Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 39

Vaavo mutthu nimmusivelaahu onhiyaawe onvarela muteko Yehova

Vaavo mutthu nimmusivelaahu onhiyaawe onvarela muteko Yehova

“Imara soherenkeleya . . . yamuthananiha yowo.”—NSAL. 78:40.

ETXIPO 102 “Mwaakhalihereke Anna Oottettheya”

ELE NINKELA AHU OXUTTERA *

1. Munoonela hayi vaavo ole mummusivelaanyu onkumihiwaawe mmulokoni?

NYUWO mookhalano mmusi naari nthamwene anyu okumihiwe mmulokoni? Eyo pooti okhala etthu yooxupa! Murokora mmoha onitthaniwa Hilda * ohimme ha: “ivirakaru iyaakha 41 nthelanneene ni aiyaka, awo yaahokhwa. Etthu ele yaakikhumelenle yaakiriipiha murima vantxipale. Mene vaavo mwanaka ni emusi awe yaahiyaaya muloko, eyo yaari etthu yookiriipiha murima vantxipale.”

Yehova onnasuwela oripihwa wahu murima vaavo mutthu nimmusivelaahu onhiyaawe ekhaikhai (Nwehe eparagrafu 2-3) *

2-3. Moovarihana ni Nsalmu 78:40, 41, Yehova onoonela hayi vaavo atthu awe animmwareelaaya?

2 Muupuwele moota Yehova aaripinweewe murima vaavo malaika yaawo aneerela empari emusi awe, yammwarenlaaya! (Yuda 6) Ni muupuwele tho moota Yehova aariipiwaawe murima, vaavo aawoonawe ana a israeli yaawo aasivelaawe emutthekelaka veeli-veeli. (Mmusome Nsalmu 78:40, 41.) Muroromeleke weera vaavo mmusi anyu naari nthamwene anyu, onhiyaawe ekhaikhai, Yehova onootepa omuriipa murima. Tiithi ahu a nsivelo a wiirimu onnasuwela ovoreya munoonaanyu. Mooreerela murima owo onookela woolipihani ni woovahani nikhavihero muntthunaanyu.

3 Mwa yoosomeene yeela, ninkela woona etthu nneeraahu nipakeke weera naakhele nikhavihero na Yehova. Nave-tho ninkela woona moota nneeraahu naakhavihereke atthu akina mmulokoni yaawo anviriha maxupo mamoharu. Mene nihinaaye ninkela woona muupuwelo woonanara yoowo nintthuneyaahu osepa.

MUHIIVAHEKE NTHOWA VAAVO OLE MUMUSIVELAANYU ONHIYAAWE OVARELA MUTEKO YEHOVA

4. Asitiithi antxipale anoonela hayi vaavo mwanaya onhiyaawe onvarela muteko Yehova?

4 Vaavo mwaana oosivelaya onhiyaawe onvarela muteko Yehova, vanooneya weera asitiithi annakhala yiikohaka weera, etthu heeni yaatthuneya opaka weera emukhavihere ovirelela mweekhaikhaini. Vaavo mwanawe akumihiwaawe mmulokoni, munna mmoha oneeriwa Lucas onnakhulela eeraka ha: “Miyo kannaivaha nthowa. Miyo kamakela wuupuwelaru eyo, emaara ekina miyo kannanla ni murimaaka wannakivoreyaxa.” Elizabeth, murokora mmoha ovirinhe maxupo mamoharu onnahima weera imaara sintxipale wannakivoreya murima ni kannuupuwela: “Yoottheka heeni kipankaaka? Kinoona weera nkipanke etthu weera kimukhavihere mwanaka ovirelela mweekhaikhaini.”

