Skip to content

Skip to table of contents

MWAHA ONTHOKORORIWA 38

ETXIPO 25 Atthu a Vameekhaaya

Nyuwo munniiwexexa soohimmwa?

Nyuwo munniiwexexa soohimmwa?

“Mmosá anakuxiwe ni mukina anahiwe.”MATH. 24:40.

ELE NINKELA AHU OXUTTERA

Ninrowa woona matakihero mararu a Yesu ni woona moota envarihanaaya ni etempu yoothoriha yeeyo enrowa weereya okhwipi wa elapo ela yoonanara.

1. Othoriha heeni onrowa weereya moohipisa?

 NINKHALA etempu yeeyo empakeyaaya matxentxo matokweene! Yesu onoorowa waathoriha atthu ootheene a valaponi. Yesu oohima etempu eyo onrowaawe othoriha aavahaka atthareli awe ‘ethoonyero’ ya otthika wawe moohooneya ni ya “emalihero ya olumwenku.” (Math. 24:3) Eprofesiya ela elempwale va Matheyo ekapiitulu 24 ni 25 ni soolepa sa Marko ekapiitulu 13 ni Luka ekapiitulu 21.

2. Itthu heeni ninkelaahu owehexexaka, ni mwaha wa heeni eyo enrowaaya onikhavihera?

2 Yesu oohima itthu iya soovareleya muteko avarihelaka matakihero mararu. Matakihero awo, ta iputtiputthi ni ipuri, asimwali a miruku ni oohikhala miruku ni italentu. Nenne nri ntakihero, ninnanikhavihera wiiwexexa moota mukhalelo wa mutthu onvoleelaaya moota onrowaawe othorihiwa. Emaara ninrowaahu othokororaka matakihero awo, onnatthuneya woona itthu ninxutteraahu ni moota woovarihela muteko. Ntakihero noopatxera ninrowaahu woona, ti na iputtiputthi ni ipuri.

IPUTTIPUTTHI NI IPURI

3. Yesu onrowa waathoriha liini atthu?

3 Ntakihero na iputtiputthi ni ipuri, Yesu ohiiwanyeiha othorihiwa wa atthu erino eparakha yoowaakhulela mitthenka sooreera ni waakhavihera asinna oothanliwa. (Math. 25:31-46) Mpuwa mwa ‘maxupo matokweene’, owo onoorowa othoriha iputtiputthi ni ipuri ahaakunve Harmagedoni. (Math. 24:21) Hiihaale ntoko mukukhuli onkawanyaawe iputtiputthi ni ipuri, Yesu onoorowa waakawanya ale enaakhavihera atthareli awe oothanliwa ni ale ehinaakhavihera.

4. Moovarihana ni Yesaya 11:3, 4, mwaha wa heeni nintthuneyaahu ororomelaka weera Yesu onoorowa waathoriha atthu mwa xariya? (Nwehe efootu ya .)

4 Eprofesiya ya mBiblyani ennoonihera weera ntoko mphuki oothanliwa ni Yehova, Yesu onoorowa othoriha mwa xariya. (Mmusome Yesaya 11:3, 4.) Owo onoorowa owehaka moomaaleleya mikhalelo sa atthu, moota enuupuwelaaya ni moota enuulumaaya ni moota enaathokororaaya asinna oothanliwa. (Math. 12:36, 37; 25:40) Yesu onoorowa waasuwela ale enaakhavihera asinna awe oothanliwa ni muteko awo envaraaya. a Mukhalelo mmoha wootepa otthuneya wa iputtiputthi waakhavihera asinna a Kristu, ori ovara muteko woolaleera. Ale envara muteko owo, enoorowa othorihiwa ntoko “anaxariya” nave enoorowa okhalano ‘ekumi yoohimala’ elapo ya vathi. (Math. 25:46; Apok. 7:16, 17) Ala mareeliho ootepa oreera enrowaaya waakhela ale envirelela ororomeleya! Enoorowa okhala oororomeleya mpuwa mwa maxupo matokweene ni opwaha mwa yeeyo, masina aya enoorowa olempwa “mbukhuni mwa ekumi.” — Apok. 20:15.

