Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 17

Yehova onimookhaviherani nyuwo owanano maxupo amweekumini

Yehova onimookhaviherani nyuwo owanano maxupo amweekumini

“Sovalavela sa mulipa òloka khasirere, nto mwa sothene seiyo Yahvéh onnamukumiha’mo yowo.”—NSAL. 34:20 [34:19, NM].

ETXIPO 44 Nivekelo na Mutthu Oxankale

ELE NINKELA AHU OXUTTERA a

1. Itthu heeni hiyo ninroromela ahu?

 HIYO na atthu a Yehova nave noosuwela weera owo onnanisivela vantxipale ni ontthuna weera hiyo nihakalaleke. (Arom. 8:35-39) Hiyo noosuwela tho weera emaara ninvarelaahu muteko miruku ninphwanyaahu mBiblyani itthu sinnakhumela nnene. (Yes. 48:17, 18) Vano, ninkela opaka eheeni vaavo enkhumelelaaya maxupo nahaawehereraahu mweekumini mwahu?

2. Maxupo heeni ninkumanaahuno, ni makoho heeni apaale enkhumelela?

2 Arumeyi ootheene a Yehova ennaviriha maxupo. Mwa ntakihero, pooti weeraka amusi ahu aaninyoonyiha naari ninviriha maxupo amweekumini yaawo ennootxeliha onvarela Yehova moota naatthunelaahuno. Pooti weeraka ninviriha erisa ya ephattu, naari ottarattariwa mwaha wa soororomela sahu. Vaavo ninvirihaahu maxupo ntoko ala hiyo pooti wiikoha: ‘Mwaha wa heeni maxupo ala eneereyaaya ni miyo? Neereke yookhala kitthenkaaka? Neereke ela enoonihera weera nkaanoono tho mareeliho a Yehova?’ Apaale nyuwo mootoko wiisoona hiiha, wakhala weera yohinta oweereelani eyo muhikhulumuwe. Arumeyi antxipale a Yehova oororomeleya aatoko oviriha maxupo ntoko ala.—Nsal. 22:1, 2; Hab. 1:2, 3.

3. Nsalmu 34:20 [34:19, NM], onnixuttiha eheeni?

3 Musome Nsalmu 34:20 [34:19, NM]. Nsalmu nna ninnahima itthu piili sootthuneya: (1) Anaxariya ennaviriha maxupo. (2) Yehova onnaakhavihera vaavo envirihaaya maxupo. Yehova ompaka moota heeni eyo? Moota mmoha ompakaawe eyo ori onikhavihera okhalano moonelo wooreera wa ekumi ahu wa elapo ela ninkhalaahu. Yehova tho onnanlaihera weera nnookhalano ohakalala vaavo nimmukokhorela ahu. Naamwi vareene hiiho, Yehova khanniroromeliha weera khanikumanakano maxupo. (Yes. 66:14) Yehova onnanooperera owehexexa muhoolo vaavo ninkela ahu okhalano ekumi yooreera ntoko owo aatthunaiye ovinyero khalayi—Ekumi yoohakalaliha ni yoohimala. (2 Akor. 4:16-18) Niwehereraka ophiya nihiku nno, Yehova onookela onikhavihera ovirelela onvarela owo nenne nixiiye nihipwatthaka maxupo ninviriha ahu.—Wikh. 3:22-24.

4. Eheeni ninkelaahu woona mwa yoosomeene yeela?

4 Nrowe noone etthu nikhalaahu ooxuttera ni matakihero aarumeyi a Yehova oororomeleya akhalayi ni a mahuku ahu ala, nnimoona weera ootheene hiyo pooti oviriha maxupo yaawo nahaawehereraahu mweekumini. Mene nto namuroromela Yehova owo onoonikhavihera ikwaha sootheene. (Nsal. 55:22) Vaavo ninsomaahu matakihero a yoosoma ela nikoheke ha: ‘Kaari si miyo ekeerenleene etthu siila kaakela opaka eheeni? Ntakihero nna ninlipiha moota heeni omuroromela waka Yehova? Itthu heeni kinxutteraaka kinrowaaka ovarela muteko mweekumini mwaka?’

