TONATOU MA’ULI
Neʼe Au Loto Ke ʼi Ai He ʼUhiga ʼo Toku Maʼuli
NEʼE au alu ʼi toku vaka ʼafeā ʼi te Tai ʼo Metitelanea. Neʼe au punamaʼuli taku sio ki te hu ʼa te tai ki te vaka. Pea neʼe to he afā, neʼe au mataku pea neʼe ko taku hoki faikole ʼaia talu mai fualoa. He koʼe neʼe hoko te aluʼaga ʼaia? Tuku ke au fakamatala atu.
ʼI toku taʼu fitu, neʼe au maʼuli mo toku famili ʼi Pelesile
Neʼe au tupu ʼi Pays-Bas ʼi te 1948. ʼI te taʼu pe ʼae neʼe hoa mai ki ai, neʼe hiki leva toku famili ʼo maʼuli ʼi Pelesile, ʼi São Paulo. Neʼe olo tuʼumaʼu ʼaku matuʼā ʼo misa. Neʼe matou tau lau fakatahi mo toku famili te Tohi-Tapu hili te kakai afiafi. ʼI te 1959, neʼe matou mavae ʼi Pelesile ʼo olo ki Amelika. Neʼe matou maʼuʼuli ʼi Massachusetts.
Neʼe gaue kinakina tamatou tamai moʼo taupau tomatou famili. Neʼe toko valu te famili. Neʼe fealuʼaki ʼi te ʼu ʼapi ʼo fakatau he ʼu meʼa, mo gaue ʼi te ʼu ala pea neʼe gaue leva ʼi he malaʼe vakalele lahi. Neʼe fiafia te famili fuli ʼi tana gaue ʼi he malaʼe vakalele lahi he neʼe feala ai ke matou faifolau.
ʼI taku ʼi te lise, neʼe au tau feuiʼaki pe kotea ka au fai moka au lahi. Neʼe filifili e ʼihi ʼo ʼoku kaumeʼa ke olo ʼo ako ʼi te ʼu fale ako maʼoluga kae ko ʼihi neʼe olo ia ʼo solia. Kae neʼe mole au fia alu solia he neʼe au fehiʼa ki te kē pea neʼe mole au fia tau. Koia neʼe au filifili ai ke au alu ʼo ako ʼi te ʼu fale ako maʼoluga ke mole au alu ai ʼo solia. Kae neʼe au fia tokoni ʼosi au ki ʼihi he neʼe au manatu ʼe ʼi ai anai he ʼuhiga ʼo toku maʼuli.
ʼI TE FALE AKO MAʼOLUGA
Neʼe au faiga ke ʼi ai he ʼuhiga ʼo toku maʼuli lolotoga ni taʼu
ʼI taku ako ʼi te fale ako maʼoluga, neʼe au fia iloʼi te haʼuʼaga ʼo te maʼuli. Neʼe akoʼi mai kia matou te evolisio pea neʼe loto e te kau faiako ke matou tui ʼe ko te moʼoni ʼaia. Kae neʼe mata faikehe kia au ʼihi fakamahino. Koia neʼe mole feala ke au tui ki te faʼahi ʼaia mo kapau neʼe mole he ʼu fakamoʼoni ki ai.
Neʼe mole natou akoʼi mai ni pelesepeto ke iloʼi ai te meʼa ʼae ʼe lelei mo ʼae ʼe kovi. Kae neʼe natou fakamahino mai pe ʼe lava lelei feafeaʼi tomatou maʼuli. Ka au lafeti mo fakaʼaogaʼi te toloke, neʼe au logoʼi ai he fiafia kae neʼe fakatemi pe ia. Neʼe au feuiʼaki: ‘ʼE ko te taʼi maʼuli koa ʼaia ʼe au loto ki ai?’
Neʼe au hiki leva ʼo maʼuli ʼi te kolo ko Boston pea neʼe au alu ʼo ako ʼi te fale ako maʼoluga ʼi ai. Neʼe au maʼu taku kiʼi gaue moʼo totogi ʼaki taku ako. Pea neʼe ko taku hoki felaveʼi ʼaia mo he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe palalau mai hoku kaugā gaue ki te lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te ʼu ‘temi ʼe fitu,’ ʼae ʼe tuʼu ia Taniela kapite 4. Neʼe ina fakamahino mai ʼe tou maʼuʼuli nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli. (Tan. 4:13-17) Neʼe au mahino atu aipe kapau ʼe hoko atu ʼaku faipalalau mo ia mo tui ki ai, neʼe tonu ke au fetogi toku faʼahiga maʼuli. Koia, neʼe au fai ia meʼa fuli ke mole au toe felaveʼi mo ia.
