ALATIKE AKO 40
Kotea Ia Te Fakahemala Moʼoni?
“Neʼe . . . au haʼu ʼo pauʼi . . . te kau agahala ke natou fakahemala.”—LUKA 5:32.
KATIKO 36 Puipui Tou Loto
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU *
1-2. Kotea te kehekehe ʼo Akapo mo Manase? Kotea te ʼu fehuʼi ka tou tali anai ki ai ʼi te alatike ʼaeni?
TOU talanoa muʼa ki te ʼu hau ʼe lua neʼe maʼuʼuli ʼi te temi muʼa. Ko te ʼuluaki, neʼe hau ʼi Iselaele ki te puleʼaga ʼo te ʼu telepi ʼe hogofulu, pea ko te lua, neʼe hau ʼi Suta ki te puleʼaga ʼo te ʼu telepi ʼe lua. Logo pe la neʼe mole nā maʼuʼuli ʼi he temi ʼe tahi, kae neʼe lahi te ʼu aluʼaga neʼe nā tatau ai. Neʼe nā talagataʼa toko lua kia Sehova pea mo nā uga tana hahaʼi ke natou fai feia mo natou. Neʼe nā tauhi taulaʼatua pea mo faifakapo. Kae neʼe ʼi ai te faʼahi neʼe nā kehekehe ai. Ko te ʼuluaki hau neʼe agakovi ʼo kaku ki tona mate, kae ko te lua hau, neʼe fakahemala ki ʼana agahala mamafa pea neʼe fakamolemole ki ai ia Sehova. Ko ai te ʼu tagata ʼaia ʼe toko lua?
2 ʼE ko Akapo, te hau ʼo Iselaele pea mo Manase, te hau ʼo Suta. ʼE ʼi ai te ako maʼuhiga ʼe tou ako mai te ʼu hau ʼaeni ʼe lua ʼo ʼuhiga mo te fakahemala. (Gaue 17:30; Loma 3:23) Kotea te fakahemala pea ʼe ha feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia? ʼE maʼuhiga ke tou maʼu te tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia koteʼuhi ʼe tou loto fuli ke fakamolemole e Sehova ʼatatou agahala. Ke tou maʼu te tali, ʼe tou vakaʼi anai te maʼuli ʼo te ʼu hau ʼaia ʼe lua pea mo tou toʼo he ʼu ako mai ai. Pea ʼe tou vakaʼi anai pe kotea ʼae neʼe akoʼi e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakahemala.
TE AKO MAI TE FAʼIFAʼITAKI ʼO TE HAU AKAPO
3. Neʼe ko he hau feafeaʼi ia Akapo?
3 Ko Akapo, neʼe ko te fitu hau ʼo te puleʼaga ʼo te ʼu telepi ʼe hogofulu. Neʼe ʼohoana mo Sesapele, te ʼofafine ʼo te hau ʼo Sitone. Ko Sitoni, neʼe ko he kolo koloaʼia, neʼe tuʼu ʼi te potu noleto ʼo Iselaele. ʼAki te ʼohoana ʼaia, neʼe mahu ai te ʼu koloa fakamalama ʼi Iselaele, ʼo ʼaʼasili mamaʼo ai te puleʼaga ʼo Iselaele mai ia Sehova. Neʼe tauhi ia Sesapele kia Paale pea neʼe 1 Hau 18:13) Kae kia Akapo, neʼe ina fai ‘te meʼa ʼe kovi kia mata ʼo Sehova, ʼo fakalaka ake ia natou ʼae neʼe muʼa ia te ia.ʼ (1 Hau 16:30) Neʼe iloʼi lelei e Sehova ia te ʼu gaue kovi ʼa Akapo mo Sesapele. Kae ʼaki he lotomanavaʼofa, neʼe ina fekauʼi tana polofeta ko Elia ke alu ʼo fakatokaga tana hahaʼi ke natou liʼaki te ʼu aga ʼaia kei tautonu. Kae neʼe mole fia fakalogo ia Akapo mo Sesapele.
ina uga ia Akapo ke ina fakamafola ia te tauhi fakalialia ʼaia ʼi te fenua. Neʼe fakamaʼuhigaʼi ai te faiaga pea neʼe natou sakilifisioʼi ʼanatou fanau. ʼI te temi taki ʼo Sesapele, neʼe tuʼutamakiʼia te maʼuli ʼo te kau polofeta ʼa Sehova. Neʼe kua hahaʼi ia natou neʼe ina fakatotonu ke matehi. (4. Kotea te tautea ʼae neʼe fakaha kia Akapo? Pea neʼe ina tali feafeaʼi te aluʼaga ʼaia?
