Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 47

Muhihiye etthu naari mutthu omwalanyihakani nyuwo ni Yehova

Muhihiye etthu naari mutthu omwalanyihakani nyuwo ni Yehova

“Nto miyo kòtthawela wa nyuwo, Yahvéh.”—NSAL. 31:15 [31:13, 14, NM].

ETXIPO 122 Nikhaleke Oowiilipiha, ni Oohittikinyeya!

ELE NINKELA AHU OXUTTERA a

1. Ninsuwela moota heeni weera Yehova ontthuna weera nimwaattameleke?

 YEHOVA onnaniwopa weera nimwaattameleke. (Yak. 4:8) Owo ontthuna okhala Muluku ahu, Tiitha ahu ni nthamwene ahu. Ninsuwela hayi eyo? Ninnasuwela eyo mwaha wooweera owo onnaakhula mavekelo ahu ni onnanikhavihera etempu yooxupa nave tho owo onnavarela muteko mareherero awe weera anxuttihe ni onikosoopa. Nkhanto hiyo, ninkela opaka eheeni weera nimwaattamele Yehova?

2. Ninkela omwaattamela moota heeni Yehova?

2 Hiyo pooti omwaattamela Yehova moorweela mwa ovekela, omusoma Biblya ni ophimelela ele ninsomaahu. Wakhala weera nnoopaka eyo, nsivelo nahu ni omuxukurela wahu Yehova onimwaatxeerereya nave nnoorowa okhalano yootthuna ya onvaha itthu owo ophwanelaawe. Aani, omwiiwelela ni omukokhorela. (Apok. 4:11) Wakhala weera nnoomusuwela Yehova, omuroromela wahu ni ororomela wahu mareherero owo onvarelaawe muteko weera anikhavihere onimwantxeerereya.

3. Satana oneerera opaka eheeni weera animwalanyihe omuroromela wahu Yehova? Ni etthu heeni eneera enikhavihere ohihiya omuroromela Yehova ni mareherero awe? (Nsalmu 31:14, 15 [31:13, 14, NM])

3 Diabo onneerera onimwalanyiha ni Yehova otepaxawene vaavo ennikhumelelaaya maxupo. Ompaka moota heeni eyo? Owo onnapaka eyo moorweela mwa weerera onanariha nroromelo nraahuno ni Yehova ni mareherero awe. Mene hiyo khanintthuneya omorela mmurakhoni mmo mwa Satana. Khayaavo etthu eneera enimwalanyihe ni Yehova ni mareherero awe wakhala weera nroromelo nahu nri noolipa.—Mmusome Nsalmu 31:14, 15 [31:13, 14, NM].

4. Ninkela woona eheeni mwa yoosoma ela?

4 Yoosoma ela, ninkela woona maxupo mararu yaawo enkhumelela omokoni wa muloko yaawo ekhanle oothetheiha omuroromela wahu Yehova ni mareherero awe. Ni moota heeni maxupo awo ekhanlaaya onimwalanyiha ni Yehova? Ni etthu heeni nintthuneyaahu opaka weera niikosoope?

VAAVO NINVIRIHA AHU MAXUPO

5. Moota heeni maxupo eneeraaya ethetheihe omuroromela wahu Yehova ni mareherero awe?

5 Ikwaha ikina ootheene hiyo ninnaviriha maxupo, ntoko—osonttiwa namusi ahu naari oyeleela muteko. Yaakhumelelaka maxupo ntoko ala pooti othetheiha nroromelo nahu ni onimwalanyiha ni Yehova vamoha ni mareherero awe. Moota heeni? Naavirihaka vale maxupo anpisa omala hiyo pooti wiisona okhala meekhaahu ni ookhulumuwa. Nto Satana onnattottela mureerelo vaavo ennikhumelelaaya maxupo ntoko ala weera anihiye ni ohovela. Mwa ntakihero, hiyo pooti opatxera wiikoha ha: Neereke Yehova onnakisivela tthiri? Neereke Yehova ni mareherero awe aakhalano mathowa mwaha wa ohaawa wahu? Etthu ntoko ela yaaheereya ni Ana a Israeli akina wIxipitu. Woopatxerani awo yannaroromela weera Yehova aamuthanla Mose ni Aharoni weera aakumihe mookaporoni. (Ott. 4:29-31) Mene evirakaru etempu, vaavo Farawo aatepaawe waahooxa sa, Ana a Israeli ale yaapatxera onvaha mathowa Mose ni Aharoni. Awo yaahimme ha: [Nyuwo] mòhùnkhiha eyukhelelo ahu vamaithoni va Farowo ni vamaithoni va arumeyi awe, wowisiso mòhinyerera mmatatani mwaya ekatana wera enive.” (Ott. 5:19-21) Awo yaahaavaha mathowa arumeyi oororomelya a Muluku. Ela etthu yoowootha tthiri! Wakhala weera nyuwo mpatxenre khalai oviriha maxupo, etthu heeni muntthuneyaanyu opaka weera nvirelele omuroromela Yehova ni mareherero awe?

