Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 13

Nvarihele muteko soopattuxiwa weera mwaaxuttihe anamwane anyu woohima sa Yehova

Nvarihele muteko soopattuxiwa weera mwaaxuttihe anamwane anyu woohima sa Yehova

“Tani opattunxe itthu seiye?”—YES. 40:26.

ETXIPO 11 Soopattuxiwa Sinninvuwiha Yehova

ELE NINKELA AHU OXUTTERA a

1. Eheeni asitiithi entthunaaya wa anamwane aya?

 MOOHIHOVELA, asitiithi ennatthuna waakhavihera anamwane aya omusuwela ni omusivela Yehova. Menento Yehova mutthu ohinooneya. Nto nyuwo munkela owera hayi waakhavihera anamwane anyu wiiwexexa weera Yehova ookhala ni onnawereya omwaattamela owo?—Yak. 4:8.

2. Moota heeni asitiithi enkelaaya waaxuttiha anamwane aya woohima sa mikhalelo sa Yehova?

2 Moota mukina wootthuneya weera asitiithi yaakhavihere anamwane aya omusuwela Yehova, ori omusoma Biblya ni awo. (2 Tim. 3:14-17) Menento Biblya onnahima etthu ekina enrowa waakhavihera amiravo oxuttera woohima sa Yehova. Eliivuru ya Miruku, tiithi mmoha onnamuupuxera mwanawe weera ahittiwaleke mikhalelo sa Yehova, sinooneya mwa soopattuxiwa. (Mir. 3:19-21) Nrowe noone moota asitiithi enrowaaya ovarihela muteko soopattuxiwa weera yaakhavihera anamwane aya oxuttera woohima sa omutthu wa Yehova.

MOOTA WOOVARELA MUTEKO SOOPATTUXIWA WEERA MWAAXUTTIHE ANAMWANE ANYU

3. Moota heeni asitiithi enkelaaya waakhavihera anamwane aya osuwela woohima sa omutthu wa Yehova?

3 Biblya onnahima weera makhalelo oohooneya a Muluku “onnòniheriwa ni onnasuwelihiwa mwa sopattuxiwa sawe.” (Arom. 1:20) Asitiithi onnaasivela oviriha etempu vamoha naanamwane aya ereene vaate. Ni emaareene yeeyo ennavarihela muteko eparakha eyo weera elikanxere mikhalelo sooreera sa Yehova ni “sopattuxiwa sawe.” Vano ninkela woona moota asitiithi enkelaaya omutakiha Yesu wa mukhalelo ene yoowo.

4. Moota heeni Yesu aavarihenlaawe muteko soopattuxiwa weera aaxuttihe atthareli awe? (Luka 12:24, 27-30)

4 Moone moota Yesu aavarenlaawe muteko soopattuxiwa weera aaxuttihe atthareli awe. Ekwaha emoha, owo aahaavekela weera yaawehe anakhuku ni ifiloori sa mmatta. (Mmusome Luka 12:24, 27-30.) Wanwereya Yesu othoonya enama naari mwiri mukina, moohiyana ni eyo, Yesu aamuthoonya mwaapalame ni efiloori mwaha wooweera atthareli awe yaasuwela nnene sene itthu iya. Pooti weera emaareene yeele atthareli awe yannawoona apalame evavaka ni ifiloori saarukurenreene. Menento, onnawereya omuupuwelela Yesu athoonyaka itthu iyo vaavo uulumaawe naawosa. Eheeni aapankaawe Yesu, ahimakaru matakihero ala? Owo aahaaxuttiha atthareli awe etthu yootepa otthuneya woohima sa ovaha ni oreera murima wa Tiithi ahu a wiirimu: Yehova onnaatxiha nave onnaavaha soowara arumeyi awe oororomeleya, ntoko hiihaale onaapakelaawe anakhuku ni ifiloori sa mmatta.

5. Soopattuxiwa heeni asitiithi enkelaaya ovarela muteko weera yaaxuttihe anamwane aya woohima sa Yehova?

5 Asitiithi, munkela omutakiha hayi Yesu vaavo munaaxuttihaanyu anamwane anyu? Nyuwo pooti wuuluma etthu woohima sa yoopattuxiwa, yeeyo enoosivelani vantxipale, ntoko mwaamunama naari epalanta enoosivelani. Mwaapakaka eyo, muhittiwale waaleela moota eyo enooniheraaya mukhalelo wa Yehova. Avinyaka mwaakoheke anamwane anyu, mwaamunama heeni naari epalanta heeni enoosivelani. Mwavarihela muteko yoopattuxiwa enaasivela, onookela okhala wookhweya owiiwexexani vaavo munaleelaanyu moota etthu eyo envarihanaaya ni mikhalelo sa Yehova.

