Murowe mpantta wa sirimuhina

Murowe mpantta wa myaha sirimuhina

Makoho Anikohiwa ni Ale Anisoma Irevista Sahu

Makoho Anikohiwa ni Ale Anisoma Irevista Sahu

Ezekiyeli ekapiitulu 37 ennitthokiherya ikopo piili saakhalihiwe ekopo emosa. Eyo enitaphulela exeeni?

Omurumeelaka profeta Ezekiyeli, Yehova aahihimya vahinatthi wira atthu awe yaamuhokolowela Elapo Yooleiheriwa, ni yaamukhalihiwa-tho nloko nimosa nowiiraana. Eprofesia eyo yaahihimya-tho wira ale animurumeela Muluku mahiku ala ookiserya, yaarowa okhalihiwa nloko nimosaru.

Yehova aahimuleela profeta awe Ezekiyeli wira olepe vasulu va ikopo piili. Ekopo emosa aahaana olepa so: “Yuda n’atthu a Isarayeli arinawe”, ni ekopo ekina aahaana olepa so: “Yosefe, walá Efrayimi, n’atthu othene a Isarayeli arinawe”. Ikopo soopiili sahaana okhalihiwa ‘emosá pahi’, mmatatani mwa Ezekiyeli.​—Ezekiyeli 37:15-17.

Nintaphulela exeeni nuulumo noowi “Efrayimi”? Nihimo na Efrayimi ti naari nootthuneyexa wa mahimo muloko a nloko na Isarayeli naakhala onikela epheyo. Mwene oopacerya olamulela nloko nlo na mahimo muloko, aitthaniwa Yerobowamu, ni aari a nihimo na Efrayimi. (Otumererya 33:13, 17; 1 Mamwene 11:26) Nloko nlo, naakhuma wa Efrayimi, mwaana a Yosefe. (Mothakoni 1:32, 33) Yosefe aahaakhela mareeliho a vameekhaaya ni tiithi awe, Yakobo. Tivonto, vaaniphwanelela aya ohimya wira ekopo ya “Efrayimi”, yaathoonyerya omwene wa mahimo muloko a nloko na aIsarayeli naakhala onikela epheyo. Iyaakha sinceene Ezekiyeli ohinatthi olavula eprofesia eyo, mwaakha wa 740 ohinatthi Kristu, Asiria yaahixintta omwene wa mahimo muloko wa Isarayeli ni yaahaakuxa atthu yaarowanaka weepotthani. (2 Mamwene 17:6) Nuuvira iyaakha, aBabilonia yaahaaxintta Asiria. Nto okathi Ezekiyeli aalepa awe eprofesia voohimya sa ikopo piili, anaIsarayeli anceene yiira amwarenle ene ilapo sotheene saalamuleliwa ni Omwene wa Babilonia.

Mwaakha wa 607 ohinatthi Kristu orwa, aBabilonia yaahixintta omwene wa mahimo manli wa Yuda, yoowo waakhala okuusini, ni yaahaakuxa aYuda khwaaroiha oBabilonia. Woonasa wene, okathi owo yahaakuxa-tho atthu akina yaahanle a omwene wa Isarayeli wa onikela epheyo. Mamwene a omwene wa okuusini, yaakhuma nloko na Yuda. Nave-tho anamukuttho yaakhala oYuda, maana yahaana orumeelaka otemplo, oYerusalemu. (2 Wahala 11:13, 14; 34:30) Tivonto, vaaniphwanelela aya ohimya wira ekopo ya “Yuda”, yaathoonyerya omwene wa mahimo manli a nloko na aIsarayeli naakhala okuusini.

Okathi xeeni ikopo iya piili suuraanyihiwa aya? Eyo yaakhumenle mwaakha wa 537 ohinatthi Kristu orwa, vaavo ahooleli a maloko oomanli a onikela epheyo ni a okuusini, yaatthikenle aya oYerusalemu wira yateke-tho etemplo. Nto nloko na Isarayeli khinaakawanyeyale-tho. Vano, aIsarayeli otheene yaahitthikela omukokhorela Yehova vamosa. (Ezekiyeli 37:21, 22) Nave profeta Yesaya ni Yeremiya yaahilavula voohimya sa wiiraana iwo.—Yesaya 11:12, 13; Yeremiya 31:1, 6, 31.

