Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 14

“Mutthareke manaani awe”

“Mutthareke manaani awe”

‘Kristu tho òhawa niwoko na nyuwo, òhiyerakani ethonyero, weera mutthareke manaani awe’—1 PED. 2:21.

ETXIPO 13 Kristu, Ntakiheryo Nahu

ELE NINKELA AHU OXUTTERA *

Yesu oovaha ntakihero nootthara (Nwehe eparagrafo 1-2)

1-2. Mwa moota heeni Yesu oraawe namahoolelaahu? Mutakihere.

NKUUPUWELANI weera nyuwo ni asinthamwenaanyu muneetta nipuro noohimakiwa ni noowoopiha noorukureriwa ni etthapwe. Nto nyuwo munnamutthara ole onoohoolani. Emaara owo oneettaawe, onnahiya mphito awe naari manaani awe. Mene ehuhu ekina, khamunwera omoona ole onoohoolani. Naamwi vareene hiiho nyuwo khamunthweelela. Opwaha mwa yeeyo nyuwo ni asinthamwenaanyu munnavirelela otthara mphito wa ole onoohoolani!

2 Etthu emoharu enneereya ni hiyo akristu, nneetta mapuro oohimakiwa ni oowoopiha—elapo ela ya Satana. Moohakalaliha Yehova oonivaha mulipa onnihoola ookwanela—mwana awe Yesu Kristu. Hiyo nnoowera otthara moororomeleya manaani a Yesu ohiñyaawe. (1 Ped. 2:21) Ereferência emoha ya mBiblyani enahima weera eversiikulu ela, Pedru aamulikanxera Yesu ni namahoolela. Ntoko namahoolela onhiyaawe mphito eettaka, Yesu oohiya manaani awe weera ntthareke. Mwa yoosoma ela, ninrowa wiiwexexa eheeni entaphulelaaya otthara manaani a Yesu. Nnoorowa-tho waakhula makoho ala mararu: Eheeni? Mwaha wa heeni? Ni moota heeni?

EHEENI ENTAPHULELAAYA OTTHARA MANAANI A YESU?

3. Eheeni entaphulelaaya otthara manaani a mutthu?

3 Eheeni entaphulelaaya otthara manaani a mutthu? Emaara ekina Biblya onnuuluma masu ooweera “weetta” ni “manaani” atthunaka ohima moota mutthu onkhalaawe mweekumini mwawe. (Eph. 6:9; Mir. 4:26) Ntakihero mutthu onnooniheraawe pooti olikana ni mphito onhiyaawe eettaka vale. Tiyeeyo nnahimaahu weera otthara manaani a mutthu ontaphulela otthara ntakihero nawe, ni otakiha.

4. Eheeni entaphulelaaya otthara manaani a Yesu?

4 Nkhanto otthara manaani a Yesu entaphulela heeni? Mwa masu ookwasa, entaphulela otakiha ntakihero nawe. Yoolepa ya muru wa yoosoma ela, murummwa Pedru aahima weera Yesu ohoonihera ntakihero noovilela naamwi nihaawaka; mene sookhala mikhalelo mikina sa moota woomutakiha Yesu. (1 Ped. 2:18-25) Mweekhaikhai ekumi yootheene ya Yesu—itthu sootheene ohimmaawe ni opankaawe—ntakihero nintthuneyaahu otthara.

5. Neereke atthu oohikwanela anoowera tthiri otthara ntakihero na Yesu? Muthalihe

5 Hiyo atthu oohikwanela, neereke nnoowera tthiri otthara ntakihero na Yesu? Aani. Enoota ya 1 Pedru 2:21, enahima weera onnatthuneya ‘otthara ntakihero na Yesu’, kapena neere khaninwera omutakiha Yesu mookwanela. Mene nnoowera opaka ele ninweraahu. Napaka eyo ninrowa ottharaka miruku sa murummwa Yohani ineera: ‘Nvirelele weetta sawasawa Yesu enttaiye.’—1 Yoh. 2:6.