6. Ntakihero naameyawe Christopher ninnixuttiha eheeni?

6 Neereke asitiithi ennatthuneya oviriha etempu yintxipale epesquisariki moota mwaamunama ontxaawe naari moota epalanta enunnuwaaya, weera yaaxuttihe anamwane aya woohima sa Yehova? Naari, khontthuneya opaka eyo. Yesu khaavirinhe etempu yintxipale aaleelaka atthareli awe moota anakhuku yaatxaaya naari moota ifiloori sinunnuwaaya. Ekhaikhai weera ikwaha ikina anamwane anyu pooti otthuna osuwela itthu sintxipale woohima sa soopattuxiwa, Menento ekomentaariyu yookhuveya naari nikoho onnakwanela weera anamwane anyu yiiwexexe ele muntthunaanyu waaxuttiha. Munna mmoha oneeriwa Christopher onnuupuwela enamwane awe: “Amma yannuuluma etthu weera miyo ni asinnaka nivaheke mwiitti soopattuxiwa. Mwa ntakihero, emaara naaviraahu mukherekhere mwa mwaako, awo yanneera: ‘Nkawehani wunnuwa wa minyaako iya, iya ti sooreera! Sinoonihera moota miteko sa Yehova siraaya sooreera, keera?’ Vaavo neettaahu mukherekhere mwa ephareya, awo yanneera: ‘Nkawehani owera wa mitekuteku iya! Ti wootikhiniha moota Yehova oraawe oowera.’” Christopher onhima weera: “Itthu awo yanleelaaya saari sookhweya, menento wannakhweya wiiwexexa.”

7. Munkela waaxuttiha moota heeni anamwane anyu otikhiniheya ni soopattuxiwa?

7 Vaavo anamwane anyu anunnuwaaya, nyuwo pooti waaxuttiha weera ewehexexeke soopattuxiwa weera exuttere mwaneene aya woohima sa omutthu wa Yehova. Mwa ntakihero, nyuwo pooti othanla etthu emoha sa soopattuxiwa avinyaka waakoha anamwane anyu: “Ela enooxuttihani eheeni woohima sa Yehova?” Nyuwo munoorowa otikhiniheya nave ohakalala wiiwa ele anamwane anyu anuupuwelaaya.—Math. 21:16.

ETEMPU HEENI NYUWO MUNKELAANYU OVARELA MUTEKO SOOPATTUXIWA WEERA MWAAXUTTIHE ANAMWANE ANYU?

8. Eheeni asitiithi a wIsraeli yaapakaaya vaavo yaaviraaya “mmuseweni” ni imusi saya?

8 Asitiithi a Israeli, yannatthuneya waaxuttiha anamwane aya woohima sa malamulo a Yehova vaavo tiithi owo “vànettawe mphironi” ni mwanawe. (Ola. 11:19) Wisraeli saakhala misewe sintxipale mwemmo waawereyaaya ophwanya inama sintxipale ni ifiloori. Vaavo ana a Israeli yaaviraaya museweene yoowo ni imusi saya, yannakhalano eparakha yoowaaxuttiha anamwane aya woohima sa soopattuxiwa sa Yehova. Asitiithi, nyuwo tho pooti otthara ntakihero na ana a Israeli, mwaaxuttihaka anamwane anyu woohima sa soopattuxiwa. Moone moota asitiithi akina apankaaya eyo.

9. Eheeni nyuwo munxutteraanyu ni ele Punitha ni Katya ehimmaaya?

9 Maaye mmoha oneeriwa Punitha, yoowo onkhala ecidade etokweene ya wÍndia, ohimme ha: “Amusi ahu akina enkhala mapuro oorakamelana ni ecidade. Vaavo hiiva ninvinyaahu nrowaka waaxekura amusi ahu ninnavarihela muteko eparakha eyo weera naaxuttihe anamwane ahu woohima sa soopattuxiwa sa Yehova. Miyo kohoonelela weera anamwane aka enhela mwiitti soopattuxiwa sa Yehova vaavo awo enkhalaaya woorakamelana ni ecidade ele etokweene.” Anamwane onnaaxupa ottiwala etempu envirihaaya ni asipapaya mapuro ooreera sikhanle soopattuxiwa. Katya, murokora mmoha oMoldávia, ohimme ha: “Itthu sootepaxa oreera kinuupuwelaaka sa enamwanaaka eri etempu kaavirihaaka ni asipapa mapuro oorakamelana ni ecidade. Miyo kinnaaxukurela vantxipale asipapa mwaha wookixuttiha woohima sa soopattuxiwa sa Yehova ovinyera kiri mwaana. Koowera omusuwela nnene sene Yehova mwaha wa soopattuxa sawe.”

