Murowe mpantta wa sirimuhina

Murowe mpantta wa myaha sirimuhina

MWAHA ONITHOKORERIWA 14

“Mutthareke Vakhiviru Vene Mavalo a Yesu”

“Mutthareke Vakhiviru Vene Mavalo a Yesu”

“Kristu . . . oohaawa mwaha wa nyuwo, ni siiso, ohoohiyeryani ntakiheryo wira mutthareke vakhiviru vene mavalo awe”. —1 PED. 2:21.

NSIPO 13 Kristu, Ntakiheryo Nahu

ELE NINROWA AHU WIIXUTTA *

Yesu oohiya mavalo awe wira nitthareke vakhiviru vene (Nwehe ittima 1-2)

1-2. Mwa enamuna xeeni Yesu ori awe ntoko mutthu onnihoola? Nvahe nlikanyiho.

NKAHAYA muupuwele nyuwo ni apatthani anyu mweettaka mutakhwani nipuro nowaatta mihaava. Opuro owo ti wowoopiha ni khasireere itthapwe. Masi etthu yoohakalaliha okhala wira mutthu onoohoolani onnisuwela oratteene opuro owo. Nto vaavo oneetta awe sinnooneya inawu sawe mapuro aanyekela awe vamihaavani. Nto nuuvira okathi nyuwo khamuniwerya-tho onweha mutthu ole onoohoolani. Masi hata vari siiso, nyuwo khamunitepa oxanka! Mwaha wa xeeni? Mwaha woowi, nyuwo ni apatthani anyu munoowerya otthara oratteene mapuro ale aanyekela awe, niire so, mavalo awe!

2 MaKristau otheene ekeekhai aneetta nipuro noowoopiha ori olumwenku ola wootakhala. Moohakalaliha, Yehova Muluku oonivaha Mwanawe, Yesu Kristu. Nto nihaana otthara oratteene mavalo awe. (1 Ped. 2:21) Eliivuru emosa enimutthokiherya Biibiliya ehimmye wira eversiikulu ela Pedru aamulikanyiha Yesu ni mulipa onaahoola atthu. Ntoko siisaale mutthu ole onaahoola atthu onhiya awe mavalo awe vamihaavani, Yesu oohiya mavalo awe wira nimutthareke yoowo. Mwaha ola, ninrowa waakhula makoho mararu anittharelana voohimya sa otthara mavalo a Yesu. Onitaphulela exeeni otthara mavalo a Yesu? Xeeni vari aya vooloka otthara mavalo a Yesu? Ninrowa owerya sai otthara mavalo a Yesu?

ONITAPHULELA EXEENI OTTHARA MAVALO A YESU?

3. Onitaphulela exeeni otthara mavalo a mutthu?

3 Onitaphulela exeeni otthara mavalo a mutthu? Okathi mukina vaavo Biibiliya onirumeela awe nuulumo noowi ‘wetta’ ni ‘mavalo’ oniphavela ohimya mweettelo wa mutthu owo. (Maph. 6:9; Mir. 4:26) Ntakiheryo mutthu onaavaha awe atthu akina pooti olikanyihaka ni mavalo onihiya awe okathi oneetta awe. Tivonto, otthara mavalo a mutthu, ontaphulela otthara ntakiheryo nawe aahiiso omutakiha.

4. Onitaphulela exeeni otthara mavalo a Yesu?

4 Onitaphulela exeeni otthara mavalo a Yesu? Olavula mookwasa, otthara mavalo a Yesu ontaphulela otthara oratteene ntakiheryo onivanhe awe. Yoolepa ya mwaha ola, murummwa Pedru aahimya mooluluwanya ntakiheryo Yesu onivanhe awe na ovilela, nnaamwi aarina mixankiho. Masi sookhala inamuna sikina nikhanle ahu oomutakiha Yesu. (1 Ped. 2:18-25) Tthiri okumi awe wotheene, itthu aahimmye awe ni aapanke awe, Yesu oonivaha ntakiheryo nooloka ninreerela ahu otthara.

5. Niireke apinaatamu anoowerya otthara moomalela ntakiheryo na Yesu? Mutthokiherye.

5 Otheene ahu na anatampi. Nto niireke nnoowerya otthara oratteene ntakiheryo na Yesu? Aayo. Moone wira 1 Pedru 2:21, ohimmye wira nitthareke “vakhiviru vene mavalo” a Yesu, khohimmye wira nnoowerya otthara moomalela ntakiheryo nawe. Masi hata vari siiso, nnoowerya omutakiha Yesu mpakha vaniwerya ahu. Niira siiso, nnootthara miruku murummwa Yohani onivanhe awe oriki: Muhihiye “weetta ntoko Yesu eetta awe”.—1 Yoh. 2:6.

