Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 45

Nvirelele wooniherana nsivelo noohimala mukina ni mukhwaawe

Nvirelele wooniherana nsivelo noohimala mukina ni mukhwaawe

“Mwetteleke otthuna ni omorela ikharari [nsivelo nohimala mutthu ti mutthu ni mukhwaawe].”—ZAK. 7:9.

ETXIPO 107 Yehova ti Ntakiheryo Nuulupale na Ophenta

ELE NINKELA AHU OXUTTERA *

1-2. Mathowa heeni nraahuno weera nooniheraneke nsivelo mukina ni mukhwaawe?

HIYO nookhalano mathowa ooreera weera niwonihere nsivelo noohimala atthu akina. Mathowa heeni ala? Nwehe miruku mikina sinttharelana mBiblyani sinaakhula nikoho nna. “Orera murima ni ororomeleya ohohiye weyo . . . Eparakha vamaithoni va Muluku ni va atthu.” “Nakharari [nsivelo noohimala] onireriha mwanene.” “Ole onasa exariya ni ikharari, anaphwanye ekumi ni ovuwa.”—Mir. 3:3, 4; 11:17, enoota; 21:21.

2 Miruku iya, sinnanivaha mathowa ooreera weera noonihereke nsivelo noohimala mukina ni mukhwaawe. Yoopatxera, nooniheraka nsivelo noohomala nno, ninnakhala ootthuneya vamaithoni va Muluku. Yanaaveli, nooniheraka nsivelo noohimala ninnakhavihereya mwaneenaahu. Mwa ntakihero, ninnakhalano onthamwene woolipa. Yanaararu, noonihera vale nsivelo noohimala, ninnaakhela mareeloho ehela mpuwa ekumi yoohimala. Moohihovela nookhalano mathowa ooreera, weera niiwelele nlamulo na Yehova nenno nneera: “Netteleke otthuna [nsivelo noohimala] ni omorela ikharari mutthu ti mutthu ni munnawe.”—Zak. 7:9.

3. Makoho heeni ankela waakhuliwa yoosomeene yeela?

3 Mwa yoosomeene yeela ninrowa waakhula makoho maxexe, yaawo aneera: niwoonihereke taani nsivelo noohimala? Eheeni ebuukhu ya Ruthi ennixuttihaya voohima sa nsivelo noohimala? Moota heeni nneeraahu noonihereke nsivelo noohimala olelo va? Ale anoonihera nsivelo noohimala mareeliho heeni anaakhelaaya?

TAANI NNEERAAHU NIWOONIHEREKE NSIVELO NOOHIMALA?

4. Moota heeni nneeraahu nimutakiheke Yehova? (Marko 10:29, 30)

4 Ntoko noonnahu mwa yoosoma evinre, Yehova onnonihera nsivelo nohimala—naari neere ha mukhalelo onwoniheraawe mahuku ootheene—yaale ammusivela ni ananvarela muteko. (Dan. 9:4) Hiyo nintthuna okhala “omutakiha Muluku ntoko anamwane osiveleyaxa.” (Aef. 5:1) Nto mwaha wa yeeyo, tivaavonto nintthuneyaahu owonihera nsivelo noohimala—nsivelo na mahiku ootheene asinna ni asirokora ororomela.—Mmusome Marko 10:29, 30.

5-6. Atthu antxipale anhima eheeni voohima sa “ororomeleya”?

5 Moohihovela, vaavo nniwexexaahu ele entaphulelaaya nsivelo noohimala, nnoowera owoonihera mukhalelo ola asinna ni asirokora. Weera niwexexe nnene nsivelo noohimala ti heeni ninrowa oweha ovirikana okhanle wa mukhalelo ola ni ele atthu anhimaaya voohima sa ororomeleya, nwehe ntakihero.

 6 Wa atthu antxipale, mutthu onvara iyaakha sintxipale va empresani, namuteko ororomeleya. Mene nto, pooti weera owo mwa iyaakha soothesene iya, ovanrawe empresa khamusuwenle xefi awe. Ni pooti weera owo khanaakhulela ni malamulo a empresa eyo. Namuteko ola khansivela empresa eyo, mene owo, ori ohakalala mwaha wookhalano muteko onakheyaiye musurukhu. Owo onoovirelela ovara muteko mpaka oreformari naari ophwanya muteko mukina onaakheliwa musurukhu muntxipale.

7-8. (a) Etthu heeni enamweeriha mutthu woonihera nsivelo noohimala? (b) Mwaha wa heeni ninrowaahu othokorora iversu ikina sa ebuukhu ya Ruthi?