Moohipisa, Yesu onoorowa waathoriha atthu ntoko iputtiputthi naari ntoko ipuri (Nwehe eparagrafu 4)


5. Eheeni ninxutteraahu ni ntakihero na iputtiputthi ni ipuri, ni taani enttottela mureerelo?

5 Mukhaleke oororomeleya ni oowiiwelela. Ntakihero na iputtiputthi ni ipuri Yesu uulummaawe, ninnavareleya muteko otepaxa wene wa ale erino yooweherera ya okhala valaponi. Awo ennoonihera nroromelo naya ohiya paahi yaakhaviheraka asinna a Kristu mmutekoni moolaleera, nave-tho yaakhulelaka ohooleliwa ni egrupu eyo ekhaanini ya asinna ethanlinwe ni Yesu. (Math. 24:45) Mene ale-tho erino yooweherera ya okhala wiirimu ennatthuneya wiiwexexa matakihero ala. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera Yesu onweha mukhalelo aya, muupuwelo aya ni moota enuulumaaya. Nave-tho entthuneya woonihera weera toororomeleya. Nave-tho Yesu ohuuluma matakihero meeli enaavoleela asinna oothanliwa. Ninnaphwanya-tho matakihero awo va Matheyo ekapiitulu 25. Vano ninrowa woona ntakihero na asimwali a miruku ni oohikhala miruku.

ASIMWALI A MIRUKU NI OOHIKHALA MIRUKU

6. Moota heeni asimwali 5 yoonihenraaya okhala a miruku? (Matheyo 25:6-10)

6 Ntakihero na asimwali, Yesu aawuuluma asimwali 10 yaawo yaarowa okumana ni mulipa oothela. (Math. 25:1-4) Ootheene yannaweherera omwaakhelela mulipa oothela ofeestani wa ekasamentu awe. Yesu aahaahima 5 a yaawo ntoko “a miruku” ni akina 5 ntoko “òlosowa.” Asimwali a miruku yaari oolikaneene ni ooweha-weha. Awo yaari oolikaneene onweherera mulipa oothela etempu yeeyo aarowaawe ophiya, naari aarowa ophiya ohiyu eriyari. Awo yaakuxa ixamaniya saya sooheliwa ene makhura weera epattiheke vapiphini. Nave-tho awo yaakuxa makhura makina oowiivarelela, wakhala weera mulipa oothela ampisa ophiya. Mwa mukhalelo ene yoola, awo yaari oowiirehera ene weera ixamaniya saya sivirelele opatta. (Mmusome Matheyo 25:6-10.) Emaara mulipa oothela aaphiñyaawe, asimwali a miruku, yaahirowa nuuwo ofeestani wa ekasamentu awe. Moolikana ni eyo, akristu oothanliwa enrowa okhala oolikaneene okhala ooweha-weha ni oororomeleya mpaka Kristu otthika, enoorowa othorihiwa ntoko anaxariya ni enoorowa okhala vamoha ni mulipa oothela, Yesu, Moomweneni mwawe wiirimu. b (Apok. 7:1-3) Nankha asimwali 5 oolosowa?

7. Eheeni yeereñye ni asimwali 5 oolosowa, ni mwaha wa heeni?

7 Moovirikana ni asimwali a miruku, asimwali 5 oohikhalano miruku khayiireherenre vaavo mulipa oothela aaphiñyaawe. Ixamaniya saya saahala vakhaani otxipha ni khiyaarinono makhura. Vaavo yaasuwenlaaya weera mulipa oothela ohanle ophiya, awo yaarowa othuma makhura. Vaavo mulipa oothela aaphiñyaawe, awo yeera ehinaaye otthika. Etempu ene yeele, “asimwali òlikanene yàvolowa vamosá ni owo motxani mothela, ni nsele nàwaliwa.” (Math. 25:10) Muhoolo mwaya, vaavo asimwali oohikhalano miruku yaatthinkaaya entthuna ovolowa, mulipa oothela aaweerela: “Nkinosuwelani.” (Math. 25:11, 12) Asimwali ale oohikhalano miruku khayiireherenre weera emwaakhele mulipa oothela etempu eeraawe aphiye. Etthu heeni enxutteraaya asinna oothanliwa?