ʼI te fale ako ʼaia, neʼe au muliʼi he ʼu ako ke au fai ni gaue ʼe mole totogi ʼi Amelika Saute. Neʼe au manatu ka au tokoni ki te hahaʼi ʼe ʼi ai anai he ʼuhiga ʼo toku maʼuli. Kae neʼe au mahino leva tatau aipe pe ʼe au fai te faʼahi ʼaia, ʼe mole fetogi anai he meʼa. Neʼe au lotovaivai ai ʼo au liʼaki ai taku ako.
ʼE AU ALU KI HE TAHI ʼU FENUA
ʼI Maio 1970, neʼe au hiki leva ʼo maʼuli ʼi Amsterdam, ʼi Pays-Bas, ʼo gaue ʼi te malaʼe vakalele ʼae neʼe gaue ai taku tamai. Neʼe tuʼa lahi taku faifolau ʼuhi ko te kiʼi gaue ʼaia. Neʼe au alu ki te ʼu fenua Afelika, mo Amelika, mo Eulopa pea mo Asia. Ko he fenua pe ʼe au alu ki ai, neʼe au tokagaʼi ʼe lahi te ʼu fihifihia ʼe natou tau mo ia pea ʼe mole feala ki he tahi ke ina fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼaia. Neʼe au fia fai he gaue maʼuhiga ʼi toku maʼuli. Koia, neʼe au fakatotonu ai ke au toe liliu ki Amelika ʼo hoko atu taku ako ʼi te fale ako ʼae neʼe au ʼi ai, ʼi Boston.
Kae neʼe au tokagaʼi neʼe mole he ʼaoga ʼo taku ako ʼaia he neʼe mole au maʼu te ʼu tali ki ʼaku fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli. Neʼe mole kei au iloʼi te meʼa ʼe tonu ke au fai. Koia, neʼe au kole tokoni ki he tahi ʼo ʼaku faiako. Neʼe au punamaʼuli he neʼe ina ui fenei mai: “ʼE mole he ʼuhiga ʼo tau hoko atu. ʼE lelei age pe tau tuku.” Neʼe mole toe tuʼa lua la ia. Koia neʼe au mavae ai ʼi te fale ako.
Neʼe hage kia au ʼe mole he ʼuhiga ʼo te maʼuli. Neʼe au fakatotonu ai ke au kau ki he kutuga neʼe kehe tonatou faʼahiga maʼuli pea ʼe maʼuhiga kia natou te ʼofa mo te tokalelei. Ko au mo ʼoku kaumeʼa neʼe matou fakatuʼu ni motoka ʼi te ala ke feala hamatou fakalaka ʼi Amelika pea mo tau ki Acapulco, ʼi Mekesike. Neʼe matou maʼuʼuli mo he ʼu hahaʼi ʼe maʼuli faʼitaliha pea ʼe hage ʼe natou maʼuli fimalie pea ʼe mole honatou ʼu fihifhia. Kae neʼe au tokagaʼi neʼe mole he ʼuhiga ʼo tonatou maʼuli pea neʼe fakatemi pe tonatou fiafia. Neʼe mole natou aga fakahagatonu pea mo agatonu.
ʼE AU ALU ʼI TOKU VAKA
Neʼe au kumi mo toku kaumeʼa he kiʼi motu ʼe hage ko he kiʼi palatiso
Neʼe au manatuʼi leva te meʼa ʼae neʼe au fia fai ʼi taku kei veliveli. Neʼe au fia alu ʼi he vaka ʼi te tai kae ko au tonu ʼae ʼe kapiteni. Koia, neʼe tonu ai ke ʼi ai hoku vaka tokotahi. Neʼe toe fia fai e toku kaumeʼa ko Tom te meʼa ʼae neʼe au loto ki ai. Neʼe ma fakatotonu ai ke ma olo ʼo foli ia te malamanei katoa. Neʼe au loto ke au maʼu he kiʼi motu ʼe hage ko he palatiso pea ʼe feala ai haku maʼuli faʼitaliha.