5. Vaavo mutthu onhiyaawe onvarela muteko Yehova mulattu ti wawani?

5 Hiyo ontthuneya wuupuwela weera Yehova onvaha othanla mutthu ori poothe a hiyo. Eyo entthuna ohima weera ootheene hiyo, onnatthuneya othanla wakhala weera nnereke omwiiwelela Yehova naari hooye. Mwa ntakihero, amiravo antxipale asitithaya khaiyene Anamoona a Yehova, mene nnaamweera vareene hiiho, awo aathanla onvarela muteko Yehova. Ni amiravo akina tho ahuuwale ni asitithaya ari anamoona a Yehova, ni awo yannaxuttiha miruku sa mBiblyani, nnaamweera vareene hiiho, amiravo awo yuunuwakaru yaahiya onvarela muteko Yehova. Eyo ennixuttiha eheeni? Eyo ennixuttiha weera mutthu ori poothe a hiyo onnitthuneya othanla onvarela muteko Yehova naari hooye. (Yeh. 24:15) Mwa yeeyo, nyuwo mwaarene tiithe naari maaye muriipinwe murima mwaha wa mwaninyu omwihiya Yehova muupuuwele, mulattu khaiyene ti wawinyu. Ni muupuwelo owo waareene mmuruni mwanyu, nwaneno!

6. Mmiravo onoonela hayi vaavo asipapawe ammuhiyaaya Yehova?

6 Emaara ekina, asitiithi annahiya ekhaikhai mpakano emusi aya. (Nsal. 27:10) Eyo pooti waaripiha murima anamwane mwaha wooweera yannatthara ntakihero naya. Ester, yoowo owoonne apapawe ekumihiwaka mmulokoni, oneera: “ikwaha sintxipale kaamakela wiinla mwaha wooweera apapaka khaiyene yaarimweera okhuma mweekhaikhini paahi, awo yaapaka yoothanla yoonanara omuhiya Yehova ni ohimuttikela. Mwa yeeyo, ekumihiwakaru mmulokoni, miyo kannaxupeya vantxipale ni okhalawaya nnene. Mpaka miyo kaavalavela.”

7. Yehova onwoonela hayi amiravo arinono asipapaya akumihiwe mmulokoni?

7 Amiravo, wakhala weera mmoha aasipapinyu ookumihiwa mmulokoni, hiyo tho ninnariipiwa murima mwaha wa nyuwo! Txontte muroromeleke weera Yehova onnoona ovoreya wanyu. Owo onnosivelani ni onnahela mwiitti ororomelaya wanyu. Hiyo tho—asinna ni asirokora ororomela—ninnahela mwiitti. Opwaha mwa yeeyo, muupuweleke weera khamukhanleno mulattu mwaha wa soothanla apapinyu apankaaya. Ntoko ehimmwalaaya woopatxerani, Yehova onvaha othanla mutthu ori opoothe a hiyo. Yoole ori mutthu ivaherenre ni oBatiziwa “ireye muritti awe”.—Agal. 6:5, enoota.

8. Enwehereraka ole okumihiwe mmulokoni, amusi antthuneya opaka eheeni? (Nwehe ekwadru “ Mutthikele wa Yehova”.)

8 Vaavo ole mummusivelaanyu ommuhiyaawe Yehova, vanooneya weera, munnaroromela weera vanihukuni onootthika. Munaapake eheeni munwehereraka? Etthu yootthuneya muntthuneyaanyu opaka, ori okosoopa mukhalelo anyu wa omunepani. Mweera haawo, munimwaavaha ntakihero atthu a veemusini vanyu, mpakana ole okumihiwe mmulokoni. Nyuwo tho munoophwanya ikuru weera nvirihe nyuupuweko soonanara. Ninkela woona itthu sootthuneya opaka.

EHEENI MUKHANLAANYU OOPAKA WEERA NVIRELELE OKHALA OOLIPA OMUNEPANI

9. Eheeni muneeraanyu mpake weera mulipihiwe ni Yehova? (Nwehe tho ekwaadru “ Soolepa muneeraanyu nvarihele muteko wakhala weera ole munimusivelaanyu oomuhiya Yehova.”)