ETEMPU AALEMPWAAWE BIBLYA

Mwa iyaakha 20 Yehova aamureeliha Yakobe vaavo aanvarelaiye muteko atatawe aathelenlaawe oowotha Labanu (Nwehe mwaha eparagrafu 5)

5. Maxupo heeni Yakobe aavirinhaawe mwaha wa Labanu? (Nwehe efootu ya vakapani.)

5 Arumeyi oororomeleya a Yehova akhalayi yaaviriha tho maxupo yaahawehereraaya. Moone ntakihero na Yakobe. Atithi awe yaamweerenle weera amuthanle mwaana mmoha-mmoha a Labanu mwaamuthiyana yaawo yaari ya emusi yaamukokhorela Yehova weera amuthele, tiithaawe Yakobe aamweerenle weera aapaka haawo moohihovela Yehova ammureeliha. (Eph. 28:1-4) Nto Yakobe aawiiwelela atithawe ni aattimula ekwaha arooka owannyawe Labanu yoowo aarino anamwane eeli asithiyana Liya ni Rakheli. Yakobe aasiveliwaxa vantxipale ni Rakheli mwaana mwaamukhaani ni aahaakhulela onvarela muteko Labanu iyaakha 7 weera amuthele Rakheli. (Eph. 29:18) Mene nto kheiyono ti yeeyo yeereñye. Labanu anwoka Yakobe eerihaka weera amuthele mwanawe mutokweene Liya. Opwaha mwa yeeyo, Labanu aamuhiya Yakobe omuthela Rakheli evinreene esemana emoha, mene nto aamulamulela tho iyaakha 7 weera amuthele. (Eph. 29:25-27) Labanu tho aari oohiroromeleya ni anakoso aapakaawe ni Yakobe, nakontarela mpuwa mwa iyaakha 20 Labanu amuhasulaka Yakobe!—Eph. 31:41, 42.

6. Maxupo heeni tho makina Yosefe aavirinhaawe?

6 Yakobe tho aaviriha maxupo makina, owo aakhalano emusi etokotoko, mene nto anamwane awe khiyiiwanana mukina ni mukhwaawe mpaka ophiyera omutumiha munnaya xaaxaaxa Yosefe ntoko kaporo. Simiyoni ni Levi khiyaananarinhe paahi nsina na emusi aya mene nto nsina na Yehova tho, opwaha mwa yeeyo, Rakheli aamwaariye oosiveleyaxa a Yakobe yaahookhwa vaavo yaamuyaraaya mwanayasa anaaveeli. Mwaha wa etala yaakhanle nipuro yaakhalaaya, Yakobe nnaamweera uuluvanle aathaama arooka elapo ya wEtxipitu.—Eph. 34:30; 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28.

7. Yehova amoonihenre moota heeni Yakobe weera annamwaakhulela?

7 Nnaamweera saamweerenle sootheene iye, Yakobe khaatonko oyeleela nroromelo nawe wa Yehova ni soolaihera sawe. Yehova aamonihera Yakobe weera annamwaakhulela, mwa ntakihero, nnaamweera Labanu eerenre onwoka Yakobe mwa ikwaha sintxipale, Yehova annamureeliha Yakobe mwa itthu sa weerutthuni. Yakobe aamuxukurela vantxipale Yehova mwaha wookumana ni mwanaawe osiveleyaxa Yosefe yoowo uupuwelaawe weera aahookhwa mwa iyaakha sa muttuli. Etthu yaamukhavihenre Yakobe ovilela maxupo ootheene ale waari onthamwene aaraaweno ni Yehova. (Eph. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30) Navirelela okhalano onthamwene woolipa ni Yehova hiyo tho nnoowera oviriha maxupo yaawo nahaweheraraahu.

