Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 8

“Mukhale òwiphima, txentxerani!”

“Mukhale òwiphima, txentxerani!”

“Mukhale òwiphima, txentxerani!”—1 PED. 5:8.

ETXIPO 144 Nuupuweleke Etthuvo ya Muhoolo!

ELE NINKELA AHU OXUTTERA a

1. Itthu heeni Yesu aahimmaawe sa mahiku oomalihera, ni owo aatxentxerinhe moota heeni oohuseraawe?

 EHALAKA mahiku vakhaaneene weera Yesu iiviwe, atthareli awe axexe yaamukoha ha: “Enenero xeni . . . ya emalihero ya olumwenku?” (Math. 24:3) Oweharu oohusera ale yaatthuna osuwela liini yeeraaya enyaanyiwe etemplu ni Yerusalemu. Yesu awaakhulaka, khaahimme paahi onyaanyiwa wa Yerusalemu nave-tho aahima itthu saakela weereyaka “mahiku ahu ala oomalihera.” Yesu aahima sa mahiku oomalihera vaavo enraawe: “Mene sa nihiku nene nenle ni sa ehuhu ene yele, khavo osuwenle: nari antxelo a wirimu nari Mwana, ehikhanle Atithi.” Noomaliha ohima masu ala Yesu aaweerela oohuseraawe, “wehexexani” ni “txentxerani.”—Mar. 13:32-37.

2. Mwaha wa heeni akristu yaakhala etempu ya arummwa yaatthuneyaaya okhala ootxentxera?

2 Makristu oYudeiya a esekulu yoopatxera, yannatthuneya okhala ootxentxera. Mwaha wooweera ekumi aya yaalipa ni otxentxera. Yesu aaweerela awo weera wannatthuneya otxentxera weera esuwele liini Yerusalemu aarowaawe onyaanyiwa. Owo enre: “Ni mmòná Yerusalemu arukureriwene ni miloko s’akhotto, vavo suwelani wi otoloxiwa wawe wòhàttamela.” Vaavo akristu yeeraaya yooneke itthu iya seereyaka, wannatthuneya otthara miruku iye Yesu aavanhaawe sa ‘otthawela omwaako.’ (Luka 21:20, 21) Ale yiiwelenle miruku iya sa Yesu yaavuluwa vaavo anakhotto oroma yaamunyaanyalaaya Yerusalemu.

3. Etthu heeni ninkelaahu woona mwa yoosomeene yeela?

3 Moohipisa va, elapo ela yoonanara enkela onyaanyiwa. Nihuku nno nihinaaye ophiya, nintthuneya okhala oowiilipiha ni ootxentxera. Mwa yoosomeene yeela nnimoona moota nintthuneyaahu okhala eriyari-neeriyari vaavo nnoonaahu itthu sineereya mulaponi mu, moota nneeraahu nikhaleke oowiiwehexexa ni moota woovarihela muteko etempu ahu mahuku ala oomalihera.

VAAVO MUNOONAANYU ITTHU SINEEREYA MULAPONI MUKHALEKE ERIYARI-NEERIYARI

4. Mwaha wa heeni nintthuneyaahu oweha-weha itthu sineereya mulaponi mu ni woona moota sinkwanelaayano iprofesiya?

4 Nookhalano mathowa oowehexexa itthu sineereya mulaponi mu, weera niwere woona moota itthu iyo sinkwaniheraaya iprofesiya. Mwa ntakihero, Yesu aahuuluma itthu saakela woonihera weera elapo ela ya Satana ehanle vakhaaneene onyaanyiwa. (Math. 24:3-14) Murummwa Pedru enre ninnatthuneya okhala oowehexexa weera noone okwanela wa iprofesiya iya mwaha wooweera sinoolipiha nroromelo nahu. (2 Ped. 1:19-21) Eliivuru yoomalihera ya mBiblyani empatxera ni masu ala: “Ola ti apokalise a Yesu, Muluku anvahiyaiye wera awònihere akaporo awe seiyo sinèra sèreye vohilekela.” (Apok. 1:1) Nto khaiyene ti woonanara owehexexa itthu sineereya mulaponi ni woona moota sinkwaniheraaya iprofesiya sa mBiblyani. Ni hiyo pooti woona opisa waaleela atthu sooweereya iyo.