6. Ninxuttera eheeni ni ntakihero na Habakuki? (Habakuki 3:17-19)

6 Munvekeleke Yehova ni murima wootheene nave munvekeleke weera ookhavihereni. Mprofeti Habakuki aaviriha maxupo mantxipale. Vanooneya ntoko yaaphiya etempu owo aahovelaawe waari weera Yehova annamuxikha owo. Nto owo aamuhulela murima Yehova ni aahima itthu sootheene saari va murimani vawe. Habakuki ahimme ha: “Mpaka lini, Yahvéh kinavekelaka ekhavihero, weyo ohinakìwa? . . . Niwoko na xeni onakithonyerawe emwanomwano, weyo ovilelaka sonanara?” (Hab. 1:2, 3) Yehova aahakhula nivekelo nna na murumeyi ola oororomeleya. (Hab. 2:2, 3) Habakuki aapatxera wuupuwela itthu sootheene Yehova aapakenlaawe atthu awe. Wuupuwelela nno, waamukhavihera ophwanya ohakalala veeli. Ti vanto Habakuki ahoona weera Yehova annamuxikha owo ni annatthuna omukhavihera wa maxupo ootheene eeraawe avirihe. (Mmusome Habakuki 3:17-19.) Ninxuttera eheeni? Wakhala weera nyuwo munnaviriha maxupo, munvekeleke Yehova muhimaka itthu sootheene siri vamurimani vanyu nave munvekeleke Yehova weera ookhavihereni. Muroromeleke weera Yehova onoorowa woovahani ikuru weera nvirelele ovilela. Moonaka vale moota Yehova onookhaviheraaweni, nroromelo nanyu nnookhala noolipa.

7. Mmusi awe Shirley ohikhanle namoona a Yehova eerenre opaka eheeni, ni Shirley aapanke eheeni?

7 Nvirelele okhalano mukhalelo wooreera wa omunepani. Shirley, murokora mmoha onkhala oPapua-Nova Guiné, ooviriha maxupo mantxipale. b Amusi awe atthu oohaawa ni ikwaha ikina khavankweya okhalano yootxa ya nihiku ti nihiku. Mmusi awe ohikhanle namoona a Yehova, amweerera Shirley omwalanyiha omuroromela wawe Yehova. Owo enre: “Nyuwo munhima weera munepa wootteela onnakhavihera, vanonto onookhaviherani moota heeni, noonaka weera amusi anyu mpaka va anoohaawa? Nyuwo munnanariha etempu anyu eene mulaleeraka.” Shirley onnaakhulela weera aapatxera wiikoha makoho ala: “Neereke Yehova onnakixikha miyo ni amusi aka?” Nto miyo, kanvekela Yehova moowakuveya kimuleelaka itthu sootheene kupuwelaaka. Miyo tho kaavirelela omusoma Biblya ni iliivuru sahu ni tho kannalaleera ni woonela mithukumano. Shirley aapatxera woonelela weera Yehova annakosoopa emusi awe ale. Awo khayaavirinhe etala nave yaari atthu oohakalala. Shirley onnahima: “Miyo kannoona weera Yehova annakhula mavekelo aka.” (1 Tim. 6:6-8) Wakhala weera nyuwo munoovirelela okhalano mukhalelo wooreera woomunepani, maxupo naari ohovela, khenrowa woomwalanyihani nyuwo ni Yehova.

