona moota Yehova onaakhulaawe mavekelo aka. Eyo ennakikhavihera miyo otthuna opaka itthu seiyo simmuhakalaliha Yehova.” b

MUNNUWIHEKE NSIVELO NANYU WA ATTHU AKINA

9. Timotheyo oonihenre moota heeni weera aanunnuwihera nsivelo aaraaweno ni atthu akina?

9 Sivinreene iyaakha, Paulo aamusuwela mmiravo mmoha iitthaniwa Timotheyo. Timotheyo annamusivela vantxipale Yehova ni atthu akina. Paulo aahaaleela akristu o wAfilipi eeraka: “Vekhaikhai nkinono mutthu mukina ni murima onlikana ni [Timotheyo], owo anakhapelele sawinyu ni murima worera.” (Afil. 2:20) Paulo khaahimme itthu Timotheyo aaweraawe opaka naari moota aawerelaawe oreherera nyaha sa vanlakani, mene nto Paulo, aatikhina vantxipale ni nsivelo na Timotheyo aawooniheraawe asinna ni asirokora. Moohihovela, miloko sannaweherera oxekuriwa ni Timotheyo.—1 Akor. 4:17.

10. Ana ni aiyawe yoonihenre hayi nsivelo naya wa asinna ni asirokora?

10 Hiyo ninnapaka etthu eri poothe weera naakhavihere asinna ni asirokora. (Aheb. 13:16) Moone ntakihero na Ana, yoowo ohimmwale mwaha ovinre. Evinrene erisa ya ephattu, Ana ni aiyawe yaaxekura emusi emoha ya Anamoona a Yehova ni yaahoonelela weera, vaate va emusi ele empaaya yaanyanyiwa, yookhumelela, emusi ele ikuwo saya sootheene saananara ni khiyakhalanne sooreera. Ana ohimme ha: “Hiyo naakuxa ikuwo saya, naakattha, naaheengomari nnakhunyanya mooreerela. Wa hiyo, nipanke itthu ikhaanini paahi, mene nto nohunnuwihera onthamwene ahu naawo, ni ti wootepa olipa mpaka olelo va.” Nsivelo na Ana ni aiyawe yaawoonihenraaya asinna ni asirokora naaweriha waakhavihera ni soopaka saya.—1 Yoh. 3:17, 18.

11. (a) Emaara nniilipiheraahu weera noonihere nsivelo, onaatapha moota heeni atthu akina? (b) Moovarihana ni Miruku 19:17, Yehova onnilaihera heeni vaavo hiyo ninwooniheraahu nsivelo atthu akina?

11 Emaara nnaavilelaahu ni waareerela murima akina mwa nsivelo, awosa ikwaha sintxipale annoonelela weera mikhalelo iya ti sa Yehova. Ni awosa pooti ovaha mwiitti mapakelo ahu itthu moota hiyo nahaawehereraahu. Khanh, ohimmwale wa iparagrafu sivinre onnawuupuwelela mooreera murima asinna ni asirokora yaamukhavihenre. Owo ohimme ha: “Miyo kinnaaxukurela vantxipale asirokora yaakihoola omutekoni ni yaakiweela, ni asirokora ale yaakiwopa weera natxe vamoha ni yaakihiya owaani moovareleya. Nave miyo kinnoonelela viinaano vaava weera asirokora ale yannatthuneya wiilipihera vantxipale. Ni yanniilipihera opaka eyo mwaha wa nsivelo.” Ekhaikhai weera atthu ootheene khenkela onixukurela itthu naapakenlaahu. Khanh ohimme ha woohima sa atthu ale yaamukhavihenre: “Miyo waamukisivela vantxipale waakhavihera tho asinna ni asirokora yaakikhavihenre, mene nto nkisuwenle enkhalaayawo. Nto nnaamweera vareene hiiho, miyo kinnanvekela Yehova weera aakhavihere ni kinnaroromela weera Yehova onnoona itthu sootheene ninpakaahu naari nnapakelaahu atthu akina.” Owo onnoona eyo okhalano mwiitti, mwaha wooweera onamooliha Yehova onaamuhokoloxere mwaha wa muteko wooreera avanrañye.—Musome Miruku 19:17.