8-9. Etthu heeni enxutteraaya ale oothanliwa ni ntakihero na asimwali? (Nwehe efootu.)

8 Mukhale oolikaneene ni ooweha-weha. Yesu khaatthuna ohima weera saamurowa okhala ikhurupu piili sa asinna oothanliwa, emoha yaarowa okhala yoolikaneene oweherera mpaka okhwipi wa elapo ela yoonanara ni ekina yeera ehikhale yoolikaneene. Opwaha mwa yeeyo, owo aatthuna ohima etthu yaarowa weereya ni oothanliwa wakhala weera khiyaarowa okhala oolikaneene ovilela mpaka okhwipi. Mwa mukhalelo ene yoola, awo khiyaarowa waakhela yoohiyeriwa aya. (Yoh. 14:3, 4) Eyo ti yoothananiha! Nihipwatthaka wakhala weera yooweherera ahu okhala wiirimu naari elapo ya vathi, ootheene hiyo onnatthuneya wiiwexexa ntakihero na asimwali. Mutthu ori poothe a hiyo, onnatthuneya wiiwexexa ni okhala oolikaneene ovilela mpaka okhwipi. — Math. 24:13.

9 Ahimakaru ntakihero na asimwali weera iiwanyeihe otthuneya waya okhala oolikaneene ni ooweha-weha, Yesu ohuuluma ntakihero na italentu. Ntakihero nna ninniiwanyeiha otthuneya waya okhala mutthu oovara muteko.

Mutthu ori poothe a hiyo onnatthuneya wiiwexexa ntakihero na asimwali weera nikhale oowiirehera ni ooweha-weha, ni okhala oolikaneene weera nivilele mpaka okhwipi (Nwehe eparagrafu 8-9)


ITALENTU

10. Moota heeni anamuteko eeli yoonihenraaya okhala oororomeleya? (Matheyo 25:19-23)

10 Ntakihero na italentu, Yesu aawuuluma anamuteko eeli yaari oororomeleya wa pwiya aya ni namuteko mmoha oohiroromeleya. (Math. 25:14-18) Anamuteko eeli oororomeleya, yaahoonihera ororomeleya waya evaraka muteko moowiilipihera weera yaatxeerere mihakhu sa pwiya aya. Ahinaaye opaka mukwaha, owo aahaahiyera italentu yoowo waari musurukhu muntxipale. Anamuteko eeli oororomeleya, yaari oovara muteko ni yaavarihela musurukhu ole mwa miruku. Teevi yaari yookhumelela aya? Vaavo pwiya aya aatthikaawe, awo yaahaatxeerera musurukhu yaahiyerinwaaya. Pwiya aya aahaattottopela ni ‘yaarowa ohakalala ni pwiya [aya].’ (Mmusome Matheyo 25:19-23.) Vanonto, nankha namuteko a naararu, etthu heeni aapankaawe ni musurukhu aahiyerinwaawe ni pwiya awe?

11. Eheeni yeereñye ni namuteko “òresi”, ni mwaha wa heeni?

11 Namuteko a naararu aakhenle etalentu emoha, mene aari “òresi.” Pwiya awe aaweherera weera aamurowa ovarihela etalentu ele mwa miruku. Opwaha mwa yeeyo, owo aathipela vatthayani. Emaara pwiya awe aatthinkaawe, owo khaarinono etthu yoomwinnya pwiya awe. Namuteko ole khaarinono mukhalelo wooreera, ohiya ovekela nlevelelo mwaha woohaatxeerera muhakhu wa pwiya awe, owo aamwiitthana pwiya awe okhala “mutthu òwuma murima.” Mwaha wa yeeyo, khaakhulelinwe ni pwiya awe. Opwaha mwa yeeyo, aahaakhiwa etalentu ele ni aahoomoliwa owannyawe pwiya awe. — Math. 25:24, 26-30.