7 Ovirikana okhanle eriyari ya ororomeleya ohimwale  eparagrafu 6 ni nsivelo noohimala, ti wooweera, nsivelo noohimala etthu enkhuma vamurimani. Mwa sooweereya sa mBiblyani, eheeni yaakhavihenre arumeyi a Muluku woonihera nsivelo noohimala mukina ni mukhwaawe? Ale anoonihera nsivelo noohimala annapaka eyo ohiya weera annatthuneya opaka eyo, mene mwaha wooweera annatthuna. Nwehe ntakihero na Davidi owo aasuwela weera Sawuli, atithawe Yonathani yaatthuna omwiiva, nnaamweera vareene hiiho, murima wa Davidi wamweriha weera owo onihereke nsivelo noohimala wa nthamwene awe Yonathani. Iyaakha sa muhoolo akhwiyeene Yonathani, Davidi avirelela omoonihera nsivelo noohimala nno mwanawe Yonathani Mefibosete.—1 Sam. 20:9, 14, 15; 2 Sam. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7.

8 Hiyo pooti oxuttera itthu sintxipale voohima sa nsivelo noohimala ni iversu sa ebuukhu ya Ruthi. Itthu heeni ninxuttheraahu ni nsivelo noohimala ni atthu ale ahimmwale mbuukhuni mmwe yoonihenraaya? Ninrowa ovarela hayi muteko sooxuttiha iyo mmulokoni? *

EBUUKHU YA RUTHI ENNIXUTTIHA EHEENI VOOHIMA SA NSIVELO NOOHIMALA?

9. Mwaha wa heeni Nowemi uupuwelaiye weera Yehova tamukumihenre irisa iye?

9 Ebuukhu ya mBiblyani ya Ruthi, ninnasoma yoowereya ya Nowemi ni pwiyamwanaawe Ruthi vamoha ni Bowazi. Yoowo aari mmusi ya aiyawe Nowemi yoowo amusivela Muluku. Mwaha wa etala yaari wIsraeli, Nowemi ni aiyawe vamoha ni anamwane awe eeli yaathamela oMowabi. Ekhalaka weiwe, iyawe Nowemi akhwa. Anamwane awe eeli ale, yaathela, mooripiha murima yaahokhwa tho. (Ru. 1:3-5; 2:1) Irisa soothesene iya seereñye, saamweeriha Nowemi okhala oripiwa murima owo attettheya mpaka woona weera Yehova taakumihera itthu iye. Nkawehani ele ohimmaiye wa ele onelaiye “ntata na Yahvéh nookilemela miyo.” “Nakuru okiwawiha opwahaxa” owo tho aahima weera “wona wi Yahvéh òkiyeviha anyi, nakuru òkihasula?”—Ru. 1:13, 20, 21.

10. Neereke Yehova amunyanyala Nowemi mwaha wa ele aahimmaawe?

10 Neereke Yehova amunyanyala Nowemi mwaha wa ele aahimmaawe? Hooye, owo khamuhiñye muthiyana ole aaripiwa murima. Opwaha mwa yeeyo, owo amoonihera ikharari. Yehova osuwela weera, “niwoko sohoxa sinnamutatuxa namiruku akhala nanepa.” (Koh. 7:7) Mene Nowemi annahawela okhaviheriwa weera awere oweha weera Yehova ari niiyowo. Yehova amukhavihenre hayi? (1 Sam. 2:8) Owo aapakiha weera Ruthi, amoonihere nsivelo noohimala Nowemi. Ruthi aari olikaneene weera amoonihere nsivelo noohimala Nowemi. Mwa nsivelo aamukhavihera Nowemi, ohikhala ookhulumuweene ni woona-tho weera Yehova anvirelela omoonihera nsivelo owo. Ninxuttera eheeni ni ntakihero na Ruthi?

11. Mwaha wa heeni asinna ni asirokowa aniilipiheraaya waakhavihera ale ari ookhulumuwa?

11 Nsivelo noohimala ninnaneeriha waakhavihera ale akhulumunwe. Hiiho ntoko Ruthi aaraawe ni Nowemi, asinna ni asirikora orera murima olelo va-tho, awo annilipihera waakhavihera ale mmulokoni ari oripiwa murima naari neere ookhulumuwa. Awo ampaka eyo mwaha wa nsivelo ni annatthuna opaka ele anweraaya weera yaakhavihere. (Mir. 12:25, enoota; 24:10) Eyo ennavarihana ni miruku murummwa Paulo aahimmaawe sineera ha “mwalake yale ahinettela ikano, mwalipihe alipa owova, nwakheleke alipa ottettheya, mukhale orera murima ni atthu othene.”—1 Ates. 5:14.