XEENI VARI AYA VOOLOKA OTTHARA MAVALO A YESU?

6-7. Xeeni otthara mavalo a Yesu onnikhaliherya aya okhalana waataana wooloka ni Yehova?

6 Otthara mavalo a Yesu onninikhaliherya okhalana waataana wooloka ni Yehova. Itthu xeeni sinniiriha ohimya siiso? Yoopacerya, Yesu oonivaha ntakiheryo nooloka na moota woorumeela okumi ahu wira nimuhakalaliheke Muluku. (Yoh. 8:29) Nto akhala wira nnootthara mavalo a Yesu nnoomuhakalaliha Yehova. Mukupaliki ni murima wotheene wira Tiithi ahu a wiirimu, onnaataana ni atthu otheene aniimananiha okhala apatthani awe.—Yak. 4:8.

7 Ya nenli, Yesu aahimutakiha moomalela Tiithi awe. Eyo ti etthu yaamwiirinhe Yesu ohimya wira: “Ole okiwenhe, nave-tho ohaaweha Atiithi”. (Yoh. 14:9) Hiyo nnoowerya otakiha mikhalelo sa Yesu sa moota aathokorerya awe atthu akina. Mwa ntakiheryo, owo aahimoonela othunku namakuttula, nave aahimmorela ikharari muthiyana aavirinhe okathi munceene owereiwaka ni aaniwoonela othunku atthu yaakhweliwe. Nto vaavo nimmutakiha ahu Yesu, okathi omosaru nimmutakiha Yehova. (Mar. 1:40, 41; 5:25-34; Yoh. 11:33-35) Vaavo nintepa ahu omutakiha Yehova, ninnikhalana waataana wooloka ni yena.

8. Mutthokiherye moota otthara mavalo a Yesu onnikhaliherya aya ‘oxintta’ olumwenku ola wootakhala.

8 Otthara mavalo a Yesu, onninikhaliherya ohihapuxiwa ni olumwenku ola wootakhala. Ohiyu wookiserya aari awe valaponi, Yesu aahihimya wira: “Miyo kooxintta olumwenku”. (Yoh. 16:33) Ni moolumo ala, Yesu aahooniherya wira khaahapuxiwe ni muupuwelo, soophavela ni itthu sinipakiwa ni atthu a olumwenku ola wootakhala. Nave Yesu kheemerenrye wira olumwenku omuhiihe owehexexa etthu yaamwiirinhe orwa valaponi, eyo piiyo, onvuwiha Yehova. Ankhi hiyo? Olelo-va, olumwenku onnivaha itthu sinceene saarowa onihiiha ovara muteko wa Yehova. Nimutakihaka Yesu, nihaana wiimananiha opaka ele Yehova oniphavela awe. Niira siiso, hiyo nave ‘nnooxintta’ olumwenku.—1 Yoh. 5:5.

9. Nihaana opaka exeeni wira nihiye otthara ephiro eniphwanyiha okumi ohinimala?

9 Otthara mavalo a Yesu onooniphwanyiha okumi woohimala. Okathi mmiravo thaaciri aamukonhe awe Yesu etthu aakhanle awe oopaka wira ophwanye okumi woohimala, Yesu aamwaakhunle so: “Murwe mukhale mwiixutti aka”. (Math. 19:16-21) Nave okathi aavaanela awe ni aYuda yaawo yahaakupali wira Yesu aari Kristu, owo aahimmye so: “Ipwittipwitthi saka sinniiwa nsu naka . . . sinnikitthara. Miyo kinnivaha ipwittipwitthi iyo okumi woohimala”. (Yoh. 10:24-29) Nave okathi aavaanela awe ni Nikodemo, mukhulupale a oSineedrio, yoowo aaphavela osuwela itthu sikina voohimya sa sowiixuttiha sa Yesu, Yesu aahimmye wira “otheene ale anooniherya omwaamini yoowo” anoophwanya “okumi woohimala”. (Yoh. 3:16) Nnooniherya sai wira ninnimwaamini Yesu? Ninnooniherya wira ninnimwaamini Yesu nivarihelaka muteko itthu iixuttinhe awe ni otthara ntakiheryo nawe. Akhala wira nnoopaka eyo, khaninrowa ohiya otthara ephiro eniphwanyiha okumi ohinimala.—Math. 7:14.