Vaavo nnuulumaahu woohima sa iprofesiya sa mBiblyani niikosoopeke hayi, ni eheeni nintthuneyaahu opaka? (Nwehe eparagrafu 5) b

5. Itthu heeni nintthuneyaahu opaka ni itthu heeni nintthuneyaahu osepa? (Nwehe efootu.)

5 Vaavo nnuulumaahu ni atthu akina woohima sa iprofesiya sa mBiblyani niikosoope weera niheerereke otthoma itthu sinkela weereya muhoolo. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera ele nnuulumaahu pooti onanariha wiiraana wa mmulokoni. Mwa ntakihero, apaale nyuwo munniiwa ohimmwaka weera asitokweene amulaponi enuuluma weera enoomaliha maxupo nto eyo enooruhela murettele ni ovareleleya. Ohiya weerera otthoma weera eyo enkwanihera eprofesiya ya mBiblyani ya 1 Atesalonika 5:3, waarowa okhala wooreera wiiwexexa miruku seiyo simkumiheriwa vaanaano ntoko nyaha. Itthu nnuulumaahu sivarihaneke ni itthu ninxutteraahu muliivuruni mwahu. Napaka eyo nnookhavihera muloko okhala woowiiraana ni nnookhalano “wupuwelela omosaru.”—1 Akor. 1:10; 4:6.

6. Itthu heeni sootthuneya nixuttenraahu nimphwanyaahu va 2 Pedru 3:11-13?

6 Mmusome 2 Pedru 3:11-13. Murummwa Pedru onnanikhavihera okhalano moonelo wa eriyari-neeriyari vaavo ninsomaahu iprofesiya. Owo enre weera: “niweherereke orwa wa Apwiya.” Onnatthuneya okhalano mmuupuweleloni orwa wa mwaana a mutthu. Khaiyene weera nintthuna osuwela nihiku ni ewoora Yehova onrowaawe owiiha ekhotto ya Harmagedoni, hooye, mene nto nintthuneya okhalano makhalelo ootteela ni omuttittimiha Muluku. (Math. 24:36; Luka 12:40) Ni masu makina nintthuna ohima weera opaka itthu sooreera ni ororomela weera itthu sootheene nimpakaahu weera ninvarele muteko mwaha wa nsivelo nraahuno nuuwo. Nto weera niwere opaka eyo nintthuneya wiikosoopa asinneenaahu.

ENTAPHULELA EHEENI WIITHOKORORA MWANEENAAHU?

7. Nnoonihera moota heeni weera ninniithokorera? (Luka 21:34)

7 Yesu aaweerela atthareli awe ehiwehexexeke paahi sooweereya sa mulaponi, mene yiithokororeke asinneenaaya. Eyo enoonihereya ni ele elempwale va Luka 21:34. (Mmusome.) Moone ele Yesu aahimmaawe owo enre: “Mwìthokorore.” Mutthu oniithokorora, onkhala oolikaneene weera awehexexe etthu ekhanle yoonanariha onthamwene awe ni Yehova, nave onniilipihera weera asepe itthu iyo. Opaka eyo onoovirelela okhala moosivelani mwa Yehova.—Mir. 22:3; Yuda 20, 21.

8. Miruku heeni Paulo aavanhaawe makristu?

8 Murummwa Paulo enre makristu annatthuneya wiithokorora asinneenaaya. Mwa ntakihero, owo aaweerela akristu a w’Efeso weera: “Nwehexexe orattene mwettelo munèttelanyu, khaiyene ntoko alolo, hoye, koma ntoko asuweli.” (Aef. 5:15, 16) Satana onneerera onanariha onthamwene nraahuno ni Yehova. Tiyeeyo nto Biblya oneeraawe “mwàse exeni enàsivela Apwiya” [Yehova]. Neera haawo nnoowera wiikosoopa ni miraakho sa Satana.—Aef. 5:17.