12. Anamuteko eeli oororomeleya, enthoonyera taani olelo va?

12 Anamuteko eeli oororomeleya, enthoonyera akristu oothanliwa oororomeleya. Pwiya, ti Yesu. Owo onnaawopa orowa ‘moohakalalani mwa pwiya [aya].’ Awo enimwaakhela yoohiyeriwa aya wiirimu wa ovinyererihiwa woopatxera. (Math. 25:21, 23; Apok. 20:5b) Mwa mukhalelo mukina, ntakihero nne noonanara na namuteko ooresi, ninnaaxuttiha etthu akristu ala oothanliwa. Moota heeni?

13-14. Eheeni enxutteraaya ale oothanliwa ni ntakihero na italentu? (Nwehe efootu.)

13 Mukhaleke oovara muteko ni a miruku. Ntakihero na italentu ni na asimwali, Yesu khaatthuna ohima weera asinna oothanliwa yaamurowa okhala ooresi. Opwaha mwa yeeyo, owo aatthuna ohima etthu yaarowa weereya wakhala weera khiyaarowa okhala oowiilipihera. Awo yaamuhiya “witthaniwa ni othanliwa [waya],” ni khiyaarowa waakhuleliwa ovolowa Moomweneni wa wiirimu. — 2 Ped. 1:10.

14 Matakihero a Yesu woohima sa asimwali ni italentu, ennoonihera nnene sene weera akristu ootheene oothanliwa ennatthuneya okhala oolikaneene ni ooweha-weha, ohiya paahi okhala oovara muteko ni a miruku. Neereke yookhala etthu ekina Yesu aahimmaawe yeeyo enaakhavihera asinna oothanliwa? Aani. Masu emphwanyeya va Matheyo 24:40, 41, ennavarihana ni othorihiwa woomalihera wa akristu.

Yesu onnatthuna vantxipale weera atthu oothanliwa ekhaleke oovara muteko ni a miruku (Nwehe eparagrafu 13-14) d


TAANI ANEERA ‘AKUXIWE’?

15-16. Moota heeni Matheyo 24:40, 41, onuulumaawe otthuneya waya ale oothanliwa okhala ooweha-weha?

15 Ahaakunveene wuuluma matakihero mararu, Yesu aahuuluma othorihiwa woomalihera wa akristu oothanliwa, weiwo onrowa woonihera taani othanlinwe. Owo aahuuluma sa asilopwana eeli envara ematta emoha, ni asithiyana eeli enxila vamoha. Mwa itthu sootheene, ooweeli aya enkhala ntoko envara muteko mmoha, mene Yesu aahimme weera “mmosá anakuxiwe ni mukina anahiwe.” (Mmusome Matheyo 24:40, 41.) Muhoolo mwaya, aahaaleela oohusera awe eeraka: “Vano txentxerani, niwoko khamusuwenle nihiku enèraya arwe Apwiy’anyu.” (Math. 24:42) Yesu aahima etthu yoolikana emaara uulummaawe ntakihero na asimwali. (Math. 25:13) Neereke masu ala ennavarihana? Onkhala ntoko aani. Pahiru akristu oothanliwa oororomeleya, enoorowa ‘okuxiwa’ naari neere, Yesu anoorowa owaakhela Moomweneni wa wiirimu. — Yoh. 14:3.

16 Mukhaleke ooweha-weha. Akristu oothanliwa yaawo ehinvirelela okhala ooweha-weha mwa mukhalelo woomunepani, khenrowa othukumanyiwa vamoha ni yaale eri “òthanliwa.” (Math. 24:31) Mwa yeeyo, atthu ootheene a Muluku, ehipwatthaka yooweherera aya, entthuneya woona etthu enxutteraaya ni masu a Yesu weera evirelele okhala ooweha-weha ni oororomeleya.

17. Mwaha wa heeni nihintthuneyaahu oxupeya vaavo Yehova onaathanlaawe atthu mahiku ahu ala?

17 Hiyo noomusuwela nnene sene Yehova, mwaha wa yeeyo, ninnaroromela othoriha wawe. Hiyo khaninxupeya wakhala weera Yehova onnaathanla asinna oororomeleya mahiku ahu ala. c Ninnuupuwelela ntakihero na Yesu woohima sa anamuteko a eviinya yaaphiñye ewoora ya oxekuwa. (Math. 20:1-16) Ale yaaphiñye oxekuwa, yaakhenle musurukhu woolikana ni ale yaapatxenre ophiya. Moolikana ni eyo, nihipwatthaka liini asinna enthanliwaaya, awo enoorowa waakhela yoohiyeriwa aya wiirimu yavirelela okhala oororomeleya.