NINROWA OTTHARA SAI ORATTEENE MAVALO A YESU?

10. Nihaana opaka exeeni wira ‘nimusuwele’ oratteene Yesu? (Yohani 17:3)

10 Wira nitthareke oratteene mavalo a Yesu, etthu yoopacerya ninreerela ahu opaka ori omusuwela. (Mmusome Yohani 17:3.) “Omusuwela Yesu” etthu ninreerela ahu opaka okumi ahu wotheene. Nto nihaana ohihiya omusuwela oratteene, osuwela mikhalelo sawe, moota onuupuwela awe ni malamulo onitthara awe. Hata niixuntte ene khalai ekeekhai, nihaana wiimananiha ohihiya omusuwela Yehova ni Yesu.

11. Itthu xeeni nimphwanya ahu Ivangelyo xexe siri mBiibiliyani?

11 Yehova oonivaha itthu sinnikhaliherya omusuwela oratteene Yesu, itthu sene tiiya: Ivangelyo xexe siri mBiibiliyani. Iliivuru iyo xexe siri mBiibiliyani sinnitthokiherya oratteene okumi ni muteko woolaleerya wa Yesu. Nave ivangelyo iyo ninniphwanya itthu Yesu aahimmye awe, aapanke awe ni sinninooniherya moonelo wa Yesu. Nikhaliheriwaka ni Ivangelyo iyo xexe sa mBiibiliyani, nnoowerya ‘wuupuwela saana’ ntakiheryo na Yesu. (aHeeb. 12:3) Maana Ivangelyo iyo sinnooniherya mavalo Yesu ohiyale awe wira nitthareke. Nto naaphavelaka omusuwela oratteene Yesu, nihaana osoma Ivangelyo iyo. Niira siiso, nnoowerya otthara oratteene mavalo awe.

12. Ninrowa ottottela sai mureerelo Ivangelyo?

12 Wira nittottele mureerelo Ivangelyo xexe sa mBiibiliyani, nihaana opaka etthu ekina ohiya paahi osoma. Nihaana waavya okathi wira nisome ni wuupuwelela oratteene ele nisomme ahu. (Mulikanyihe ni Yoxuwa1:8) Nrowe niwehe inamuna piili sinrowa onikhaliherya wuupuwelela ni ovarihela muteko ele ninsoma ahu iliivuru sa Ivangelyo.

13. Munrowa wiiriha sai mpantta munisoma anyu okhala wekeekhai?

13 Yoopacerya, mwiiriheke mpantta munisoma anyu okhala wekeekhai. Muhaana orumeela muupuwelo anyu. Mwiimananiheke, oweha, owiriyana ni woona itthu sotheene siiraneya. Etthu enrowa wookhaliheryani opaka eyo, ori otokosa. Nto murumeeleke iliivuru ni itthu sikina ninvahiwa ahu ni mutthenkeso wa Yehova wira mutokose mpantta munisoma anyu. Nave nweheke itthu siiraneyale vahinatthi ni nuumala mpantta owo munisoma anyu. Mwiimananiheke osuwela itthu sikina voohimya sa atthu wala mapuro aniromoliwa mpantta owo munisoma anyu. Nave nweheke mpantta munisoma anyu moota onilavuliwa aya Ivangelyo sikina. Ikwaha sikina mulipa-oolepa Evangelyo emosa onnihimya itthu sikina sa faita mukina ohilempe awe.

14-15. Munrowa ovarihela sai muteko ele munisoma anyu iliivuru sa Ivangelyo?

14 Ya nenli, nvariheleke muteko mookumini mwanyu ele musomme anyu Evangelyo eyo. (Yoh. 13:17) Nuumala osoma oratteene mpantta mmosa wa Evangelyo, mwiikoheke so: ‘Kiireke yookhala etthu kinreerela aka ovarihela muteko mookumini mwaka? Kinrowa orumeela sai mpantta ola wira kimukhaliherye mutthu mukina?’ Mwiimananiheke omuupuwela mutthu muniphavela anyu omuleela. Nuumala-vo, okathi wooreerela, mwa enamuna yooloka ni moophenta, mmuleeleke ele mwiixuntte anyu.

15 Vano nrowe niwehe ntakiheryo nimosa na moota woovarihela muteko malakiheryo ala niwenhe ahu. Ninrowa othokorerya ntakiheryo na naamukhweli oothoiwa Yesu anwenhe awe otemplo.