VAAVO ASINNA ENHOOLELA ENTTHARATTHARIWAAYA

8. Etthu heeni ekhanle yoowakhumelela asinna enhoolela mareherero a Yehova?

8 Evarelaka muteko TV, radiyu, joranal ni iredes sociais, amwiittani ahu ennahima itthu soowootha woohima sa asinna enhoolela mareherero a Yehova. (Nsal. 31:13) Asinna akina aatthukiwa nave wootheriwa okhala anakirimi mene etthu eyo ehintikiniheke hiyo mwaha wooweera makistu oopatxera yaaviriha maxupo mamoha-moharu vaavo murummwa Paulo ootherinwa iiye woohixariya ni otthukeliwa. Awo yoonenle hayi eyo?

9. Akristu akina yaapanke eheeni Paulo atthukeliwakaru?

9 Vaavo Paulo aatthukelinwaawe oRoma, akistu akina yaahiya omukhavihera. (2 Tim. 1:8, 15) Mwaha wa weeni? Neereke awo yoona wuuliha muru mwaha wa Paulo otthukeliwa ntoko nakirimi? (2 Tim. 2:8, 9) Naari neereke awo tho yaamoova ottharatthariwa? Nihixikhaka etthu heeni yaaweerinhe, nkuupuwelani moota Paulo onenlaiye, owo aaviriha maxupo mantxipale mpaka aaleva ekumi awe weera aakhavihere asinna ale. (Mit. 20:18-21; 2 Akor. 1:8) Moohihovela, hiyo khanintthuneya waalikanxa akristu ale yaamutthanwe Paulo emaara yeeyo owo aahawelaawe nikhavihero! Nintthuneya weera nuupuweleleke eheeni vaavo asinna erinono miritti mmarehereroni mwa Yehova enttharatthariwaaya?

10. Nintthuneya weera nuupuweleleke eheeni vaavo asinna erinono miritti mmarehereroni mwa Yehova enttharatthariwaaya ni mwaha wa heeni?

10 Muupuweleleke mwaha wa heeni hiyo ninttharatthariwaahu ni taani onhoolela ottharatthariwa wahu iwo. 2 Timotheyo 3:12 ohimme ha: “Ni othene ale antthuna okhala n’okumi wa phama mwa Kristu Yesu, eneharahariwe.” Nto nihitikhineke weera Satana, atthu onaalupaawexa ti yaale erinono miritti mmarehereroni mwa Yehova. Nto etthu ontthunaawe owo ori weera asinna awo ehiye omuroromela waya Yehova. Ohiya eyo tho, owo ontthuna weera hiyo nikhale ookhulumuwa ni oowoova.—1 Ped. 5:8.

Nnaamweera Paulo atthukeliweene Onisiforo aalipa murima ni aarowa omukhavihera. Mahikwaano tho, asinna ni asirokora ennakhavihera asinna ale etthukelinwe, ntoko enooniheraaya efootu (Nwehe eparagrafu 11-12)

11. Ntakihero na Onisiforo ni nixuttiha eheeni? (2 Timotheyo 1:16-18)

11 Nvirelele okhala oororomeleya ni waakhavihera asinna. (Mmusome 2 Timotheyo 1:16-18.) Khalai mukristu mmoha iitthaniwa Onisiforo khaalikanxale makristu ale yaahiñye omukhavihera Paulo. “Owo khulinwe muru vaavo [Paulo] aatthukeliwaawe.” Onisiforo aamwaasasa Paulo ni amphwanyakaru, aaheerera omukhavihera mwa itthu owo ahawelaawe. Vaavo Onisiforo aapakaawe eyo annahela ekumi awe veerisani. Ninxuttera eheeni? Nihihiyeke woova onootxelihaka waakhavihera asinna yaawo enttharatthariwa. Opwaha mwa yeeyo, nintthuneya weera niwaakiheke ni naakhavihereke mwa itthu awo antthunaaya. (Mir. 17:17) Asinna awo enttharatthariwa ennatthuna vantxipale nsivelo nahu ni nikhavihero nahu.

12. Ntakihero nasinna oRussia ninnixuttiha eheeni?

12 Nwehe ntakihero nasinna enkhala oRussia. Awo khehiñye waakhavihera asinna ni asirokora etthukelinwe. Vaavo asinna akina enkelihiwaaya otripunaale weera yaaphukeliwe mwaha aya, asinnihu ni asirokorihu annapaka ele enweraaya weera erowe otripunaale iwo weera yaakhavihere asinna awo. Ninxuttera heeni ni ntakihero nasinna ala? Vaavo asinna enhoolela mareherero a Yehova ennyemuliwaaya, antthukiwaaya ni anttharatthariwaaya nihikhaleke owoova. Opwaha mwa yeeyo, nintthuneya weera navekeleleke, nakhavihereke amusi aya nave tho nuupuweleke moota mukina hiyo nneeraahu naakhavihere.—Mit. 12:5; 2 Akor. 1:10, 11.