Nnaamweera mukhalaka va cidade nyuwo pooti ovarihela muteko soopattuxiwa weera mwaaxuttihe anamwane anyu woohima sa Yehova (Nwehe eparagrafu 10)

10. Asitiithi enkela opaka eheeni wakhala weera onnaaxupa opaka mukwaha woorakamelana ni ocidade? (Nwehe equaadru “ Nikhavihero anvahiwaaya asitiithi.”)

10 Nankha wakhala weera nyuwo ni emusi anyu onnooxupani weetta mukwaha murooka nipuro noorakamela ecidade? Munna mmoha onkhala wÍndia oneeriwa Amol, ohimme weera: “Nipuro kinkhalaaka hiyo nintthuneya ovara muteko iwoora sintxipale, weetta mukwaha nrowaka nipuro noorakamelana ni ecidade ontthuneya okhalano musurukhu mwintxipale. Menento nnaamweera vareene hiiho, hiyo ninnawera woona soopattuxiwa sa Yehova ni wuuluma mikhalelo sa Yehova nakhala ojardim naari mpithela mwa eprediyu.” Pooti weeraka waattamela owannyinyu nookhala nipuro onwereya owoonihera anamwane anyu soopattuxiwa sa Yehova. (Nsal. 104:24) Weiwo nyuwo munimwaaphwanya apalame, axiitthu, ipalanta ni itthu ikina. Karina, yoowo onkhala wAlemanha, ohimme ha: “Ameyaka sinnaasivela ifiloori emaara yeeyo miyo kaaraaka mwaana, vaavo hiiva neettaahu mphironi wannaasivela okoonihera ifiloori saasivela vantxipale.” Nyuwo thooni asitiithi, pooti ovarela muteko iviidiyu ni iliivuru sa mareherero ahu sinuuluma woohima sa soopattuxiwa weera nwere waaxuttiha anamwane anyu muhipwatthaka nipuro munkhalaano, nyuwo pooti waaxuttiha anamwane anyu enwehaka soopattuxiwa sa Yehova. Vano nrowe noone mikhalelo sa Yehova seiyo nyuwo mukhanlaanyu oowaaxuttiha anamwane anyu ewehexexaka soopattuxiwa.

MIKHALELO SOOHOONEYA SA YEHOVA ‘SINNOONEYA MWA SOOPATTUXIWA SAWE’

11. Moota heeni asittithi enkelaaya waakhavihera anamwane aya woona nsivelo Yehova oraaweno ni hiyo?

11 Weera mwaakhavihere anamwane anyu wiiwexexa nsivelo Yehova oraaweno, nyuwo pooti owoonihera asinama moota enaakosoopaaya axaana aya. (Math. 23:37) Nyuwo tho pooti owoonihera itthu sintxipale soovirikana Yehova opattunxaawe weera anihakalalihe. Karina yoowo ohimmwale woopatxerani ohimme ha: “Vaavo kaakhumaaka namma neettaka mphironi, yannakooperera ikwaha sintxipale oweha ifiloori sootepa oreera. Ifiloori iyo oreera waya, sinnoonihera nsivelo Yehova oraaweno wa hiyo. Mpakana olelo va, miiva kinneemela mphironi weera kiwehe ifiloori. Nto oreera wa ifiloori iyo, onnakuupuxera moota Yehova onnisivelaawe.”

Nyuwo pooti wuuluma ni mwaninyu woohima sa soopattuxiwa sa Yehova mmuleelaka moota Yehova opankaawe erutthu ahu (Nwehe eparagrafu 12)

12. Moota heeni asitiithi enkelaaya waakhavihera anamwane aya wiiwexexa osuwela Yehova oraaweno? (Nsalmu 139:14) (Nwehe efootu.)