MUTHIYANA NAAMUKHWELI OOTHOIWA AARI OTEMPLO

16. Mutthokiherye etthu yiiraneya Marko 12:41.

16 Mwiiriheke mpantta munisoma anyu okhala wekeekhai. (Mmusome Marko 12:41.) Nkahaya muupuwele moota itthu siiraneyale aya. Naari nihiku 11 na Nisani mwaakha 33, yaahala mahiku vakhaani paahi wira Yesu iiviwe. Nto Yesu aahiviriha nihiku notheene owiixuttihaka atthu otemplo. Nihiku nne, aahilupatthiwa vanceene ni ahooleli a itiini. Akina yaanivaanyiha okhulupale wa Yesu ni atthu akina yaanimpakela makoho oovila wira anvela-velihe. (Mar. 11:27-33; 12:13-34) Nto Yesu aahikhuma orowaka mpantta mukina wa etemplo. Ori ene opuro ole, Yesu aaniwerya oweha ikaaxa saaheliwa musurukhu. Vanikhala ntoko wira mpantta ole wa etemplo wiitthaniwa Nivate na Athiyana. Nto Yesu aahikilaathi onaaweha atthu yaavaha musurukhu aya arihelaka ikaaxa saaheliwa musurukhu. Owo aanaaweha athaaciri arihelaka mukaaxani musurukhu munceene wa maluku. Woonasa wene, Yesu aari vakhiviru wira iiweke oruma wa musurukhu ole wa maluku okathi waariheliwa aya mukaaxani.

17. Etthu xeeni aapanke awe naamukhweli oothoiwa onilavuliwa Marko 12:42?

17 Mmusome Marko 12:42. Nuuvira okathi vakhaani yookhala etthu yanvanre murima vanceene Yesu. Owo aahinweha “muthiyana naamukhweli, oothoiwa”. (Luka 21:2) Makhalelo a muthiyana ole yaari ooxankiha vanceene. Woonasa wene, khaarina musurukhu waaphiyerya othuma yoolya ya khula nihiku. Hata vaari siiso, owo aahirowa ekaaxa emosa yaaheliwa musurukhu wira aavahe inoota piili aarina awe. Inoota iye saari saamukhaani, woonasa wene khisaarumme okathi aarihenle awe mukaaxani. Masi Yesu aahisuwela etthu muthiyana ole aarihenle awe mukaaxani, saari inoota piili sa musurukhu wiihaniwa lepiton, yoowo wahaarumeeliwa vanceene okathi ole. Musurukhu ole khiwaarina efaita yinceene. Nave khiwaaphiyerya othuma ephera emosa, ipalame seiyo saatumihiwa musurukhu vakhaani wira atthu akhuureke.

18. Moovarihana ni Marko 12:43, 44, etthu xeeni Yesu aahimmye awe voohimya sa yoovaha ya naamukhweli?

18 Mmusome Marko 12:43, 44. Yesu aahitikinihiwa vanceene ni naamukhweli ole oothoiwa. Nuumala-vo aahiwiihana awiixutti awe, nto omuthoonyaka muthiyana ole naamukhweli aahaaleela wira: “Muthiyana ole naamukhweli oothoiwa, oovaha musurukhu munceene waavikana atthu otheene”. Nuumala-vo, Yesu aahaatthokiherya etthu yaamwiirinhe ohimya eyo oriki: “Otheene ale [otepexa wene athaaciri] aavaha musurukhu waahala, masi naamukhweli ole, ni othoiwa wawe, oovaha musurukhu wotheene aarina awe, eyo piiyo, itthu sotheene aalipana awe”. Okathi naamukhweli ole aavanhe awe musurukhu awe wotheene mutemplo, aahivahererya okumi awe wotheene mmatatani mwa Yehova.—Esal. 26:3.