MWAHA WA HEENI NINTTHUNEYAAHU OTTHARA MANAANI A YESU?

6-7. Heeni ninhimaahu weera otthara manaani a Yesu onoonaattameliha wa Yehova?

6 Otthara manaani a Yesu onoonaattameliha wa Yehova. Heeni ninhimaahu hiiho? Etthu yoopatxera, okhala weera Yesu oohiya ntakihero nooreera na moota wookhala nimuhakalalihaka Muluku. (Yoh. 8:29) Nto naattharaka ntakihero na Yesu nneereke omuhakalaliha Yehova. Mene nroromeleke weera Tiithi ahu a wiirimu, onoowaattamela yaale aniilipihera vantxipale weera ekhale nthamwene awe.—Yak. 4:8.

7 Etthu yanaaveeli, Yesu aamutakiha mookwanela Tiithaawe. Ti yeeyo Yesu aahimmaawe há: “Ole okònne miyo, òwòna Atithi.” (Yoh. 14:9) Hiyo nnoowera otakiha mikhalelo sa Yesu ni moota owo aathokororaawe atthu. Mwa ntakihero, owo aammorela ikharari namaretta mmoha, aamurerela murima muthiyana mmoha yoowo aavoreiwa ni ahaamorela ikharari ale yaakhweliwe amusi aya yaasivelaayaxa. (Mar. 1:40, 41; 5:25-34; Yoh. 11:33-35) Ni wakhala weera noomutakiha Yehova nneereke omwaattamela.

8. Muthalihe mwaha wa heeni otthara manaani a Yesu oneeraaya onikhavihere “owina” ni elapo ela ya Satana?

8 Otthara manaani a Yesu onoonikhavihera ohiperuxiwa ni elapo ela ya Satana. Ohiyu awe woomalihera valaponi, Yesu aahima weera “Miyo kòwerya elapo ya vathi”. (Yoh. 16:33) Yesu khaatonko wiivoleihera ni nyuupuwelo, sootthuna ni soopaka sa atthu a elapo ela. Owo khaahiñye itthu iyo simootxelihaka opaka ele aawenlaawe elapo ya vathi—onvuwiha Yehova. Ankha hiyo? Mahikwaano, elapo ennavaha itthu seera sinihiihe onvarela muteko Yehova. Mwa yeeyo, naamutakihaka Yesu ontthuneya ohela nipuro noopatxera yootthuna ya Yehova. Neera haawo hiyo nnoowera ohima weera “noowina” elapo.—1 Yoh. 5:5.

9. Nipakeke heeni weera nivirelele otthara ephiro emphwanyiha ekumi yoohimala?

9 Otthara manaani a Yesu onooniphwanyiha ekumi yoohimala. Emaara mmiravo mmoha namuhakhu aamukonhaawe Yesu moota woophwanya ekumi yoohimala, Yesu omwaakhula enre: “Orweke okitthareke.” (Math. 19:16-21) Yesu atthekulaka ni aYuda yaawo yahaaroromela weera Yesu aari Kristu, owo aahimme weera: “Iputtiputthi saka . . . sinnakitthara miyo. Miyo kinnavaherera seiyo ekumi yohimala.” (Yoh. 10:24-29) Emaara atthekulaawe ni Nikodemu mutokweene a esineedriyu, Yesu aahimme weera “mutthu ori othene anamwiwelele” onokhalano “ekumi yohimala”. (Yoh. 3:16) Ninkela woonihera hayi weera ninnamwiiwela Yesu? Nivarelaka muteko ele oxuttinhaawe ni nttharaka ntakihero nawe. Napaka eyo, nneereke oovirelela otthara ephiro emphwanyiha ekumi yoohimala.—Math. 7:14.

NNAWERE MOOTA HEENI OTTHARA MANAANI A YESU MOOROROMELEYA?