NATHEIWAKA VALE MWAHA WA ETTIINI AHU

13. Moota heeni otheiwa oneeraaya onanarihe omuroromela wahu Yehova ni mareherero awe?

13 Amusi ahu, makoleka ahu omutekoni naari oskola pooti ontheya mwaha wa olaleya ni mwaha wa okhala wahu moovarihana ni malamulo a Yehova. (1 Ped. 4:4) Apaale awo pooti ohima ha: “Miyo kinnosivelani mene maxupo ari mamoha, mulopwana ettiini a pá, kwenoovaha otaphuwa ne etempu mano.” Atthu akina etthu enaaxupo wiiwexexa ori okumihiwa mutthu mmulokoni. Atthu awo enhima ha: “Nyuwo munlaleya weera nsivelaneke mukina ni mukwaawe, maxi nkoonani moota mummuthokorora anyu mutthu akumihiwa mmulokoni vale.” Ikomentariyu moota iya pooti oniwiihera ohovela mmuruni mwahu ni opatxera wuupuwela ha: “Neereke Yehova khanvekelaxa itthu sintxipale wa miyo? Neereke mareherero a Yehova khayaarowa ovukula moota anoopereraaya itthu?” Wakhala weera nyuwo munviriha maxupo ntoko ala, munkela ovirelela hayi omwaattamela Yehova ni mareherero awe?

Asinthamwene oowootha a Yobi yaahima itthu soowootha ni yannamutheya. Nnaamweera vareene hiiho Yobi aavirelela omuroromela Yehova (Nwehe eparagrafu 14)

14. Nooneleke hayi vaavo atthu akina anantheyaaya mwaha wookhala moovarihana ni malamulo a Yehova? (Nsalmu 119:50-52)

14 Mpakeke ele Yehova onhimaawe weera ti yooreera. Yobi annatthara malamulo a Yehova nnaamweera aatheiwa mwaha woopaka eyo. Nthamwena awe mmoha eethiru aheerera onwoka owo. Owo ahimme weera Yehova khaaxikha waari weera Yobi annapaka itthu sooreera kapena hooye. (Yobi 4:17, 18; 22:3) Mene Yobi khaakhulenle yoowootha ele. Owo aasuwela weera malamulo a Yehova tooreera ni owo aalakela okhala moovarihan ni malamulo awo. Owo khahiñye etthu naari mutthu amweerihaka otxetxa miruku sawe. (Yobi 27:5, 6) Ninxuttera eheeni? Ninxuttera weera nihihiyeke otheiwa ni atthu akina oneerihaka ohovela malamulo a Yehova. Nkuupuwelani itthu sootheene Yehova ookhaviheraaweni mweekumini mwanyu. Nyuwo apaale mohoonelela weera malamulo ootheene a Yehova tooreera. Ni opakenle weera anikhavihere hiyo. Ti vanto yoolakelaanyu ekhaleke okhavihera mareherero a Yehova yaawo entthara malamulo a Muluku. Mutheiwe muhitheiwe muhihiye etthu naari mutthu omwalanyihakani nyuwo ni Yehova.—Mmusome Nsalmu 119:50-52.

15. Mwaha wa heeni murokora Brizit atheiwaawe?

15 Nkawehani ele yaamweerenle Brizit murokora yoowo onkhala wIndia aavirinhe maxupo a otheiwa ni amusi awe. Abatiziwakaru eyaakha ya 1997 aiyawe yaawo yahakhanle Namoona a Yehova yaayeleela muteko aya. Nto mwaha wa yeeyo, awo yaathama ecidade yaakhalaaya enarowa okhala vaate va asipapawe aiyawe. Vaate vale Brizit annaviriha maxupo mantxipale. Mwa ntakihero, woona weera aiyawe khayaavara muteko, owo [Brizit] wannatthuneya ovara muteko weera atxihe emusi. Opwaha mwa yeeyo, empa ya Omwene yaarakamela ikilometru 350. Moomoriha ikharari emusi ele yannamusontta murokora ole mwaha wa soororomela sawe. Maxupo ale yannavirelela mpaka emusi ele ya murokora Brizit othama veeli. Mootutuxera aiyawe murokora Brizit yaapweteya. Ni muhoolo mwaya, mwanawe mwa muthiyana ahookhwa tho eretta ya câncer arinoneene iyaakha 12. Weera waatxeera pahi malatta a murokora Brizit, amusi awe yenre weera itthu iye samukhumelelaru saakhumelela mwaha wooweera owo aari Namoona a Yehova. Naari neere ha, amusi awe murokora Brizit yaahima weera irisa iye saamwereyaru seereya mwaheene wooweera murokora ole aarookhala Namoona a Yehova. Nnaamweera seereya itthu iya soowummiha owanoni, murokora Brizit aavirelela omuroromela Yehova ni mareherero awe.