Eprofesia ya Ezekiyeli yaathoonyerya exeeni voohimya sa okokhorela wooloka? Yooniherya wira Yehova aarowa owiiraaniha otheene yaale animukokhorela wira akhale ‘amosá pahi’. (Ezekiyeli 37:18, 19) Niireke eyo enniiraneya mahiku ala? Aayo. Eprofesia ele yaahipacerya wiiraneya mwaakha wa 1919. Ohinatthi ophiya mwaakha owo, Satana aaheererya waavalaanya atthu a Muluku. Masi mwaakha wa 1919, vakhaan-vakhaani, awo yaahilokiheriwa ni wiiraanihiwa.

Okathi ole, arumeyi anceene a Muluku yaarina nlipelelo na okhala mamwene ni anamukuttho wiirimu, vamosa ni Yesu. (Wisupulula 20:6) Awo yaari ntoko ekopo ya Yuda. Masi, yaahikhala atthu vakhaani yaarina nlipelelo na okhalaka valaponi, okathi woohimala. Nuuvira okathi, ale arina nlipelelo nookhala valaponi, yaanincerereya vanceene. (Zakariya 8:23) Awo yaari ntoko ekopo ya Yosefe.

Olelo-va, igrupu soopiili sinnimurumeela Yehova vamosa. Ni arina Mwene mmosa, Yesu Kristu. Eprofesia ya Ezekiyeli, ennimuhimya Yesu okhala “murumeyi aka Davidi”. (Ezekiyeli 37:24, 25) Yesu aahinvekela Tiithi awe, voohimya sa atthareli awe oriki: “Mwiré wira othene ekhale mmosáru, ntoko Nyuwo, Tithi, muryanyu mwa miyo, ni ntoko miyo kiryaka mwa Nyuwo”. * (Nwehe enoota.) (Yohani 17:20, 21) Yesu aahihimya-tho vahinatthi wira nikoto naamukhaani na awiixutti awe oowoottihiwa, naarowa okhala “nikoto nimosa” ni “ipwittipwitthi sikina”. Otheene aya yaarowa omuttharaka “makampusi aya mmosá”. (Yohani 10:16) Ntoko Yesu otthokihenrye awe, arumeyi otheene a Muluku olelo-va toowiiraana, hata alipelelaka okhala wiirimu wala valaponi!

^ etti. 10 Okathi Yesu aahimya awe ekanyeryo ya mahiku ookiserya, owo aahilavula malikanyiho manceene. Nwehe wira wanipacerya aalavunle sa “murumeyi òroromeleya ni ànkhili”, egrupu yaamukhaani ya anna oowoottihiwa, yaawo yaarowa ohoolelaka miteko sa arumeyi a Muluku. (Matheyo 24:45-47) Nuumala-vo, aahivaha malikanyiho yaalavula maKristau otheene oowoottihiwa. (Matheyo 25:1-30) Wanikisa, aahilavula voohimya sa ale yaarowa waakhaliheryaka anna a Kristu ni yaarowa okhalaka valaponi okathi woohimala. (Matheyo 25:31-46) Vamosaru, okathi eprofesia ya Ezekiyeli yaapacenrye aya wiiraneya mahiku ahu ala, yaavareleya muteko wa ale yaarina nlipelelo na okhala wiirimu. Nto nnaamwi mahimo muloko a Isarayeli ahaathoonyeryaka ale arina nlipelelo na okhala valaponi, masi wiiraana wa mahimo otheene a Isarayeli onitthokiheriwa eprofesia ela, onninuupuxerya wiiraana wa ale arina nlipelelo nookhala valaponi ni maKristau oowoottihiwa.