Weera naawiriyaneke nnene atthu akina pooti waakhavihera asinna yaawo atteettheñye (Nwehe eparagrafu 12)

12. Moota heeni nneeraahu noonihere weera ninnakhavihera ale akhulumunwe mmulokoni?

12 Moota woowonihera nsivelo ale ari ookhulumuwa, ori waawiriyana moomaleleya ni waaroromeliha weera ninnasivela. Yehova onneera asantte wa ale ari ooreera murima ni anwiriyana moomaleleya iputtiputthi sawe. (Nsal. 41:1) Miruku 19:17 enre ha: “Onanvaha esakha muhawi onamoliha Yahvéh anamuhokoloxere muteko worera enraiye.”

Ruthi onnivarexexa Naomi, aphiamwaanaawe, vahera Orpa onnitthikela oMowabi. Ruthi onnimuleela phiyamwaanaawe: “Vetthwitthuni vanrowawe’wo weyo, miyo tho kinorowa’wo.” (Nwehe efootu ya vakaapani a Nwehereri ene yoola 45, eparagrafu 13)

13. Soothanla heeni soovirikana Ruthi ni Orpa yaapankaaya, ni mwaha wa heeni ninhimaahu weera Ruthi ahoonihera nsivelo noohimala? (Nwehe elataratho ya vakaapani.)

13 Hiyo pooti wiiwexexa eheeni entaphulelaaya nsivelo noohimala ntokororaka ele yeereñye ni Nowemi emalakaru okhwa aiyawe ni anamwane awe eeli. Vano vaavo Nowemi iwalaiye weera “Yahvéh axekura muloko wa atthu awe avahaka awo yotxa” owo aalakela okhuma oMowabi atthikelaka owannyawe. (Ru. 1:6) Asipwiyamwanaawe eeli Nowemi, yaamutthara mene nto, yeettaka hiihaale mphironi, Nowemi aweerela ikwaha tthaaru weera etthikeleke oMowabi. Yereñye ti heeni? Yooweereya enhima ha: “Orpa amusosona pwiyamwanaawe ni apwaha, vahera Ruthi khamuhiyale.” (Ru. 1:7-14) Vaavo alakenlaiye otthikela oMowabi, Orpa aapaka ele Nowemi amulenlaiye aapaka yeele yaatthuneya, mwa yeeyo, Ruthi aapaka etthu opwaha mwa ele Nowemi anvekenlaiye. Owo ari otaphuwa weera atthikeleke owaani waakhanle weera aatthuna. Mene mwaha wa nsivelo noohimala, owo aathanla okhala ni Nowemi weera amukhavihere. (Ru. 1:16, 17) Ruthi aathanla okhala vamoha ni Nowemi, ohiya weera wannatthuneya opaka eyo, mene aatthuna. Etthu athanlalaawe opaka Ruthi, ahoonihera weera akhalano nsivelo noohimala. Ninxuttera eheeni ni yoowereya ela?

14. (a) Moota heeni asinna ni asirokora olelo va, ammutakihaaya Ruthi? (b) Moovarihana ni Aheberi 13:16, mikuttho heeni simmusivela Muluku?

14 Nsivelo noohimala ninnaneeriha opaka etthu opwaha ele enwehereriwa wa hiyo. Ntoko hiihaale yeereyaaya khalayi, asinna ni asirokora olelo va, annalakela owoonihera nsivelo noohimala asinnaya, nnamweera ehaasuwenleene. Mwa ntakihero, vaavo ansuwelaaya weera yoheereya erisa ya ephattu, awo annaweha etthu heeni akhanlaaya opaka weera ekhavihere. Ni yamoona mutthu mmulokoni ni maxupo oothowa musurukhu, asinna awo annamukhavihera ehuupuwenle veeli. Ntoko hiiho asinna oMasedoniya a esekulu yoopatxera. Asinna awo, annapaka etthu opwaha wa ele enwehereriwa wa yaawo. Awo anniilipihera “ohiya itthu anaavahaaya” weera yaakhavihere asinnaya anviriha maxupo a othowa musurukhu. (2 Akor. 8:3) Moohihovela, soowoonihera iyo, sa nsivelo noohimala sinnamusivela Yehova!—Mmusome Aheberi 13:16.

MOOTA HEENI NNEERAAHU NOONIHEREKE NSIVELO NOOHIMALA OLELO VA?

15-16. Ruthi oonihenre hayi weera aari oonyesera?