9 Mukhaleno mukhalelo wooweera wa omunepani. Ti vootthuneya ovirelela olipiha nroromelo nanyu ni atthu a emusi anyu. Munaapake hayi eyo? Mukhalekeno mukhalelo wooreera mmusomaka Biblya, wuupuwelela, ni woonela mithukumano. Mweera haawo, Yehova onimoovahani ikuru. Joana, yoowo okhanleno apapawe ahinñye ekhaikhai, oneere: “Miyo kinnakhala oomaleleya kaasomaka sooweeraya sa atthu a mBiblyani ntoko Abigaili, Ester, Yobi, Yosefe ni Yesu. Matakihero aya annakilipiha ni kuupuwelaka annakimaaliha. Itxipo ni iviidiyu sahu, sinnakilipiha vantxipale.”

10. Vaavo munripiwaanyu murima moota heeni Nsalmu 32:6-8 ninrowaaya wookhaviherani?

10 Mmuleeleke Yehova itthu sinooxupani. Vaavo munripiwaanyu murima muhihiyeke onvekela. Munvekeleke Yehova weera ookhavihereni okhalano moonelo awe. Ni munvekeleke tho owo weera ‘oovaheeni miruku, sa ephiro muntthunaanyu weetta’. (Mmusome Nsalmu 32:6-8.) Vanooneya weera khaiyene ti vookhweya omuleela itthu sootesene sonooxupani. Mene owo onnasuwela ele enoovoreyani. Owo onnosivelani ni onnawoopererani weera mmuleleke maxupo anyu.—Ott. 34:6; Nsal. 62:7, 8.

11. Moovarihana ni Aheberi 12:11, mwaha wa heeni nintthuneyaahu ororomela ottaruxa wa Yehova? (Nwehe ekwadru “ Okumihiwa mmulokoni—Yoolaka enrweela wa Yehova”.)

11 Mukhavihereke soothanla sa asitokweene a mmulokoni. Okumihiwa mmulokoni, etthu enkhuma wa Yehova. Mukhalelo wooreera woomukhavihera mutthu otthenke, ni okhavihera muloko wootheene. (Mmusome Aheberi 12:11.) Pooti weera nyuwo mwaatonko wiiwa weera, mutthu onnawuuluma moohireerela asitokweene mwaha wa mutthu okumihiwe mmulokoni. Mene vanooneya weera mutthu owo khommusivela wiiwa itthu mutthu owo okumihiwe mmulokoni opankaawe. Ekhaikhai ti yoowera hiyo khaninsuwenle itthu sootheene. Muroromeleke weera asitokweene, amphuka mulattu vamoha ettharaka miruku sinkhuma mBiblyani ni ophuka “onkhuma wa Yehova”.—2 Sow. 19:6.

12. Itthu heeni sooreera sikhumelenle mwaha wa asinna okhavihera ottaruxa wa Yehova?

12 Wakhala weera nyuwo munnakhavihera soothanla sa asitokweene, munoomukhavihera ole okumihiwe mmulokoni otthikela wa Yehova. Elizabeth, ohimmwale woopatxerani oneera: “Waaari wookixupa ohiya wuuluma ni mwanaka mutokweene. Atthikelakaru wa Yehova, owo aahakhulela muneene weera aaphwanela okumihiwa mmulokoni. Moottharelana, owo aahima weera aaxuttera itthu sootthuneya. Eyo yookikhavihera woona weera ottaruxa wa Yehova ti wooreera.” Marcos Iyawe, Elizabeth, ohimme-tho weera: “Evirakaru ehuhu vakhaaneene, muhoolo mwaya aahima weera, itthu sikikhavihenre otthikela wa Yehova, saari itthu sooreera naapakaahu. Miyo kinneera asantte wa Yehova mwaha wookikhavihera okhala oowiiwelela.”

13. Vaavo nyuwo munripiwaanyu murima, etthu eheeni enrowa wookhaviherani?

13 Mutthekule ni asinthamwene yaawo asuwenle mukhalelo anyu. Imaara sootheene mukhaleke vamoha ni akristu oolipa omunepani weera yookhavihereni okhalano mukhalelo wooreera. (Mir. 12:25; 17:17) Joana, yoole ohimmwale woopatxerani oneera: “Murimaaka kaixona okhala meekhaaka, mene vaavo khaatthekulaaka ni asinthamwene ororomeleya yannakilipiha.” Mene ankha wakhala weera atthu akina mmulokoni annuuluma masu anootepihani?