9. Moota heeni ninkelaahu osuwela ele eri yootthuna ya Yehova wa hiyo?

9 Biblya khanhima itthu soothesene sikhanle soowoopopiha onthamwene ahu ni Yehova. Nto ikwaha sintxipale hiyo nintthuneya opaka soothanla seiyo Biblya ohinhimaawe mooluluwanya. Weera nipakeke soothanla sa miruku nintthuneya osuwela naari woonelela “tevi enasivela Apwiya [Yehova].” Nnoowera opaka eyo wakhala weera ninnamusoma Biblya mahiku ootheene, ni ophimelela ele ninsomaahu. Nnaamweera Biblya ohinivahaka miruku woohima sa nyaha ikina, ninnatthuneya weetta “ntoko asuweli.” Etthu enkela onikhavihera opaka soothanla sooreera, ti wiilipihera ni wiiwexexa yootthuna ya Yehova ni okhalano “miruku sa Kristu.” (1 Akor. 2:14-16) Miraakho mikina ti sookhweya woona, mene mikina ti sooxupa woona.

10. Mikhalelo heeni soonanara nintthuneyaahu otthawa?

10 Miraakho nintthuneyaahu otthawa ori oraruwa, ohapaliwa, otxaaxa, ohima itthu sinaavoreya atthu akina, woonela iviidiyu sinkonihaniwa moohireerela naari woonela ifilme ni iprograma sa owali ni itthu ikina. (Nsal. 101:3) Mwiittani ahu Diabo onneerera opaka sootheene onweraawe weera anrakamelihe ni Yehova. (1 Ped. 5:8) Naahikhaleru ootxentxera, Satana pooti waala mmurimani mwahu ni mmuupuweloni mwahu mikhalelo sanrima ntoko iya, ohiroromeleya, ohiisuumaaliha, wiittana, wiisoona ni ommira supi. (Agal. 5:19-21) Pooti weeraka woopatxerani mikhalelo iyo khasinooneya, mene nto naahaakuveyaru ophela mukakaari wa mikhalelo iyo sinoovirelela wunnuwa. Hiihaale ntoko mwiri onvuvuraaya itthu sootheene siri vathivawe mpaka okhwa.—Yak. 1:14, 15.

11. Miraakho heeni mikhaanene nintthuneyaahu osepa, ni mwaha wa heeni?

11 Muraakho mmoha mukhaaneene yoowo nihinweraahu woona ori okhalano asithamwene arino mikhalelo soohireerela. Nkuupuwelani nyuwo nvaraka muteko ni mutthu ohikhanle Namoona a Yehova, nyuwo muntthuna weera owo akhaleno moonelo wooreera woohima sa Anamoona a Yehova, nto nyuwo munnamureerela murima ni muri oolikaneene weera mmukhavihere. Ikwaha ikina nyuwo munnatxa ni koleegaanyu owo. Neereke enoovira etempu yintxipale weera mpatxera wuupuwela ntoko owo? Moohihovela vakhaani-vakhaani nyuwo pooti opatxera otthekula muulumaka itthu soohireerela. Woopatxerani nyuwo sannoonyoonyani ni khasoosivelani itthu iyo. Noovira etempu nyuwo munnakhovelela ni khamumpwattha-tho itthu iyo. Nihiku tinlo koleegaanyu onnoowopani weera mwawure etthu emoha mwaworowa muteko, nto nyuwo munnaakhulela. Noovira etempu nyuwo munnapatxera woona itthu ntoko onoonelaawe koleegaanyu, nto moohipisa munnapatxera opaka itthu ntoko koleegaanyu. Mweekhaikhai, hiyo nintthuna okhala atthu ooreera murima ni ootthekuleyano ni atthu ootheene. Mene ninnatthuneya wuupuwelela weera, ninnavoleeliwa ni mikhalelo soonanara sa asinthamwene nintthekulaahuno. (1 Akor. 15:33) Naiweha-weha asinneenaahu ntoko Yesu enraawe, khaninrowa okhalano asinthamwene yaawo ahineettela iphiro sa Yehova. (2 Akor. 6:15) Nnoowera woona muraakho ni otthawa muraakho owo.

NVARIHELE NNENE ETEMPU ANYU

12. Etthu heeni atthareli a Yesu yaatthuneyaaya opaka, ewehereraka omalihiwa wa olamulelo wa a Yuda?

12 Yesu khaaweherera weera atthareli awe ekhale emaaliyeene ehivaraka muteko ewehereraka omalihiwa olamulelo wa a Yuda. Yesu aahaavaha muteko, aaleelaka weera ontthuneya olaleya mitthenka sooreera “o Yerusalemu ni o Yudeia wothene ni o Samariya ni mpaka mukhwipi mwa elapo.” (Mit. 1:6-8) Yoothanleliwa ela yaahela mpuwa ovara muteko muntxipale. Nto mwaha woowiivaherera olaleya mitthenka iya sooreera, awo yaavarela muteko etempu aya mooreerela.