15 Yooweereya ya Ruthi ni Nowemi annanixuttiha itthu sooreera. Nrowe noone itthu iyo.

16 Mukhale oonyesera. Vaavo Ruthi aivaherenraiiye weera arowe ni aphwiyamwanaawe oYuda, woopatxeranai Nowemi khaakhulenle mene Ruthi aanyesera. Yaakhumelenle ti heeni? “Nowemi ònaka wi Ruthi ànatthuna omutthara ni murima wothene, àhiya onvaha miruku sikina.”—Ru. 1:15-18.

17. Eheeni enrowa onikhavihera ohaahiya asinna mookhweya?

17 Etthu ninxutteraahu. Waakhavihera asinna anviriha maxupo ontthuneya opixa murima eyo ehineeriheke waahiya. Apaale murokora ontthuna nikhavihero, mene woopatxerani owo khanaakhulela nikhavihero nahu. * Nto nsivelo noohimala nneeriheke hiyo okhala nuuwo. (Agal. 6:2) Niweherereke weera ehuhu ekina owo oone weera hiyo nri nuuwo ntthunaka omukhavihera weera avinye.

18. Etthu heeni yaakhanle oomuhiya Ruthi ooriipiwa murima?

18 Muhaaseke sawinyuru paahi. Vaavo Nowemi ni Ruthi yaaphiyalaaya oBethelehemu, yaahaaphwanya anamwaattamanani awe Nowemi akhalayi. Mene Nowemi aahaleela anamwattamanani eeraka: “Khweli ovinya kavinyalaka kàvinya òsareya vano Yahvéh okittikixa matataru.” (Ru. 1:21) Nkuupuwelani moota Ruthi oonenlaawe amalakaru wiiwa masu ale yaakhumme mmwanoni mwa Nowemi! Ruthi aapaka itthu sootheene weera amukhavihere. Ahinla nuuwo, ammaaliha ni aheetta mahuku ootheene nuuwo. Nnaamweera Ruthi iilipihenreene weera amukhavihere Nowemi, Nowemi aahimme há: “Yahvéh okittikixa matataru.” Masu ala a Nowemi aaniwanyeiha weera khaamuhela mwiitti Ruthi, yoowo aari moono wa Nowemi vaavo owo aahimmaawe masu ala. Munnuupuwela moota masu ala yanvoreñyaaya Ruthi? Nnaamweera vaareene hiiho owo aavirelela okhala ni Nowemi.

19. Etthu heeni enrowa onikhavihera okhala moono wa ole ori ookhulumuwa?

19 Etthu ninxutteraahu: Apaale murokora ori ookhulumuwa pooti wuuluma etthu yeeyo ekhanle onriipiha murima—nnaamweera nipankeene itthu sootheene weera nimukhavihere. Mene nihaasake sawihuru paahi. Ontthuneya weera ninvekeleke Yehova weera anivahe miruku soommaaliha.—Mir. 17:17.

Asitokweene a mmulokoni ankela omutakiha hayi Bowazi? (Nwehe iparagrafu 20 ni 21)

20. Ruthi aaphwannye woowi ikuru weera avirelele omukhavihera Nowemi?

20 Mwaalipiheke ale anhaawela olipihiwa. Ruthi aamoonihera nsivelo noohimala Nowemi. Mene nto owo, annahaawela olipihiwa. Mwaha wa yeeyo Yehova aamweeriha Bowazi weera anvahe nlipiho Ruthi aahaawelaawe. Bowazi aamweerela Ruthi: “Yahvéh òlive sothene wènrawe anyi, otthuveliwe ni Yahvéh Muluku a Israyeli va mapuph’awe weyo otthawelawe’vo.” Masu ala oolipiha yanvara murima Ruthi. Owo àmwàkhula Bowazi eeraka: “Pwiyaka . . . Wona wi wokihakalaliha ni wuluma ni murima wa kaporo à mwamuthiyana namwi kihikhanle mmosa akaporo a asithiyana.” (Ru. 2:12, 13) Bowazi aamulipiha Ruthi mene yaari etthu Ruthi aahaawelaawe. Owo aaphwanya ikuru weera ahikhulumuwe omukhavihera Nowemi.