14. Mwaha wa heeni ontthuneyaaya ‘ovilelana ni olevelelana mukina ni mukhwawe’?

14 Mwaapixereke murima asinna ororomela. Ohima ekhaikhai, khaiyene weera atthu ootheene anrowa ohimaka itthu seettitthu. (Yak. 3:2) Otheene hiyo toohikwanela. Mene nto muhituttuxereye vaavo atthu akina ahinoonaaya yoohima naaeri vaavo anhimaaya masu anovoreyani. Muupuweleke miruku sa murummwa Paulo seiyo sineera: “Nvilelaneke ni mulevelelaneke mukina ni mukhwawe akhala mutthu orino mulattu ni mukhwawe sawasasa tho Apwiya yolevelenlayani siso tho nyuwo tho mulevelelaneke.” (Akol. 3:13) Murokora mmoha orinono mmusi awe okumihiwe mmulokoni ohimme ha: “Asinna akina yaheerera opaka itthu weera ekikhavihere, mene mwaha woohikwanela, yuulumme itthu seiyo saaripinhe murimaaka mene Yehova aakikhavihera weera kaalevelele.” Eheeni muloko oneeraaya opake weera waakhavihera amusi awe ole okumihinwe mmulokoni?

MULOKO ONOOWERA OKHAVIHERA

15. Munaapakeke eheeni weera mwaakhavihere amusi awe ole okumihiwe mmulokoni?

15 Mukhaleke asinthamwene aamusi awe mutthu ole okumihiwe mmulokoni. Murokora mmoha oneeriawa Miriam onnakhulela weera, vaavo munnaka a weerutthuni aakumihiwaawe mmulokoni, owo annoovelela orowa omithukumanoni. Owo onnathaliha: “Miyo kannova itthu atthu akina yeeraaya ehime. Mene asinna yaakireerela murima, nave yannikhupanyiha vamoha ni miyo. Awo khayaamakela ohima itthu aapankaawe munnaka. Mwaha wa asinna ale, nkaaviriha maxupo ale meekhaaka.” Murokora mmoha onnuupuwela: “vaavo mwanaka aakumihiwaawe mmulokoni, asinna antxipale oosiveleya yaahoowa okimaaliha. Atthu akina yannahima weera khayoona etthu yoohima, naamwi vareene hiiyo, akina yannanla ni miyo ni akina yaakilepela ikaarta soolipiha. Itthu yaakipakenlaaya saakikhavihera vantxipale!”

16. Moota heeni muloko oneeraaya opwaherere waakhavihera amusi awe ole okumihiwe mmulokoni?

16 Mpwaherere waakhavihera amusi awe ole okumihiwe mmulokoni. Awo annatthuneya osiveliwa ni olipihiwa opwaha khalayi. (Aheb. 10:24, 25) Vaavo asinna ahiyaaya wuuluma ni amusi awe ole okumihiwe mmulokoni, mene nto amusi awe annisoona okhala ntoko yoole okumihiwe mmulokoni. Mene muhihiye eyo ekhumelelaka. Otepaxa wene amiravo yaawo arinono asitithaya akumihiwe mmulokoni annatthuneya ottottopeliwa ni olipihiwa. Maria, yoowo owoonne aiyawe ekumihiwaka mmulokoni, ni ehiyaka emusi aya oneera: “Asinthamwene aka akina yaahoowa owannyaka yaanaapeela ni yaanikhavihera opaka yoosoma ya veemusini. Awo yaahona ovoreya waka ni yaahinla ni miyo! Vaavo atthu akina yaakulumaaya moohireerela, awo yannakaakiha. Mweekhaikhai awo yaakilipiha!”—Arom. 12:13, 15.