10. Nipakeke heeni weera “nimusuwele” nnene Yesu? (Yoh. 17:3)

10 Weera nivirelele otthara manaani a Yesu moororomeleya ontthuneya omusuwela toko. (Mmusome Yohani 17:3.) “Omusuwela” wahu Yesu ontthuneya ovirelelaka. Nintthuneya ovirelelaka omusuwela—moorweela mwa mikhalelo sawe, moota onuupuwelaawe ni malamulo onttharaawe. Naamwi nixuttenreene akhalayi ekhaikhai nintthuneya wiilipihera weera nivireleleke omusuwela Yehova ni Yesu.

11. Itthu heeni sinthalihaaya ivangelyu ixexe sa Yesu?

11 Yehova onnanikhaavihera mwa nsivelo omusuwela mwanawe moorwela mwa ibuukhu ixexe iniitthaniwa ivangelyu. Ibuukhu iya ixexe sa mBiblyani, sinnathaliha soowereya sa ekumi ya Yesu ni muteko awe woolaleera. Ivangelyu iyo sinnanleela itthu Yesu uulumaawe ni opankaawe, sinnanoonihera tho moota owo aathokororaawe atthu. Nikhaviheriwaka ni ibuukhu iya ixexe nnoowera “wiiwexexa nnene” ntakihero na Yesu. (Aheb. 12:3) Ivangelyu iyo sinnanoonihera mphito Yesu ohiñyaawe weera nitthareke. Mwa yeeyo, weera nimusuwele nnene Yesu nintthuneya osoma ntakihero nawe. Neera haawo, nnoowera otthara manaani a Yesu moororomeleya.

12. Weera nixuttere vantxipale ni ivangelyu ixexe nintthuneya opaka eheeni?

12 Weera nixuttere vantxipale ni ivangelyu ixexe nintthuneya opaka etthu ohiya paahi osomaru. Nintthuneya okhalano ehuhu weera nisome nnene weera niwere otthokelela itthu iyo. (Mmoone-tho Yehoxuwa 1:8 enoota.) Ninrowa woona itthu piili sineera sinikhavihere otthokelela ivangelyu iyo ni ovarela muteko ele ninsomaahu.

13. Munrowa osivihera hayi mwaasomaka ivangelyu ixexe?

13 Etthu yoopatxera musivihereke mwaasomaka ivangelyu. Nvarele muteko wuupuwelela. Mweerere woona, wiiwa ni osuwela etthu yeereya. Weera nwere opaka eyo mwaasaase nnene. Mareherero a Yehova aakhalano ikaruma sinvareliwa muteko yaapakiwaka yoosoma. Ni-tho mweerere othokorora nnene soohima iyo naari neere há, itthu seereñye vahinaaye naari muhoolo waya mmwahani munsomaanyu. Mwaasaase soohimmwa saatthu ni mapuro sihimmwale va yoosomaanyu eyo. Moone yoohimmwa ya ele mumsomaanyu envarihanaaya ni ivangelyu sikina. Emaara ekina namalepa annahela nvangelyuni mwawe itthu sootthuneya namalepa mukina ohihimmaawe.

14-15. Munrowa ovarela hayi muteko mweekumini mwanyu itthu sootheene munxutteraanyu ni ntakihero na Yesu siri nvangelyuni?

14 Etthu yanaaveeli nvareleke muteko itthu munsomaanyu mweekumini mwanyu itthu iri nvangelyuni. Eyo entthuna ohima weera nyuwo onnatthuneya ovarela muteko mweekumini mwanyu itthu sootheene munxutteraanyu ni ntakihero na Yesu. (Yoh. 13:17) Mene wakhala weera moosoma yooweereya ya mBiblyani, mwiikoheke há: ‘Yookhala etthu evanjelyu ela enkixuttihaaya miyo kintthuneyaaka ovarela muteko mweekumini mwaka? Kinrowa ovarela hayi muteko weera kaakhavihere atthu akina?’ Mweerere omuupuwela mutthu mukhanlaanyu oomukhavihera. Avinyaka, yaphiya vale ehuhu yooreerela, mmuleele moomureerela murima ni mwa nsivelo ele muxuttenraanyu.