8. Etthu heeni mwene Davidi aatthunaawexa opaka?

8 Mwene Davidi khaawenre opaka sootheene aatthunaawe opaka mmutekoni mwa Yehova. Mwa ntakihero, etthu aatthunaawexa waari omutekela etemplu Yehova Muluku awe owo aahuuluma mwaha owo ni mprofeti Natani omwaakhule enre: “Sothene siri mmurimani mwá, haya, opanke, ariki Yahvéh ari ni weyo.” (1 Sow. 17:1, 2) Masu ala yaamulipiha vantxipale Davidi, nto moottharelana pooti weera owo ampaka palanu a ooteka etemplu.

9. Davidi oonenle hayi aakhelakaru mitthenka iye sooripiha murima?

9 Evinreene etempu vakhaaneene mprofeti a Yehova aahoowa ni mitthenka sooripiha murima “ohiyu ene yole” Yehova aamweerela Natani weera khaakela okhala Davidi eera ateke etemplu mene nto aarowa okhala mwanaawe mmoha-mmoha. (1 Sow. 17:3, 4, 11, 12) Davidi oonenle hayi aakhelakaru mithenka iya? Davidi aatxentxa yootthunaawe ni aapatxera othukumanya musurukhu ni ikaruma sootheene saatthuneya weera Salomoni apatxere oteka.—1 Sow. 29:1-5.

10. Yehova aamurelinhe moota heeni Davidi?

10 Vaavo Davidi aasuwenlaawe weera khaarowa okhala owo eera amutekela etemplu Yehova, Yehova aapaka nivarihano nuuwo amuroromelihaka weera oosuulu wa Davidi waarowa olamulela mahiku ootheene. (2 Sam. 7:16) Elapo enyowani, mpuwa mwa iyaakha 1.000 Davidi onookela ohakalala vantxipale osuwela weera Yesu owenle moosuluni mwawe. Yooweereya ela ennanikhavihera woona weera, nnaamweera nihiweraka opaka itthu sootheene naatthunaahu onpakela Yehova, Muluku ahu pooti okhalano mareeliho makina onivithenraawe mareliho yaawo nihitonkwaahu olohera mano.

11. Makristu a etempu yaarummwa yaareelihinwe moota heeni, nnaamweera Omwene wa Muluku wahawiiye etempu awo yaawehereraaya? (Miteko 6:7)

11 Etempu yaarummwa, makristu yaaviriha maxupo yaawo yaahaaweheraraaya. Mwa ntakihero, awosa yannatthuna vantxipale weera Omwene wa Muluku waawiiye, mene nto awosa khiyaasuwenle liine weeraaya owe. (Mit. 1:6, 7) Vano nto awo yaapanke eheeni? Awosa yannaviheeriwa ovara muteko woolaleera, emaara awosa yiilipiheraaya ovara muteko woolaleera elapo yootheene awo yannawera woona moota Yehova aakhavihenraawe.—Musome Miteko 6:7.

12. Emaara makristu akhalayi yaavirihaaya maxupo a etala etthu heeni yaapankaaya?

12 Ekwaha emoha ‘etala etokotoko yaaphiya mulaponi mootheene.’ (Mit. 11:28) Ni akristu a etempu ele yaaphwanyiwa tho ni etala ele. Munnawera wuupuwelela moota asinna ale yaahaawalaaya mwaha wa etala? Moohihovela aahooleli a emusi yannaxupeya yuupuwelelaka moota yeeraaya ewere ophwanya eyootxa ya emusi aya. Munnuupuwelela moota eyo yaavolenlaaya amiravo ale yanpanke palanu aya oowaatxeerera muteko aya woolaleera, pooti weeraka awosa yaahuupuwelela omuhiya palanu ole. Nnaamweera maxupo ale yaavirikana wa mutthu ori poothe, akristu a etempu ele yaahiikhoveleliha. Awosa yaavirelela ovara muteko woolaleera moota yaaweraayano ni yannahakalala okawana itthu yaaraayano ni asinna oYudeya.—Mit. 11:29, 30.