Emaara mutthu onunnuwaawe woomunepani, owo onnaasaasera moota woowaakhavihera atthu akina (Nwehe eparagrafu 12)

12. Moota heeni asinna enkelaaya wooniherana nsivelo mmulokoni? (Nwehe efootu.)

12 Wakhala weera nyuwo munna, munkela woonihera hayi nsivelo nanyu wa atthu akina ni waakhavihera? Munna mmoha mmiravo oniitthaniwa Jordan, aamukoha mutokweene a mmulokoni etthu heeni aatthuneyaawe opaka weera akhavihere muloko. Mutokweene ole aamuttottopela mwaha wa mukhalelo owo unnuwihenraawe, ni moottharelana owo anvaha miruku sooreera. Mwa ntakihero, owo aamooperera weera wannatthuneya opeheraka orowa o mithukumanoni weera owereke owuulumiha asinna akina, ni ohitxompela mithukumano, nave tho aamooperera weera aroweleke o muteko woolaleera ni egrupu awe ni waasaasera itthu sikina seera saakhavihere asinna. Emaara Jordan aavarenlaawe muteko miruku iye aakhenlaawe, owo khaaxuttera paahi mikhalelo sinyowani, mene nto aanunnuwihera nsivelo aaraaweno ni asinna ni asirokora. Jordan aaxuttera weera emaara yeeyo munna onthanleliwaawe okhala ntoko murumeyi oorumeela, owo khompatxera waakhavihera atthu akina, ohiya eyo owo onimweera ovirelela waakhavihera akina.—1 Tim. 3:8-10, 13.

13. Moota heeni nsivelo naamukhavihenraaya munna oniitthaniwa Christian weera otthikiheriwe veeli okhala mutokweene a mmulokoni?

13 Ankha wakhala weera mwannavara ntoko murumeyi woorumela naari mutokweene a mmulokoni? Yehova onnuupuwela muteko nyuwo munvarenlaanyu khalayi ni nsivelo moonihenraanyu. (1 Akor. 15:58) Nave owo onnawehexexa nsivelo nyuwo munvirelelaanyu woonihera viinaano. Munna mmoha oniitthaniwa Christian, aaxupeya ahiihiwakaru okhala mutokweene a mmulokoni. Owo ohimme ha: “Ohikhalano naari okhalano miritti, miyo kaalakela opaka ele kinweraka weera kinvarele Yehova mwaha wa nsivelo kiraakano ni owo.” Noovira etempu, aatthikiheriwa okhala mutokweene a mmulokoni. Christian onnaakhulela eeraka: “Kannoona opisa weera kitthikiheriwe veeli okhala mutokweene a mmulokoni, mene miyo kaalakela wakhala weera mwa ikharari sa Yehova kinootthikela okhala mutokweene a mmulokoni, kampaka ele kinweraka mwaha wa nsivelo kiraakano wa Yehova ni wa asinna ni asirokora.”

14. Ntakihero na murokora oGeorgia ninnixuttiha heeni?

14 Anamoona a Yehova ennoonihera nsivelo naya wa atthu akina. (Math. 22:37-39) Mwa ntakihero, Elena, murokora mmoha a elapo ya oGeorgia, ohimme ha: “Etthu yaakeerinhe weera kipatxere olaleera naari nsivelo na Yehova. Emaara kunnuwiheraka nsivelo naka wa Atiithaaka a wiirimu, nsivelo kaaraakano wa atthu akina naanunnuwa. Kanneerera wuupuwelela maxupo yaawo yaavirihaaya ni kannaasaasera itthu heeni sinaavara murima. Emaara miyo kuupuwelelaka maxupo yaavirihihaaya, waanaatxeerereya moota miyo keeraaka kaakhavihere.”—Arom. 10:13-15.

MAREELIHO NINKELAAHU WAAKHELA MWAHA WOOWOONIHERA NSIVELO ATTHU AKINA

Woonihera nsivelo pooti okumihera mareeliho wa atthu antxipale (Nwehe eparagrafu 15-16)

15-16. Moovarihana ni efootu, mareeliho heeni ninkelaahu waakhela mwaha woowaasivela akina?