MWIIWEXEXEKE SOOHIMMWA

18-19. Itthu heeni sootthuneya nthokoronraahu?

18 Etthu heeni nxuttenraahu? Atthu ale erino yooweherera ya okhala elapo ela ya vathi mahiku ootheene, ntakihero na iputtiputthi ni ipuri, ninniiwanyeiha otthuneya waya ovirelela okhala oowiiwelela ni oororomeleya wa Yehova viinaano va ni muhoolo mpuwa mwa maxupo matokweene yaawo enaattamela. Mwa etempu ene yeeyo, Yesu onoorowa waathoriha atthu oororomeleya yaawo emphwanela waakhela ‘ekumi yoohimala.’ — Math. 25:46.

19 Nave-tho nohoona matakihero meeli yaawo enaakhavihera ale oothanliwa. Ntakihero na Yesu na asimwali a miruku ni oolosowa, 5 a yaawo, yaari a miruku. Awo yaahiireherera ni yaari ooweha-weha, oolikaneene weera enweherere mulipa oothela etempu yeeyo aarowaawe ophiya. Mene asimwali ale oolosowa, khayiireherenre. Tivawonto, mulipa oothela khaawaakhulenle weera evolowe va efeesta awe ya ekasamentu. Nave-tho hiyo ontthuneya okhala oolikaneene weera niweherere mwa etempu yootheene enrowa ovira mpaka Yesu omaliha elapo ela yoonanara. Opwaha mwa yeeyo, ntakihero na Yesu woohima sa italentu, noowoona anamuteko eeli oororomeleya, yaawo yaari oovara muteko ni a miruku. Awo yaavara vantxipale weera emukhavihere pwiya aya, ni yaahaakhuleliwa. Menento namuteko ole ooresi, aakoottiwa. Etthu heeni ninxutteraahu? Nintthuneya waatteliwaka ni muteko wa Yehova mpaka okhwipi. Okhwipi waya, nohoona moota ale oothanliwa enrowaaya ovirelela okhala ooweha-weha weera ‘ekuxiwe’ ni Yesu weera yaakhele yoohiyeriwa aya wiirimu. Ale oothanliwa, ennaweherera noohakalala ‘othukumanyiwa’ ni Yesu wiirimu. Yavira vale ekhotto ya Harmagedoni, awo enoorowa weerela eparte ntoko ootheliwa a Yesu va ekasamentu ya Mwaaputtiputthi. — 2 Ates. 2:1; Apok. 19:9.

20. Etthu heeni Yehova onrowaawe waapakela ale envarela muteko matakihero ala?

20 Nnaamweera etempu yoothorihiwa yaattamelaka moowaakuveya, hiyo khanintthuneya woova. Wakhala weera nnoovirelela ororomeleya, Tiithi ahu a nsivelo a wiirimu, anoonivaha “owerya wu otokotoko” weera ‘niwere otthawa seiye . . . ni weera-tho neemele ohoolo wa Mwaana a mutthu.’ (2 Akor. 4:7; Luka 21:36) Nihipwatthaka waari weera yooweherera ahu ti ya wiirimu naari valaponi, nnoorowa omuhakalaliha Tiithi ahu wakhala weera nnoovarela muteko matakihero a Yesu. Mwaha wa nsivelo na Yehova, masina ahu “enelepiwe mbukhuni.” — Dan. 12:1; Apok. 3:5.

ETXIPO 26 Mwaakiirela Miyo

a Nwehe mwaha oneera “Eheeni nisuwenlaahu woohima sa moota Yehova onrowaawe othoriha muhoolo?” va Nwehereri a Maio a 2024.

b Weera mphwanye soohimmwa ikina, nwehe mwaha oneera Você vai ‘se manter vigilante’? va A Sentinela a 15 a Março a 2015.

d OTAPHULELA WA EFOOTU YA : Murokora mmoha oothanliwa ampakihaka yoosoma muthiyana mmoha yoowo amphwannyaawe mmutekoni moolaleera.