13. Akristu yaareelihinwe moota heeni etempu ele ya etala?

13 Akristu ale yaareelihinwe moota heeni etempu ya etala? Ale yaakhaviherinwe ni itthu sa weerutthuni yaahoona moota Yehova aakhaviheraawe. (Math. 6:31-33) Pooti weeraka eyo yaawiiraanihaxa ni asinna ale yaakhavihenre. Ni ale yaapanke soovaha saya weera yaakhavihere yaahoona ohakalala onwa mwaha woowaakhavihera atthu akina. (Mit. 20:35) Yehova aahaareeliha ootheene ale mwaha woowiikhoveleliha etempu ele ya maxupo.

14. Eheeni yeereñye vaavo Paulo ni Barnaba yaalaleeraaya, ni yookhumelelaaya yaari tiivi? (Miteko 14:21, 22)

14 Etempu yaarummwa akristu yannattharatthariwa ikwaha sintxipale emaara yeeyo yahaweheraraaya. Moone ele yeereñye ni Barnaba ni murummwa Paulo vaavo yaalaleeraaya oListra, woopatxerani atthu yannakhela nnenesene itthu awosa yaalaleyaaya, mene nto evinreene etempu vakhaaneene anamavaanyiha “yàsesa miloko s’atthu” ni akina ale woopatxerani yiiwa mitthenka yaalaleyaaya, yanvonya maluku Paulo enamuhiya yuupuwelaka weera ohookhwa. (Mit. 14:19) Nnaamweera yaattharatthariwa, Paulo ni Barnaba khayahiñye olaleera. Yaakhumelenle eheeni? Awosa yaahaapaka ‘oohusera ookwanela’ naari neere oohusera antxipale, opwaha mwa yeeyo, masu ni ntakihero naya naahaalipiha asinna a etempu ele. (Musome Miteko 14:21, 22.) Paulo ni Barnaba khiyaahiñye olaleera nnaamweera yaattharatthariwa, mwaha wa yeeyo antxipale yaattottela mureerelo. Naahihiye ovara muteko Yehova onivekenlaawe, moohihovela hiyo tho onoonireeliha vantxipale.

MAHUKWAAHU ALA

15. Eheeni nikhanlaahu oxuttera ni ntakihero na munna Macmillan?

15 Ehinaaye ophiya eyaakha ya 1914 atthu a Yehova yannaweherera weereya etthu. Moone ntakihero na munna Macmillan. Ntoko atthu antxipale a etempu ele, owo annaweherera weera moohipisa aamwaakhela nlivo nawe noorowa wiirimu. Wa mwaha mmoha aapankaawe mweeri wa Setembro a 1914 owo enre: “Moohihovela ola mwahaaka woomalihera wa atthu ootheene.” Ekhaikhai weera ole khawaakhanle mwahaawe woomalihera. Evirakaru etempu munna Macmillan aalepa: “Akina a hiyo naahaakuva wuuluma nuupuwelaka weera mwa etempu ene yeele naamurowa wiirimu, mene nto naatthuneya oviheriwa ni ovara muteko Waapwiya.” Munna Macmillan onnaviheriwa ovara muteko owo ni owo onnavirelela olaleera mwa nthiti. Nave owo tho aakhalano eparakha yoowaalipiha asinna antxipale yaawo yaatthukinwe mwaha wooheerela eparte elapo. Nnaamweera uuluvenleene munna ole annoonela mithukumano sootheene moororomeleya. Mwaha wa heeni waaraaya wookhavihera munna Macmillan oviheriwa muteko wa Yehova awehereraka waakhela nlivo nawe noorowa wiirimu? Ahalelaka vakhaaniini okhwa eyaakha ya 1966, owo aalempe ha: “Nroromelo naka ti noolipaxa opwaha khalayi.” Nna ntakihero nooreera ootheene hiyo nintthuneya ahu otthara otepaxa wene noonaka weera maxupo ahu ennapisa ovira opwaha naawehereraahu!—Aheb. 13:7.