Neʼe ma olo mo Tom ki Arenys de Mar, ʼae ʼe ovi ki Barcelone, ʼi Sepania. Neʼe ma toʼo he vaka la ʼe meta 9,4 ʼe higoa ko Llygra. Neʼe ma toe faʼu te kiʼi vaka ʼaia ke feala hona fakaʼaogaʼi. Neʼe mole faiga maua ke ma tau vave ki te koga meʼa ʼae ʼe ma olo ki ai. Koia, neʼe ma toʼo ai te foʼi masini ʼo te vaka kae ma tanaki ki ai te vai. Neʼe ma toe ʼai ki ai te ʼu foe ʼe lua ʼe meta 5 ke feala hamā fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu kiʼi taulaga vaka. Neʼe ma olo leva ki Seychelles, ʼi te Océan Indien. Neʼe ma fakatuʼutuʼu ke ma fakalaka ʼi te potu uesite ʼo Afelika pea mo foli age ʼi te Cap de Bonne Espérance, ʼi Afelika Saute. Neʼe ma fakaʼaogaʼi te ʼu fetuʼu, mo ni mape pea mo ʼihi masini ke ma iloʼi ai te faʼahi ʼe tonu ke ma olo ki ai. Neʼe au punamaʼuli ʼosi ʼi tamā lava iloʼi te faʼahi ʼe ma nonofo ai.
Neʼe ma tokagaʼi leva ʼe mole kei ʼaoga ke fakaʼaogaʼi te vaka ʼafeā ʼaia ʼi te tai. Neʼe kua lahi fau te tai ʼe ulu ki loto. Ohage pe ko taku fakamatala atu ʼi te kamata ʼo te alatike, neʼe to he afā pea neʼe au mataku. Neʼe ko taku hoki faikole ʼaia ki te ʼAtua talu mai fualoa. Neʼe au fakapapau ki ai kapau ʼe au maʼuli, ʼe au faiga anai ke au ako ke au iloʼi ia ia. Neʼe gona ai te afā pea neʼe au fakahoko ai taku fakapapau.
Neʼe au kamata lau ai te Tohi-Tapu ʼi taku ʼi te tai. Kotou fakafuafua age muʼa ʼe kotou ʼi te Tai ʼo Metitelanea, pea kotou sisio ki te fehopoʼaki ʼo te ʼu ika, mo te ʼu tutuʼu pea mo te ʼa takai kita e te moana. ʼI te poʼuli, neʼe au fiafia ʼi taku sio ki te ʼu fetuʼu. Pea neʼe au tui papau ai ʼe maʼuli moʼoni te ʼAtua pea ʼe ina tokagaʼi te tagata.
Hili ki ai ni vahaʼa ʼi te tai, neʼe ma tau leva ki te ʼuafu ʼo Alicante, ʼi Sepania. Neʼe ma fakatau ʼi te fenua ʼaia toma vaka ke feala hamā toe toʼo he tahi vaka. Neʼe mole faigafua te maʼu ʼo he tahi ke ina toʼo te vaka la ʼaia kua ʼafeā, ʼe mole hona masini pea ʼe ulu te tai ki loto. Kae neʼe ko he faigamalie ʼaia ke au lau ai taku Tohi-Tapu.
ʼI taku lau tuʼumaʼu te Tohi-Tapu, neʼe au tokagaʼi ai ʼe ko he tohi ʼe feala ke tokoni mai ke lava lelei tokita maʼuli. Neʼe au punamaʼuli ki te tasilo lelei ʼo te Tohi-Tapu moka talanoa ki te maʼu ʼo he maʼuli ʼe maʼa. Pea neʼe au feuiʼaki ai pe koʼe ʼe ui e te hahaʼi ʼo feia mo au ko te kau Kilisitiano kae ʼe mole natou iloʼi pe la te meʼa ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu.
Neʼe au fakatotonu ai ke au fai ni fetogi ke maʼa toku maʼuli. Koia, neʼe au tuku ai te toloke. Neʼe au feuiʼaki ʼe lagi ʼi ai ni hahaʼi ʼe natou maʼuliʼi te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu pea neʼe au fia felaveʼi mo natou. Neʼe au faikole ki te ʼAtua pea ko tona tuʼa lua ʼaia. Neʼe au kole ke tokoni mai ke au maʼu ia natou ʼaia.
ʼE AU KUMI TE LOTU MOʼONI
Neʼe au fia ʼahiʼahi muʼa te ʼu lotu fuli ke au iloʼi ai pe kofea te lotu moʼoni. Neʼe au haʼele ʼi te ʼu ala ʼo Alicante, pea neʼe lahi te ʼu ʼekelesia neʼe au sio ki ai. Kae neʼe lahi te ʼu ʼekelesia
ʼe maʼu ai ni fakatata. Koia neʼe au iloʼi ai ʼe mole ko te lotu moʼoni ʼaia.Neʼe au nofo ʼi he kiʼi moʼuga ʼe haga ki te ʼuafu, ʼi he ʼAhotapu hili hoʼata, ʼo lau ia Sakopo 2:1-5. Neʼe ui ai ʼe mole lelei ke tou tali pe te hahaʼi he ʼe natou koloaʼia. ʼI taku toe liliu ki toku vaka, neʼe au fakalaka ʼi muʼa ʼo he fale ʼe hage ʼe fakatahitahi ai he hahaʼi ʼo faikole. Pea neʼe tuʼu he pano ʼi te huʼaga ʼe ui ai “Fale Fono ’a Te Kau Fakamo’oni ’a Sehova.”