12 Mwaakhavihere anamwane anyu wiiwexexa moota Yehova oraawe oosuwela. Yehova toosuwelaxa oniphwaha ootheene hiyo. (Arom. 11:33) Mwa ntakihero, nyuwo pooti waaleela woohima sa moota maahi entthikelaaya osulu, etthapwe ennathatuwa mahutte ni mahutte awo enneetta iparte sootheene. (Yobi 38:36, 37) Nyuwo tho pooti waaleela moota Yehova opankaawe eruttu ahu mootikhiniha. (Musome Nsalmu 139:14.) Moone ele ohimmaawe tiithi mmoha oneeriwa Vladimir, owo ohimme ha: “Nookhala nihiku nno mwanihu aamonraawe vatxinkani ni owo aavulala. Evinreene mahiku, nikwatta nne naavola. Miyo naamwaaraka naamuleela weera Yehova oopaka erutthu ahu ni icélula seiyo sirinono owera woowiitthikihera ethayi. Naamuleela weera etthu eyo kheneereya ni itthu sipakinwe ni atthu. Mwa ntakihero, ekaaro yanpaka acidente khenwera wiitthikihera ipeesa saya. Etthu eyo, yaamukhavihera mwanihu wiiwexexa osuwela Yehova ovarenlaawe weera apake ekumi ahu.”

13. Moota heeni asitiithi enkelaaya waakhavihera anamwane aya wiiwexexa moota Yehova oraawe oowera? (Yesaya 40:26)

13 Va Yesaya 40:26, (Mmusome.) Yehova onnaniwopa weera niweheke osulu ni niphimeleleke owera oraaweno oneeriha weera erimu ekhale yoorehereya. Nyuwo tho, nwooperereke anamwane anyu oweha osulu ni yiivaheke etempu weera ephimeleleke ele anoonaaya. Nwehe etthu emoha ohimmaawe murokora mmoha onkhala oTaiwan, oniitthaniwa Tingting, murokora ola, onnuupuwelela vaavo aaraawe mwaana. Owo ohimme ha: “Ekwaha emoha naarowa nipuro noorakamelana ni ecidade, weiwo yahaakhanlaayawo aluuxu, nto miyo ekwaha ele kaawera woona waara wa itheneeri. Etthu eyo yeereñye emaara yeeyo miyo kaasonttiwaaka oxikola ni miyo nkaasuwela wakhala weera kanwera owina maxupo ale ni ovirelela onvarela muteko Yehova moororomeleya. Amma yaavarela muteko etempu ele ekoopereraka weera kuupuwele moota Yehova aavarenlaawe muteko owera wawe weera apake itheneeri iye ni awo yaakuupuxera weera Yehova anvarela muteko owera omoha-moharu weera akikhavihere oviriha maxupo ale ni maxupo ari poothe. Ekwaheene yeele kaawenhaaka soopattuxiwa iye, miyo kaatthikele owaani oolikaneene weera kilipihe onthamwene aka ni Yehova nave onvarela muteko Yehova wa mahuku ootheene a ekumi aka.”

14. Moota heeni asitiithi enkelaaya ovarela soopattuxiwa weera yaakhavihere anamwane aya woona weera Yehova Muluku oohakalala?

14 Soopattuxiwa sa Yehova sinoonihera weera owo Muluku oohakalala ni owo mwaneene ohakalala. Macientista ahoonelela weera asinama antxipale waasivela otheela waahela mpuwa apalame ni ihopa. (Yobi 40:20) Nyuwo mootoko omoona mwaninyu ahakalanle vaavo onwoonaawe asinama etheelaka? Pooti weeraka owo omonne txoome atheelaka ni boola naari mwalapwa alumaka naaru na mwalapwa mukhwaawe. Ekwaha ekina muneeraanyu mmoone mwaninyu apatxeraka otheya vaavo onwoonaawe asinama etheelaka, nvarele muteko eparakha eyo weera mmuupuxere weera Yehova Muluku oohakalala.—1 Tim. 1:11.