16. Moohiweherera maxupo heeni munna Herbert Jennings vamoha ni amwaariye yaavirinhaaya? (Yakobe 4:14)

16 Arumeyi antxipale a Yehova ennaviriha maxupo a mweekumini yaawo yaahaaweheraaya. Mwa ntakihero, mwa sooweereya sa mweekumini sa munna Herbert Jennings b aahuuluma moota owo ni amwaariye waasivelaaya ovara muteko woomisiyonaariyu oGana. Mene nto noovira etempu owo yanpwanya eretta distúrbio bipolar ahimaka masu eri va Yakobe 4:14 (Mmusome) munna Jennings khaaweherera weera aamuthaamihiwa oGana naari neere awo khayaasuwela ‘exeni yeera ephattuwe omalo.’ Owo olempe ha: “Naahaakhulela maxupo ale naavirihaahu ni nnireherera weera nikhume oGana ni waahiya asinthamwene ahu oosiveleya nitthikelaka oCanada weera kaakhele etratamentu.” Yehova aamukhavihera munna Jennings vamoha ni mwaaraawe ovirelela onvarela Yehova moororomeleya nnaamweera yaaviriha maxupo ale manyowani.

17. Ntakihero na munna Jennings naakhavihenre moota heeni asinna akina?

17 Moota munna Jennings olempa awe yooweereya ya mweekumini mwawe, yoohaakhavihera atthu antxipale. Murokora mmoha olempe há: “Khiyaavo yooweereya ya mweekumini ekittuntthexa murima opwaha ela. . . . Osoma sooweereya sa munna Jennings woohima sa ohiya yoothanleliwaawe ni orowa otaratari eretta awe, yookikhavihera okhalano moonelo wa eriyari-neeriyari.” Munna mukina olempe ha: “Nooviriha iyaakha 10 kireene mutokweene a mmulokoni, kaatthuna ohiya muteko aka mwaha wa eretta aka ya mmuupuweloni, miyuupuwelo saka saari soottettheiha vantxipale. Ikwaha sintxipale osoma sooweereya sa mweekumini, saamweera okinyoonyiha. . . . Mene nto ovilela wa munna Jennings waakivaha ikuru.” Eyo ennakuupuxera weera pooti nivirihaka maxupo nahaawehereraahu hiyo nnoowera waalipiha atthu akina. Ikwaha ikina itthu mweekumini mwahu khasineetta ntoko nuupuwela ahu, nnaamweera va reene hiiho, iyo pooti ovaha ntakihero na nroromelo ni ovilela wa atthu akina.—1 Ped. 5:9.

Vaavo nimmuroromela ahu Yehova moomalela, enakhumelela maxupo yaawo nahaawehereraahu mweekumini mwahu awo pooti onaattamanyihaxa ni Yehova (Nwehe eparagrafu 18)

18. Moovarihana ni ifootu etthu heeni nyuwo muxuttenraanyu ni ntakihero na murokora oNigeria?

18 Sooweereya sooxupa ntoko koronaviru saahaapwanya asinnihu antxipale, mwa ntakihero, naamukhweli mmoha onkhala oNigeria, annaviriha maxupo oohikhalano musurukhu weera athume eyootxa. Nihiku nimoha oxeexelo mwanawe aamukoha waakhala weera yanwera tho otxa yaamaliha ekoopho emoha ya arooxo yaaraayano. Murokora aamuleela mwanawe weera khayaakhanleno eyootxa naari musurukhu, wannatthuneya otthara ntakihero na mBiblyani na naamukhweli oSarapta waapeya eyootxa yoomalihera ni omuroromela Yehova moomalela. (1 Mam. 17:8-16) Nihiku nene neene ahinaaye oxupeya ni eheeni eeraawe atxe othana, yaawaakhela asinna eeli ni ekaaxa yaakhanle eyootxa ni iyootxa iye saahaatta saakwanela otxa isemana piili, murokora ole enre, emaara ele miyo kaathekula aka ni mwanaka kinnaroromela weera Yehova annaniiwa. Ninxuttera eheeni? Ekhaikhai ti yooweera, namuroromela Yehova moomalela maxupo nahawehereraahu enimweera onaattamanihaxa ni Yehova.—1 Ped. 5:6, 7.