15 Ninrowa woona ntakihero na moota wootthara miruku iyo miili. Ninrowa osoma yooweereya ya naamukhweli oohaawa Yesu aamonnaawe mutemplu.

NAAMUKHWELI OOHAAWA MUTEMPLU

16. Muthalihe yooweereya elempwale va Marko 12:41.

16 Musivihere yooweereya. (Mmusome Marko 12:41.) Mweerere wuupuwela etthu yaakhumelenle nihiku na 11 na Nisani eyaakha ya 33 E.C—ehalaka mahuku vakhaani weera Yesu iviwe. Yesu onnaviriha nihiku nootheene axuttihaka mutempulu. Vano anamahoolela a ittiini yeera emusonttaka vantxipale. Akina annamukoha owera araaweno. Akina-tho yannapakela makoho oovila weera envare ni masu awe. (Mar. 11:27-33; 12:13-34) Nto Yesu onnasusavo anaarowa nipuro nikina na otempulu. Mene anapatxera woona ikoofiri saavahiwa musurukhu. Oweharu ari nipuro na moono yaakilaathaayavo athiyana. Nto onnakilaathi anapatxera waaweha atthu yaavaha musurukhu aya mukoofirini. Anawoona anamuhakhu antxipale evahaka musurukhu aya mukoofirini. Apaale pooti weera owo ahattamela weera aiweke onyakula wa musurukhu waavonyeriwa mukoofirini.

17. Muthalihe sa naamukhweli oohaawa onhimmwa va Marko 12:42.

17 Mmusome Marko 12:42. Evinrene ehuhu vakhani Yesu onnoona etthu. Owo onnamoona ‘naamukhweli oohaawa’. (Lu. 21:2) Apaale naamukhweli khaphwanya yoowiikhuriha ya nihuku ti nihuku. Naamwi vareene hiiho, owo onnakhuvela vakoofirini, ni moohiisoniha onnavonyera makhoopiri aaraaweno meeli makhaanene. Musurukhuule waari wootepa oyeva ni khawaarumme emaara waamorelaaya mukoofirini mmwe. Naamwi wahaarumme Yesu aasuwela ti heeni naamukhweli ole ovanhaawe mukoofirini. Yaari maluku meeli a lépton waari olelo va naaheereke 50 centavo athanu waari tthiri musurukhu wootepa oyeeva ehuhu eene yeele. Khawaakhanleno muttenko muntxipale, waari musurukhu waahathumeleya etthu naari omuthuma mwaapalame mmoha, yaari apalame ooputtheyaxa.

18. Moovarihana ni Marko 12:43, 44, Yesu aahimme heeni sa yoovaha ya naamukhweli?

18 Mmusome Marko 12:43, 44. Yesu aatikinihiwa vantxipale ni naamukhweli ole. Emaara awiitthannaiye oohuserawe, Yesu aamuthoonya naamukhweli ole eeraka: “Namukhweli ola òhawa òvonyera’mo mmuhakhuni muumu waapwaha ootheene.” Muhoolo mwaya Yesu onnaaleela: “Othene yale aavonyera’mo musurukhu waahanle mene naamukhweli ola òvonyera’mo sothene aaraiyeno moohaawani mwawe, ahéé, okum’awe wothene.” Emaara naamukhweli ola aahenlaawe mukoofirini mmwe enooneya weera aahela ekumi awe yootheene mmatatani mwa Yehova.—Nsalmu 26:3.

Yesu aattottopenle hayi ale eniilipihera onvarela Yehova (Nwehe eparagrafo 19-20) *