16. Mareeliho heeni Yehova anvanhaawe murokora Brizit mwaha woomuroromela waawe Yehova ni mareherero awe?

16 Woona weera murokora Brizit aarakamela muloko, mutokweene mmoha a esirikwiitu anvaha miruku sa olaleera muttetthe owo aakhalaawe ni opaka mithukumano owannyawe. Woopatxerani murokora Brizit ahoona oxupa otthara miruku iya avahiwaawe. Nnaamweera vareene hiiho, owo aalakela otthara miruku iye. Murokora Brizit annalaleera, annapaka mithukumano owannyawe ni annapaka veeli-veeli yookokhorela ya vatthokoni nanamwane awe asithiyana. Yaakhumelenle eheeni? Owo aawera opatxeriha soosoma sa Biblya sintxipale ni anamasoma awe antxipale yaabatiziwa. Eyaakha ya 2005 murokora Brizit aapatxera ovara muteko wa opiyoneiru wa nthiti. Mwaha woomuroromela Yehova ni mareherero awe, owo aahaakhela mareeliho. Anamwene awe ale asithiyana annavarela Yehova moororomeleya ni muttetthe ole owo alaleeraiye sookhalawo miloko miili! Brizit onnaroromela weera Yehova onvaha ikuru owo ahawelaawe weera avirihe maxupo awe ale ohela mpuwa otheiwa iwe ni amusi awe.

MMUROROMELEKE YEHOVA NI MAREHERERO AWE

17. Nintthuneya weera niithanleleke opaka eheeni?

17 Satana ontthuna onroromeliha weera Yehova onnannyanyala vaavo ninvirihaahu maxupo mweekumini mwahu ni weera ororomela mareherero awe watxeera pahi maxupo ahu. Owo onnaneerera onikhaliha oowoova vaavo asinna enhoolela mareherero a Yehova envehiwaaya, enttharatthariwaaya naari vaavo enwaleliwaaya okadeya. Ni aavarelaka muteko atthu enantheya, owo ontthuna weera nihiye ororomela wahu malamulo a Yehova ni mareherero awe. Mene hiyo noosuwela nnene mirakho iya sa Satana ni khaninwokiwa. (2 Akor. 2:11) Nto nyuwo muthanle omuroromela Yehova ni mareherero awe. Muhiiwelele soowootha sa Satana. Muupuweleke weera Yehova khankela woonyanyalani. (Nsal. 28:7) Muhihiye etthu naari mutthu omwalanyihakani nyuwo ni Yehova!—Arom. 8:35-39.

18. Yoosoma enttharelana ninkela othokorora eheeni?

18 Yoosoma ela nohoona maxupo yaawo enkhumelela omokoni wa muloko. Mene omuroromela wahu Yehova ni mareherero awe pooti weereriwa ni maxupo enkhumelela mmupuwa wa muloko. Vanonto ninkela oviriha moota heeni maxupo awo? Ninkela othokorora mwaha owo yoosoma enttharelana.

ETXIPO 118 “Muncererye Wamini Wahu”

a Weera nivirelele okhala oororomeleya mahiku oomalihera ala, ontthuneya omuroromela Yehova vamoha ni mareherero awe. Mene Diabo, onoopaka ele onweraawe weera ananarihe ororomeleya wahu iwo. Yoosoma ela, ninrowa woona itthu tthaaru seiyo owo onvarelaawe muteko weera ananarihe ororomeleya ahu. Ni nnoororowa woona ele nikhanlaahu oopaka weera nivirelele omuroromela Yehova vamoha ni mareherero awe.

b Masina makina aatxentxiwa.