19. Maxupo heeni aavirinhaawe munna Aleksey?

19 Maxupo mantxipale nahaawehereraahu enwerela asinna antxipale mahikwaano, ti ottharatthariwa. Moone ntakihero neereñye ni munna Aleksey Yershov onkhala oRussia. Eyaakha ya 1994 abatiziwakaru, asinna a muttetthe ole yaakhalano otaphuwa mene nto evirakaru eyaakha emoha itthu saatxentxa, eyaakha ya 2020 empa awe yaavoloweliwa ni yaawehawehiwa ni anamalamulela yaawo yaakunxe itthu sawe sintxipale sa weerutthuni. Sivinreene minyeeri vakhaaneene, egovernu yaamoothera munna ole okhala nasusuki, weera yaatxeerere omoothera waya munna ole, yaavarihela muteko iviidiyu aapankaawe mutthu mmoha ootherera otthuna omusoma Biblya. Munnawera wuupuwelela moota Aleksey onenlaawe owokiwa!

20. Munna Aleksey aalipinhe moota heeni onthamwene awe ni Yehova?

20 Neereke maxupo aavirinhaawe munna Aleksey yaakumihera mureerelo? Aani, onthamwene awe ni Yehova waatepaxa olipa, owo enre: “Miyo ni amwaaraka nannavekela vamoha ikwaha sintxipale, miyo koosuwela weera waahaakhanle okhaviheriwa ni Yehova nkaawera oviriha maxupo ale. Yoosoma ya omeekha yaakikhavihera ovilela okhulumuwa, miyo okisivela ophimelela matakihero aarumeyi oororomelaya akhalayi. Mbiblyani sookhalamo sooweereya sinoonihera otthuneya waaya okhala oomaaleleya ni omuroromela Yehova.”

21. Eheeni nixuttenraahu mwa yoosomeene yeela?

21 Eheeni nixuttenraahu mwa yoosomeene yeela? Elapo ela ninkhalaahu enanikumihera maxupo naahaawereraahu mweekumini mwahu. Nnaamweera vareene hiiho, Yehova onnaakhavihera ale emmuroromela. Ntoko ehimmaaya yoolepa ya yoosomeene yeela “sovalavela sa mulipa òloka khasirere, nto mwa sothene seiyo Yahvéh onnamukumiha’mo yowo.” (Nsal. 34:20 [34:19, NM]) Nto ohiya owehexexa sooxupa ninkumanaahuno, niwehexeke owera Yehova oraaweno woonikhavihera. Napaka eyo nnookela wuuluma masu mamoharu yaawo murummwa Paulo uulumaawe “kinnawerya sothesene mwa yowo onakilipiha.”—Afil. 4:13.

ETXIPO 38 Yehova Onimoovahani Ikuru

a Ekhaikhai weera elapo ela yoohixariya hiyo nnookumanano maxupo nihiwehereraahu, mene nto hiyo niroromeleke weera Yehova onimwaakhavihera imaara sootheene arumeyi awe oororomeleya. Yehova aakhavihenre moota heeni arumeyi awe akhalayi? Ni moota heeni owo onaakhaviraawe arumeyi awe olelo va? Wuupuwelela matakihero a moota Yehova aakhavihenraawe arumeyi awe akhalayi ni moota onaakhaviheraawe arumeyi awe a mahikwaahu ala, onnaroromeliha weera navirelela omuroromela Yehova, owo onookhala ni hiyo ni onoonikhavihera naavirihaka maxupo.