NWEHEKE NOOTIKHINA SOOPATTUXIWA SA YEHOVA VAMOHA NI AMUSI ANYU

Emaara nyuwo munkhalaanyu ni anamwanaanyu nwehexexaka soopattuxiwa onookhala wookhweya awo okhala ootaphuwa weera yooleeleni maxupo envirihaaya (Nwehe eparagrafu 15)

15. Eheeni enkela waakhavihera asitiithi woonelela etthu heeni enaaxupa anamwane aya? (Miruku 20:5) (Nwehe efootu.)

15 Asitiithi akina ennakhalano maxupo a moota wooweeriha anamwane aya okhala ootaphuwa naawo. Pooti weeraka nyuwo muntthuna waasaasa etempu weera awo yooleeleni itthu anuupuwelaaya. (Musome Miruku 20:5.) Asitiithi akina ahoonelela weera okhala naanamwane aya ewehaka soopattuxiwa onnaakhavihera. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera mwa etempu ene yeeyo, asipaapa vamoha ni anamwane aya enkhala ootaphuwa ehikhalaka etthu enaapunpurumiha. Tiithi mmoha oniitthaniwa Masahiko onkhala oTaiwan, ohimme ha: “Vaavo miyo ni amwaaraka nniihiyeraahu etempu weera neetteette vamoha ni anamwane ahu, mukherekere mwa mwaako naari ephareya awosa ennakhala ootaphuwa. Nave eyo ennakhweihera wuuluma naawo ni woonelela itthu awo anuupuwelaaya”. Katya ohimmwale woopatxerani, ohimme ha: “Ikwaha sintxipale miyo kaworowa oxikola amma yannakikuxa nnarowa ejardim yaakhuvenle owaani. Epheyo yaavira iwe yaari yootepa oreera. Nto miyo wannakikhweela waaleela amma etthu eheeni kaavirinhaaka oxikola ni eheeni kuupuwelelaaka.”

16. Moota heeni imusi sinkelaaya ovarela muteko soopattuxiwa sa Yehova weera etthekuleke ni weera ekhaleke ootaphuwa?

16 Vaavo emusi eniihiyeraaya etempu weera etikhine soopattuxiwa, atthu ootheene ennakhala ootaphuwa ni ennahakalala ni eyo ennalipiha wiiraana veemusini. Ntoko Biblya onhimaawe, yokhala “ehuhu yotheya” ni “ehuhu yotuphatupha”. (Koh. 3:1, 4, enoota.) Yehova oopattuxa elapo ela ya vathi ni mapuro ooreera weera atthu hiyo ntthimakeke, nikhupweleke, nitheeleke ni opaka itthu ikina sinnisivela. Imusi ikina sinnasiveliwa oviriha etempu yintxipale ereene vamoha ereene mapuro oorakamelana ni ecidade. Ntoko mmwaakoni naari ophareya. Anamwane akina waasivela otthimaka, otheela mujardim yaawehexexaka asinama naari ekhupwelaka mmoolokoni. Sookhala iparakha sintxipale asitiithi entthuneyaaya ovarela muteko weera ewehexexeke itthu Yehova opattunxaawe!

17. Mwaha wa heeni asitiithi entthuneyaaya waakhavihera anamwane aya otikhina nave ovarela muteko soopattuxiwa sa Yehova?

17 Elapo enyowani asitiithi vamoha ni anamwane aya enookela ovarela muteko soopattuxiwa opwaha viinaano. Wu, awosa khankela owoovaka asinama naari asinama onoova hiyo. (Yes. 11:6-9) Atthu ootheene enookela okhalano etempu weera etikhine ni ovarela muteko soopattuxiwa sa Yehova. (Nsal. 22:26) Menento ti wootthuneya weera asitiithi epatxereke viinaano va waakhavihera anamwane aya otikhina soopattuxiwa sa Yehova. Vaavo munvarelaanyu muteko soopattuxiwa sa Yehova weera mwaaxuttihe anamwane anyu woohima sa Yehova, awo moohihovela enkela waakhulelaka ele enraawe mwene Davidi: “Apwiy’aka [Yehova], anyi, khuwavovo muteko onlikana ni miteko sanyu.”—Nsal. 86:8.

ETXIPO 134 Anamwane ti Yoovaha Enikhuma wa Muluku

a Asinna antxipale ni asirokora annuupuwela etempu evirinhaaya na asipapa aya ereene anamwane etikhinaka soopattuxiwa. Awo mpaka olelo annuupuwela moota asipapa aya evarenlaaya etempu eyo weera yaaxuttihe woohima sa omutthu wa Yehova. Waareene weera nyuwo mookhalano anamwane, munkela ovarela moota heeni soopattuxiwa weera mwaaxuttihe anamwane anyu woohima sa mikhalelo sa Muluku? Yoosoma ela, enoorowa waakhavihera asitiithi moota woopaka eyo.