15 Emaara nnooniheraahu nsivelo wa asinna, khaiyono awo paahi ti enttottela mureerelo. Emaara aapatxenraawe COVID-19, munna mmoha oniitthaniwa Paolo ni amwaarawe yaahaakhavihera asirokora oowunnuwela oxuttera moota woovarihela ikaruma sa telefooni, thableti ni computadore weera ewere muteko woolaleera. Woopatxerani annoona oxupa ovarihela ikaruma iya, yoohakalaliha ti yooweera muhoolo mwaya aawera. Murokora mmoha owunnuwela aawera ovarihela muteko ikaruma iye aawopaka atthu oowaattamanano weera yoonele wuupuwelela okhwa wa Yesu. Atthu oophiyera 60 aawompaawe, yaawera woonela muthukumano wa wuupuwelela envarelaka Zoom. Murokora ni anamwaattamanani awe, aattottela mureerelo wiilipihera wa Paolo ni amwaarawe. Moottharelana, murokora ole omulepenle Paolo eera: “Asantte vantxipale mwaha woonixuttiha hiyo oowunnuwela. Khaninkela ottuwala onipwattha wawe Yehova ni wiilipihera mpankaanyu mootikhiniha.”

16 Yooweereya ela yoomuxuttiha etthu Paolo mweekumini mwawe. Owo ohuupuxeriwa weera nsivelo etthu yootepa otthuneya opwaha osuwela, naari neere, itthu onweraawe opaka. Owo onnuupuwela: “Miyo kannavara ntoko mutokweene a esirkwiitu. Olelo, kinnoona weera atthu pooti ottuwala nyaha kaapakaaka, mene awo ennuupuwelela nikhavihero kiwoonihenraaka.”

17. Taani tho onrowa ottottela mureerelo emaara hiyo nnooniheraahu nsivelo?

17 Emaara hiyo ninwooniheraahu nsivelo atthu akina, hiyo tho ninnattottela mureerelo nihinwehereraahu. Jonathan onkhala oNova Zelandia, ohimme weera, emaara kamoonnaka pioneiru mmoha mphironi oxekuwa wa Saabadu alaleeraka, miyo kaalakela tho ovara muteko woolaleera esaabadu. Owo khoonelenle mareeliho heeni aakelaawe waakhela “mweekumini mwawe” mwaha woowoonihera nsivelo nne. Jonathan onnaakhulela eeraka: “Miyo khawaakisivela ovara muteko woolaleera, mene nto woona moota munna ole pioneiru aaxuttihaawe ni woona moota atthu yaakhulelaaya itthu aaxuttihaawe, waakeeriha miyo okhalano nsivelo neekhaikhai wa muteko woolaleera. Ni kaakhalano tho nthamwene yoowo aakikhavihenre wunnuwihera mukhalelo aka woomunepani, ohakalala emaara kaavaraka muteko woolaleera ni omwaattamela Yehova.”

18. Etthu heeni Yehova ontthunaawe weera nipakeke?

18 Yehova ontthuna weera nunnuwihereke nsivelo nahu wa yoowo ni atthu akina. Ntoko nxuttenraahu, hiyo pooti wunnuwihera nsivelo nahu wa Yehova nimusomaka Biblya, ophimelela ni ntthekulaka ni owo moorweela munivekelo. Pooti wunnuwihera nsivelo nahu wa asinna ni asirokora naakhaviheraka itthu seiyo enhaawelaaya. Emaara nsivelo nahu nnunnuwaaya, ninnamwaattamela Yehova ni emusi ahu yeela yoomunepani. Ninrowa opuha onthamwene ahu yoola woohimala!

ETXIPO 109 Niphentaneke ni Murima Wotheene

a Nihipwatthaka waari weera ninnanvarela Yehova mwa iyaakha sintxipale naari nipatxenre viinaano, ootheene hiyo ninnatthuneya ovirelela wunnuwihera mukhalelo ahu woomunepani. Yoosoma ela ninkela woona mikhalelo sootepa otthuneya sinkela onikhavihera opaka eyo: nunnuwihaka omusivela wahu Yehova ni atthu akina. Mwaaphimelelaka yoosoma ela, moone moota munnuwihenraanyu mukhalelo woomunepani khalayi ni moota munkelaanyu ovirelela wunnuwihera mukhalelo owo.

b Masina makina aatxentxiwa.