19. Ninxuttera heeni ni masu a Yesu voohima sa naamukhweli oohaawa?

19 Nvareleke muteko yooweereya mweekumini mwanyu. Mwiikoheke há: ‘Kinrowa oxuttera heeni ni masu a Yesu voohima sa naamukhweli oohaawa?’ Muupuweleke etthu aapankaiye naamukhweli ole. Moohihovela annatthuna onvaha vantxipale. Naamwi vaareene hiiho naamukhweli ole aapaka aaweraawe. Owo avaha ele aaraaweno. Yesu aasuwela weera yoovaha ya muthiyana ole yaari yootthuneya wa Yehova. Mwa yooweereya ela ninnaxuttera etthu yootthuneya. Yehova onnahakalala nanvahaka ele nraahuno—muteko nnanvarelaahu ni murima ahu wootheene ni ikuru sahu sootheene. (Math. 22:37; Akol. 3:23) Yehova onnahakalala aanoonaka nipakaka ele ninweeraahu. Miruku iya sinnavareleya tho muteko mwa ehuhu, ikuru nimmalihaahu ninlaleeraka, noonelaka mithukumano ni etthu teetthu nimpakaahu weera nimukokhorele yoowo.

20. Munkela ovarela hayi muteko yooweereya ya naamukhweli? Nvahe ntakihero.

20 Munkela ovarela hayi muteko yooweereya ya naamukhweli? Nwuupuwele asinna mwaasuwenlaanyu. Apaale akina a yaawo pooti anittettheya mwaha wooweera anuupuwela weera khanwera onvarela muteko vantxipale Yehova. Mwa ntakihero, pooti weera nyuwo moomusuwela murokora oowuuluvala ohinlipa-lipa mweekumini mwawe ni ohikhanleno ikuru weera alaleereke ntoko eeraawe khalayi. Mwaha wa yeeyo, owo onniivaha mathowa ni khaniisoonelamu. Naari apaale nyuwo munnimuupuwela munna orinono eretta yoonyeserera. Mwaha wa yeeyo owo onnatteettheya mwaha weera khanwera orowela mithukumano sa Empa ya Omwene. Eheeni muneeraanyu mpake? Muulume ni yaawo ‘etthu eneera yaalipihe.’ (Aef. 4:29) Mwaaleleke yooweereya ya naamukhweli ennixuttihaaya. Mweera hiiho, munimwaakhavihera wuupuwela weera Yehova onnatteeliwa nanvahaka ele ninweraahu naamwi itthu ninweraahu sihikhanle sintxipale. (Mir. 15:23; 1 Ates. 5:11) Emaara munaattottopelaanyu—asinna mwaha woonvaha Yehova ele anweraaya, nyuwo munnoonihera weera munnatthara moororomeleya manaani a Yesu.

21. Eheeni mulakenlaanyu opaka?

21 Tivooreera osuwela weera ivangelyu sinnaniiwanyeiha sooweereya sa ekumi ya Yesu. Sooweereya iyo, sinnanikhavihera omutakiha ni otthara manaani awe. Munoonela hayi wiiwexexa ivangelyu emaara mumpakanyu yoosoma ya meekhiinyu naari emaara mwaamukokhorelaka Muluku vatthokoni? Muhittiwale, weera mukhavihereye mwaasoomaka ivangelyu, nyuwo muntthuneya woona ni ovareela muteko itthu munsomaanyu. Mene khomphiyera otakiha paahi itthu Yesu opankaawe, nintthuneya-tho wiiwelela itthu Yesu ohimmaawe. Yoosoma enttharelana, ninkela woona ele enneeraahu nxuttere ni masu oomalihera aahimmaawe Yesu emaara araawe elapo ya vathi.

ETXIPO 15 Munvuwihe Kristu: Mwaana Oopacerya a Yehova!

^ eparag. 5 Makristu ekhaikhai antthuneya “ottharaka moororomeleya manaani a Yesu”. “Manaani” heeni Yesu ohiñyaawe weera nitthareke? Mwa yoosomeene yeela nnoorowa waakhula nikoho nna. Opwaha mwa yeeyo, ninrowa woona mwaha wa heeni ontthuneyaaya otthara moororomeleya manaani a Yesu ni moota nneeraahu nipakeke eyo.

^ eparag. 60 Ifootu sintaphulela: Okhwipi wootthokelela voohima sa ele Yesu uulummaawe sa muthiyana oohaawa, murokora onnamuttottopela muthiyana ole oowuuluvala.