21. Ntoko nisommaahu va Yesaya 32:1, 2, asitokweene a mmulokoni a nsivelo ampaka heeni?

21 Etthu ninxutteraahu: Ale anaathokorora atthu akina ni nsivelo noohimala, emaara ekina pooti ohaawela olipihiwa. Ntoko nonnaahu Bowazi aamuroromeliha Ruthi, weera nsivelo nawe noohimala khanaavinre nihooninwe vamathoni va Muluku. Emoha-moharu olelo va asitokweene a mmulokoni anneera asantte wa ale aniivirelela waakhavihera asinna ni asirokora oosiveleya. Asinnihu annatthuneya ottottopeliwa. Ottottopeliwa iwo wa nsivelo onnaavaha ikuru weera evirelele waakhavihera atthu akina.—Mmusome Yesaya 32:1, 2.

MAREELIHO HEENI ANAAKHELAAYA ALE ANOONIHERA NSIVELO NOOHIMALA?

22-23. Matxentxo heeni yaakhumelenle mweekumini mwa Nowemi ni mwaha wa heeni? (Nsalmu 136:23, 26)

22 Moovira ehuhu vakhaani, Bowazi anvaha yootxa yintxipale Ruthi ni Nowemi. (Ru. 2:14-18) Nowemi aahimme eheeni? Owo aahimme há: “Arelihiwe ni Yahvéh yowo ohinahiya owerela sorela akumi ni akhwiye.” (Ruthi 2:20a) Mukhalelo wa Nowemi waatxeentxeya woopatxerani owo aahimme aha: “Yahvéh okiyeviha,” muhoolo mwaya owo aahima ni ohakalala eeraka: “Yahvéh yowo ohinahiya owerela sorela.” Etthu heeni yaamweerinhe Nowemi otxentxa mukhalelo awe?

23 Nto vano, Nowemi annawera woona ntata na Yehova mookumini mwawe. Yehova anvarihela muteko Ruthi, weera anvahe nikhavihero Nowemi aahaawelaawe, vaavo aatthikelaiye oYuda. (Ru. 1:16) Nowemi tho aahoona ntata na Yehova vaavo Bowazi “Namukalampawe” Nowemi, anvanhaawe itthu sootheene atthunaiye Ruthi. * (Ru. 2:19, 20b) Apaale Nowemi anuupuwela há: ‘Vano kinnoona weera Yehova weera khanakinyanyale owo ori ni miyo ehuhu yootheene!’ (Mmusome Nsalmu 136:23, 26.) Owo aaheera asantte mwaha wa itthu Ruthi ni Bowazi yampakenlaaya ehimunyanyalaka. Moohihovela matxentxo ala a Nowemi, yaahawihera oohakalala atthu ale araru.

24. Mwaha wa heeni nintthuneyaahu owoonihera nsivelo noohimala asinnihu?

24 Ebuukhu ya Ruthi ennixuttiha eheeni voohima sa nsivelo noohimala? Nsivelo noohimala ninnaneeriha ohaahiya mookhweya asinna ni asirokora. Nave-tho nsivelo nno, ninnaneeriha wiivaherera weera naakhavihere asinna awo. Mutthu-tho onoonihera nsivelo noohimala, onnatthuneya olipihiwa ni asitokweene a mmulokoni. Hiyo ninnakhala oohakalala vantxipale vaavo ninwoonaahu asinna ni asirokora, etthikelaka ohakalala mmutekoni mwa Yehova. (Mit 20:35) Vano etthu heeni eri yootepa otthuneya weera nivireleleke woonihera nsivelo noohimala? Mwaha wooweera nintthuna omutakiha ni omuhakalaliha Yehova yoowo ori “òsareya nsivelo nohimala”.—Ott. 34:6; Nsal. 33:22.

ETXIPO 130 Nilevelelaneke

^ eparag. 5 Yehova ontthuna weera niwoonihereke nsivelo noohimala asinnna ni asirokora mmulokoni. Hiyo nnamwiiwexexa ele enthaphulelaaya nsivelo noohimala nxutteraka ni matakihero arumeyi akhalai yaawo yoonihenre mukhalelo owo. Mwa yoosomeene yeela ninrowa woona ele nikhanlaahu ooxuttera ni ntakihero na Ruthi, Nowemi ni Bowazi.

^ eparag. 8 Weera mwiiwexexe mwaha ola, ninnawoopererani weera musome ekapitulu 1 ni 2 ya ebuukhu ya Ruthi.

^ eparag. 17 Mwaha wooweera ninthokorora yoowereya ela ya nowemi, matakihero makina ahelinwe mu aneereliwa asirokora; mene itthu ninxutteraahu mwa yoosoma ela sinnavareleya tho muteko wa asinna.

^ eparag. 23 Weera musuwele itthu sintxipale sa Bowazi ntoko namukalampa, nwehe mwaha oneera: “Mutakihe waamini waya—‘Uma mulher de bem’” va A Sentinela 1.º a outubro a 2012.