Mmutakihaka Yesu, mwiimananiheke waattottopela anna ni arokora mwaha wa wiimananiha ovara muteko wa Yehova (Nwehe ittima 19-20) *

19. Moolumo Yesu aamulenle awe muthiyana naamukhweli oothoiwa, anniixuttiha exeeni?

19 Nvariheleke muteko mookumini mwanyu yowiiraneya ela. Mwiikoheke so: ‘Moolumo Yesu aamulenle awe naamukhweli ole oothoiwa, ankiixuttiha exeeni?’ Vano nkahaya mmuupuwele naamukhweli ole. Moohaanyiherya owo aaniphavela onvaha Yehova musurukhu munceene. Masi hata vaari siiso, owo aahivaha ele aawerya awe. Maana aahinvaha Yehova etthu yootepexa oloka aarina awe. Yesu aanisuwela wira Yehova aanivaha efaita yoovaha ya naamukhweli ole. Nto ela enniniixuttiha etthu yuulupale. Etthu ene tiila: Yehova onnihakalala vaavo nninvaha ahu etthu yootepexa oloka nrina ahu, niire so, vaavo nninvarela ahu muteko ni murima ahu wotheene. (Math. 22:37; aKol. 3:23) Nave Yehova onnihakalala vanceene vaavo onniweha awe nivaraka muteko awe mpakha ninwerya ahu. Malakiheryo ala anivarihana ni okathi ni ikuru ninrumeela ahu wira nilaleerye, orowela mithukumano ni opaka itthu sikina wira nimukokhorele Yehova.

20. Munrowa ovarihela sai muteko itthu mwiixuntte anyu yowiiraneya ya naamukhweli oothoiwa? Nvahe ntakiheryo.

20 Munrowa ovarihela sai muteko itthu mwiixuntte anyu yowiiraneya ya naamukhweli? Nkahaya nwuupuwele anna ni arokora munaasuwela anyu. Woonasa wene, akina a yaawo aakhulumuwa mwaha woowi khaniwerya ovara muteko wa Yehova ntoko yaavara aya khalai. Mwa ntakiheryo, nyuwo pooti omuupuwela murokora oowuuluvala, yoowo oniwereyasiwa ni ohinwerya oviriha okathi munceene olaleeryaka ntoko aalaleerya awe khalai. Nto mwaha woohiwerya ovara muteko wa Yehova ntoko aavara awe khalai, owo onniivaha nthowa ni onoona wira khorina efaita. Woonasa wene, nyuwo munnimusuwela munna orina oretta ohinivoniwa ni woowereya vanceene. Nto owo ookhulumuwa mwaha woowi khoniwerya orowela mithukumano sotheene Empa ya Omwene. Etthu xeeni munireerela anyu opaka? Nvaaneleke ni munna owo ni “mulavuleke itthu soolipiha”. (aEef. 4:29) Mwaaleeleke anna ni arokora awo itthu soovara murima nniixutta ahu yowiiraneya ya naamukhweli oothoiwa. Mwiira siiso, munimwaakhaliherya woona wira Yehova onnihakalala vaavo nninvaha ahu ele ninwerya ahu hata eri ene yaamukhaani. (Mir. 15:23; 1 aTes. 5:11) Vaavo munaattottopela anyu anna ni arokora mwaha wa wiimananiha waya ovara muteko wa Yehova, munnooniherya wira munnitthara vakhiviru vene mavalo a Yesu.

21. Mulakenle opaka exeeni?

21 Ti voohakalaliha woona wira Ivangelyo sinniniixuttiha itthu sinceene voohimya sa okumi wa Yesu. Nave sinninikhaliherya omutakiha ni otthara vakhiviru vene mavalo awe! Munoonela sai okathi wa yoosoma anyu wala okathi woomulompa Muluku vatthokoni osoma oratteene Ivangelyo? Muhiliyale wira etthu enrowa wookhaliheryani ottottela mureerelo Ivangelyo ori wiiriha sowiiraneya iyo okhala sekeekhai ni ovarihela muteko mookumini mwanyu ele muniixutta anyu. Masi khivaniphiyerya paahi otakiha ele Yesu aapanke awe, nihaana owiriyana ele aahimmye awe. Mwaha onittharelana, ninrowa woona itthu nniixutta ahu ni moolumo ookiserya a Yesu okathi aari awe valaponi.

NSIPO 15 Munvuwihe Kristu: Mwaana Oopacerya a Yehova!

^ etti. 5 MaKristau a ekeekhai ahaana ‘otthara vakhiviru vene mavalo a Yesu’. “Mavalo” xeeni Yesu onihiyenrye awe wira nitthareke? Mwaha ola, ninrowa waakhula nikoho nno. Nave ninrowa woona nthowa naya ninreerela ahu otthara oratteene mavalo a Yesu ni moota nikhanle ahu ootthara.

^ etti. 60 OTTHOKIHERIWA WA EFOOTU: Nuumala wuupuwelela ele Yesu aahimmye awe voohimya sa naamukhweli oothoiwa, murokora omuttottopelaka murokora oowuuluvala mwaha wa wiimananiha ovara muteko wa Yehova.