Neʼe au feuiʼaki fenei: “ʼE au ʼahiʼahi muʼa te hahaʼi ʼaeni pe ʼe natou tali feafeaʼi anai au.” Koia, neʼe au hu ai ki te Fale Fono, neʼe au kiliʼi vaʼe, mo kaukava pea neʼe au tui he vavaʼe mahae. Neʼe ʼave au e te tehina tali kaiga ki hoku nofoʼaga ʼo au heka ovi ai ki he fafine kua vaivai. Neʼe agalelei pea neʼe tokoni mai ke au maʼu te ʼu vaega ʼae ʼe talanoa ki ai te tehina faiakonaki. Hili te fono, neʼe malave kia au te agalelei ʼa natou fuli ʼae neʼe ʼomai ʼo fakamalo mai. Neʼe fakaafe au e he tagata kio ia ke ma faipalalau, kae neʼe heʼeki ʼosi foki taku Tohi-Tapu ʼi te lau. Koia, neʼe au ui fenei age ai: “ʼE hoki au fakaha atu anai moka kua au tokalelei.” Kae neʼe au kamata kau ki te ʼu fono fuli.
ʼI ni vahaʼa ki muli age, neʼe au alu leva ki te tagata ʼae neʼe ina fakaafe au pea neʼe tali ki ʼaku fehuʼi ʼaki te Tohi-Tapu. Hili ki ai te vahaʼa katoa, neʼe ina foaki mai he kato ʼe fonu ko ni mutuʼi meʼa matalelei. Neʼe ina ui mai ko ia ʼae ʼaʼana te ʼu mutuʼi meʼa ʼaia ʼe pilisoni. ʼE pilisoni he neʼe fakalogo ki te fakatotonu ʼae ʼi te Tohi-Tapu ke tou maʼuli feʼofaʼofani pea ke mole tou tau. (Esa. 2:4; Soa. 13:34, 34) Neʼe au tui papau kua au maʼu leva te meʼa ʼae neʼe au kumi. ʼEi, kua au maʼu ni hahaʼi ʼe natou maʼuliʼi te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe mole kei au fakatuʼutuʼu ke au kumi he kiʼi motu ʼe hage ko he palatiso kae ke au ako te Tohi-Tapu ke au mahino lelei ki ai. Koia, neʼe au toe liliu leva ki Pays-Bas.
ʼE AU KUMI HAKU GAUE
Neʼe ʼaho fa taku alu ki te kolo ko Groningue, ʼi Pays-Bas. Neʼe tonu ke au maʼu ai haku gaue moʼo taupau toku maʼuli. Neʼe au alu ʼo ʼave ʼaku pepa ki he fale faipapa pea neʼe fehuʼi mai pe ʼe au kau ki te lotu fea. Neʼe au tohi “Fakamoʼoni ʼa Sehova.” ʼI te lau e te patolo te faʼahi ʼaia, neʼe au tokagaʼi neʼe fetogi ʼona fofoga. Neʼe ina ui fenei mai: “ʼE hoki au pauʼi atu anai.” Kae neʼe mole pe la pauʼi mai.
Neʼe au kole ki te patolo ʼo te tahi fale faipapa pe ʼe aoga age he tokoni. Neʼe ina ui mai ke au avage ʼaku pepa ʼe fakamoʼoni ai neʼe kua au Pes. 37:4) Neʼe au gaue ʼi te fale gaue ʼo te tehina ʼaia lolotoga he taʼu katoa. ʼI te temi ʼaia, neʼe ina fai taku ako. Hili ia, neʼe au papitema ʼi Sanualio 1974.