13. Mwaha wa heeni nintthuneyaahu ovarela etempu ahu mooreerela? (Akolosi 4:5)

13 Mmusome Akolosi 4:5. Niithokorora vale, nintthuneya osuwela moota ninvarihelaahu muteko etempu ahu. “Erisa” pooti omphwanya mutthu ori poothe ahiyo. (Koh. 9:11) Ti yeeyonto ekumi ahu pooti omala okaphila ni oweha, naari neere, moowaakuveya.

Ninkela ovarihela moota heeni etempu ahu? (Nwehe eparagrafu 14-15)

14-15. Moota heeni ninrowaahu ovarihela etempu ahu mooreerela? (Aheberi 6:11, 12) (Nwehe efootu.)

14 Hiyo nnoowera ovarihela nnene etempu ahu nipakaka yootthuna ya Yehova ni nilipihaka onthamwene nraahuno nuuwo. (Yoh. 14:21) Nintthuneya “okhala òlipa ni òhittikinyeya,” “nàtteliwaka miteko sa Apwiya.” (1 Akor. 15:58) Yaphiya emalihero—naari emalihero ya ekumi ahu, naari emalihero ya elapo—khaninrowa weera, keerelani.—Math. 24:13; Arom. 14:8.

15 Mahikwaahu ala Yesu onnavirelela oweettiha oohuseraawe vaavo awo anlaleyaaya mitthenka sooreera sa Omwene elapo yootheene. Yesu aahaalaihera oohuseraawe weera aamukhala naawo mpaka emalihero ya elapo. Mahukwaano owo onnakwanihera yoolaihera ela, owo onnaweettiha oohuseraawe vaavo anlaleyaaya mitthenka sa Omwene elapo yootheene. Mareherero a Yehova annanixuttiha moota woovara muteko ola. (Math. 28:18-20) Hiyo ninnapaka ele Yesu onwehereraawe wa hiyo. Ni hiyo ninnapaka ele mmutekoni woolaleera ni oxuttiha. Nave ninnakhala ootxentxera ninwehereraka Yehova omaliha elapo ela yoonanara. Navarela muteko miruku nimphwanyaahu va Aheberi 6:11, 12, nnoorowa ovarexexa ele ninwehereraahu “mpaka wokiserani.”—Mmusome.

16. Eheeni nlakenlaahu opaka?

16 Yehova oosuwela nihiku onrowaawe omaliha elepo ela yoonanara ya Satana, nihiku nla naphiya, Yehova onookwanihera sootheene olainhenraawe opaka, ekhaikhai weera ikwaha ikina ninnoona opisa ophiya nihiku na Yehova, mene nto nihiku na Yehova ‘khannootxela’. (Hab. 2:3) Vano nintthuneya okhala oolikaneene ni ootxentxereene ninwehereraka Yehova, nto khanintthuneya ohiya ‘onweherera Muluku nvuluxaahu.’—Mik. 7:7.

ETXIPO 139 Muupuweleke Muryeene oParayiisu

a Yoosoma ela nnimoona moota ninrowaahu okhala oowehaweha, ni okhala atthu ootxentxera moomunepani. Opwaha mwa yeeyo, nnimoona moota ninkelaahu okhala atthu oowiiweha-weha, ni ovarela nnene muteko etempu ahu.

b YOOTAPHUELA YA EFOOTU: (Osulu) Ntheli nimoha nimoonelaka notisiya yoowo onuuluma sooweereya sikhumelenle elapo yootheene. Awo annahima moonelo aya woohima sa notisiya. Nave awosa annuuluma ni asinna ehoovaka woohima sa mwaha yiiwalaaya munotisiyani. (Vathi) Ntheli nimoha noonelaka soohima sa Mukuttula Woolamulela weera yiiwexexe iprofesiya sa mBiblyani. Awosa annaavaha atthu akina ibuukhu sinvarihana ni Biblya seiyo sireherinwe ni Kaporo oororomeleya ni a miruku.