Muloko pooti owoonihera nsivelo ni waakhavihera amusi awe mutthu ole okumihiwe mmulokoni (Nwehe eparagrafu 17) *

17. Eheeni asitokweene antthuneyaaya opaka weera yaamalihe amusi awe ole okumihiwe mmulokoni?

17 Asitokweene, mpakeke ele munweraanyu weera mulipihe nroromelo namusi awe ole okumihiwe mmulokoni. Nyuwo mookhalano miritti soothanleya soowamaaliha asinna ni amusi awe ole omuhinñye Yehova. (1 Ates. 5:14) Mpatxeriheke walipiha sihipatxenre mithukumano naari simanleene. Mwaxekureke asinna awo ni nvekeleke vamoha. Mwaakuxeke mwaaruwaka woolaleerani ni mwaawopeke mwaamukokhorelaka Muluku vatthokoni. Akukhuli oomunepani aasuwela weera onnatthuneya owoonihera nsivelo ni opwattha iputtiputthi Yehova seiyo sinhawa.—1 Ates. 2:7, 8.

MUHIKHULUMUWE NI NVIRELELEKE OMUROROMELA YEHOVA

18. Moovarihana ni 2 Pedru 3:9, eheeni muluku ontthunaawe wa ale ahiyerenre onvarela muteko?

18 Yehova “khantthuna wera akina eriheye mene othene erukunuxe murima”. (Mmusome 2 Pedru 3:9.) Nnaamweera mutthu apankeene soottheka, ekumi awe ti yootthuneya vamaithoni va Yehova. Mwaha wooweera owo ooleva okumi wa mwanawe weera awoopole atthu ootheene oottheka—ni nsivelo Yehova onneerera waakhavihera atthu amuhinñye onvarela muteko otthikela wa yoowo. Owo onweherera weera atthu awo yaakhulele nikhavihero nno, ntoko nnooniheraaya ntakihero na Yesu voohima sa mwaana oomwareya. (Lu. 15:11-32) Atthu antxipale yaahiñye ekhaikhai, muhoolo mwaya yaatthikela mmarehereroni ni muloko waawakhela ni nsivelo. Elizabeth, ohimmwale woopatxerani, aahoona ohakalala aaphwanyaawe vaavo mwanawe atthikiheriwaawe mmulokoni. Uupuwelaka sa muttuli owo onhima ha: “Miyo kinneera asantte wa atthu ootheene yaale yaakoperera ohiyeleela yooweherera.”

19. Mwaha wa heeni ontthuneyaaya omuroromela Yehova?

19 Hiyo nnoowera omuroromela Yehova. Miruku sootheene onnivahaawe, oneerela mureerelo ahu. Owo Tiithi ooreera murima ni ovaha onaasivela ale ammukokhorela. Muroromeleke weera vaavo nyuwo munvirihaanyu maxupo, Yehova khankela woohiyani. (Aheb. 13:5, 6) Marcos, yoowo ohimmwale woopatxerani oneera: “Yehova khanakinyanyale. Ikwaha sootesene kaavirihaaka maxupo, owo aakhala ni miyo.” Yehova onoovirelela woovahani “owera otokotoko”. (2 Akor. 4:7) Mwa yeeyo, nnaamweera muttu amuhiyeene Yehova, muroromeleke weera nyuwo munoovirelela okhala oororomeleya ni ohiyeleela nroromelo.

ETXIPO 44 Nivekelo na Mutthu Oxankale

^ eparag. 5 Ninnaripiwa murima vaavo ole nimmusivelaahu, onhiyaawe onvarela muteko Yehova! Mwa yoosomeene yeela, ninkela woona moota Muluku onoonelaawe mukhalelo owo. Nnimoona tho itthu eneeraya epakeke amusi weera evirihe maxupo awo oovoreya ni weera evirelele okhala oolipa moomunepani. Nave nnorowa woona etthu eneeraaya epakeke asinna a mmulokoni weera emaalihe ni ekhavihere emusi.

^ eparag. 1 Masina makina a mwaha ola atxentxiwa.

^ eparag. 79 ELATARATHO YA EPAAXINA: Munna mmoha onnahiya emusi awe ni Yehova, amwaariye ni anamwane awe annariipiwa murima.

^ eparag. 81 ELATARATHO YA EPAAXINA: Asitokweene eeli annaxekura emusi ya mmulokoni weera elipihe.