gaue ki muʼa atu. Neʼe au fakamahino age neʼe kua au faʼu he vaka la. Neʼe au punamaʼuli he neʼe ina ui fenei mai: “ʼE feala pe tau kamata ʼi te hili hoʼata ʼaeni. Kae ʼe ʼi ai te meʼa ʼe au fia kolekole atu. ʼE mole au loto ke ke fakatupu ni fihifihia ʼi toku fale gaue he ʼe ko au ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova pea ʼe au maʼuliʼi te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu.” Neʼe au punamaʼuli ʼosi pea mo tali fenei age: “Pea mo au la!” Neʼe lagi sio ki te loloa ʼo toku ʼulu pea mo taku kaukava, koia neʼe ina ui fenei mai ai: “Pea ta lelei ke au fai tau ako!” Neʼe au tali ʼaki he fiafia. Neʼe au mahino leva pe koʼe neʼe mole pauʼi mai te tahi patolo. Neʼe tali e Sehova ʼaku faikole. (KUA ʼI AI HE ʼUHIGA ʼO TOKU MAʼULI
Hili ki ai he mahina, neʼe au toʼo te selevisi pionie pea neʼe au maʼu ai he toe fiafia lahi. ʼI te mahina ʼae neʼe hoa mai, neʼe au hiki leva ʼo maʼuli ʼi Amsterdam ʼo lagolago ki he kiʼi kutuga ʼi te lea Fakasepania neʼe hoki fakatuʼu pe. Neʼe au fiafia ʼaupito ʼi te fai ni ako ʼi te lea Fakasepania pea mo Portugais. ʼI Maio 1975, neʼe au pionie makehe leva.
ʼI te tahi ʼaho, neʼe haʼu he tuagaʼane ʼe pionie makehe ko Ineke ki tamatou fono ʼi te lea Fakasepania. Neʼe haʼu mo tana ako ʼae ʼe palalau ʼi te lea Bolivien ke feiloʼiʼaki ai mo te ʼu tehina mo tuagaʼane. Neʼe ma fakatuʼutuʼu ke ma feiloʼiʼaki ʼo ma fefaitohiʼaki ai. Neʼe ma mahino ai neʼe tatau ʼamā fakatuʼutuʼu. Neʼe ma ʼohoana ʼi te 1976 pea neʼe hoko atu pe tamā pionie makehe ʼo kaku ki te 1982. Pea ʼi te taʼu ʼaia, neʼe fakaafe maua ke ma kau ki te ako ʼo Kalaate, te kalasi 73. Neʼe ma punamaʼuli mo fiafia ʼaupito ʼi te hinoʼi maua ki Afelika Esite. Neʼe ma gaue ai lolotoga taʼu ʼe nima ʼi Mombasa, ʼi Kenya. ʼI te 1987, neʼe toe hinoʼi maua ki Tanzanie, ʼae neʼe kua gafua te faifakamafola ʼi ai. Neʼe ma nonofo ʼi ai lolotoga taʼu ʼe 26 ʼi muʼa ʼo tamā toe liliu ki Kenya.
Neʼe ma fiafia ʼaupito taumatuʼa ʼi te tokoni ki te hahaʼi ʼi Afelika Esite ke natou iloʼi te moʼoni
Ka ma tokoni ki te hahaʼi ke natou iloʼi te moʼoni, neʼe ʼi ai he ʼuhiga moʼoni ʼo toma maʼuli. Ohage la, ko taku ʼuluaki ako ʼi Mombasa neʼe ko he tagata neʼe au maʼu ʼi te faifakamafola. ʼI taku ʼosi tuku age te ʼu nusipepa ʼe lua, neʼe ina ui fenei mai: “Ka au osi lau te ʼu nusipepa ʼaeni, kotea ka au fai anai?” ʼI te vahaʼa ʼae neʼe hoa mai, neʼe ma kamata ako leva te tohi E Feala Keke Mauli o Heegata Ite Palatiso Ite Kele, ʼae neʼe hoki ha pe ʼi te lea Swahili. Hili ki ai te taʼu katoa, neʼe papitema leva pea neʼe pionie katoa. Talu mai ai neʼe tokoni ia ia mo tona ʼohoana ki te toko 100 hahaʼi ʼo kaku ki te papitema.
Neʼe ma sisio taumatuʼa ki te tokoni ʼa Sehova ki tana hahaʼi ke ʼi ai he ʼuhiga moʼoni ʼo tonatou maʼuli
Neʼe ko taku hoki mahino ʼaia ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te maʼuli. Neʼe feala pe ke au ui neʼe au hage ko te tagata faikoloa ʼae neʼe ina maʼu he mataʼi tofe matalelei, pea neʼe ina fai ia meʼa fuli ke ina maʼu. (Mat. 13:45, 46) Neʼe au fia tokoni tuʼumaʼu ki te hahaʼi ke natou maʼu te taʼi maʼuli ʼaia. Neʼe ma sisio taumatuʼa ki te tokoni ʼa Sehova ki tana hahaʼi ke ʼi ai he ʼuhiga moʼoni ʼo tonatou maʼuli.