4 Koia neʼe gata leva te kataki ʼa Sehova. Neʼe ina fekauʼi ai ia Elia ke alu ʼo fakaha kia Akapo ia te tautea ʼae ka hoko ki ai mo tona ʼohoana. Pea ʼe toe mamate ai mo tona famili katoa. Neʼe tali leva e Akapo ia te fekau ʼaia. Koia ʼe mata faikehe kia tatou, kae neʼe ‘fakataulaloʼ te tagata fiatuʼu ʼaia.—1 Hau 21:19-29.
Neʼe ha te mole fakahemala moʼoni ʼa te Hau ko Akapo, ʼi tana pilisoniʼi te polofeta ʼa Sehova (Vakaʼi te palakalafe 5-6) *
5-6. Kotea ʼe ha mai ai neʼe mole fakahemala moʼoni ia Akapo?
5 Tatau aipe pe neʼe fakataulalo ia Akapo ʼi tana maʼu te logo, kae ʼe ha mai ʼi tana aga ki muli age neʼe mole fakahemala moʼoni. Neʼe mole ina taʼofi ia te tauhi kia Paale ʼi tona puleʼaga. Neʼe mole ina fai he meʼa ke toe fakatuʼu ia te tauhi kia Sehova. Pea neʼe ha tana mole fakahemala ʼi ʼihi atu aluʼaga.
6 Ki muli age, ʼi tana fakaafe ia te hau agalelei ʼo Suta ko Sosafate ke tokoni age ki te tauʼi ʼo te kau Silia, neʼe kole age e Sosafate ke ina fakafehuʼi he polofeta ʼa Sehova. Kae neʼe fakafisi ki ai ia Akapo. Neʼe ina tali fenei age: “Kei i ai he tagata ae e feala ke tou kumi ki ai te finegalo o [Sehova, NWT]; kae e au fehia kia ia, koteuhi e mole ina kikite he mea e lelei kia au, e ina kikite pe ia te mea e kovi.” Ki muli age, neʼe nā kole tokoni ki te polofeta ʼaia, neʼe higoa ko Mikea. Pea neʼe fakaha age e te polofeta he ʼu logo ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo Akapo. Koia, neʼe mole fakahemala ia Akapo mo ina kumi te fakamolemole ʼa Sehova kae neʼe ina pilisoniʼi ia Mikea. (1 Hau 22:7-9, 23, 27) Logo aipe la neʼe ina lava pilisoniʼi te polofeta, kae neʼe mole ina lava taʼofi ia te fakahoko ʼo te lea fakapolofeta. ʼI te tau ʼae neʼe hoko ki muli age, neʼe mate ai.—1 Hau 22:34-38.
7. Kotea te ʼu palalau neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo Akapo ʼi te hili ʼo tana mate?
7 ʼI te hili ʼo te mate ʼa Akapo, neʼe fakaha e Sehova ia tana manatu ʼo ʼuhiga mo ia. ʼI te liliu maʼuli ʼa Sosafate ki tona ʼapi, neʼe fekauʼi e Sehova ia te polofeta ko Seu ke alu ʼo fehuʼi age pe koʼe neʼe fakapipiki kia Akapo. Neʼe ui fenei age e Seu: ‘Pe ʼe totonu kia koe ke ke tokoni ki he tagata agakovi peʼe ke ʼofa kia natou ʼae ʼe fehihiʼa kia Sehova?ʼ (2 Klk. 19:1, 2) Tou fakakaukauʼi age moka na pau la neʼe fakahemala moʼoni ia Akapo, neʼe mole feala ke ui e Seu ʼe ko he tagata agakovi ʼe fehiʼa ia Sehova. ʼE moʼoni neʼe fakahemala ia Akapo, kae neʼe mole fakahemala moʼoni ki ʼana agahala.
8. Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Akapo ʼo ʼuhiga mo te fakahemala?
8 Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Akapo? ʼI te kamata, ʼi te temi ʼae neʼe fakaha age ai e Elia ia te ʼu malaʼia ʼae ka hoko ki tona famili, neʼe fakataulalo ia Akapo. ʼE ko he manatu lelei. Kae neʼe ha leva ʼi tana aga ki muli age, neʼe mole fakahemala moʼoni. Ko te fakahemala, ʼe mole fakaʼuhiga pe ki takita ui ʼe kita fakahemala ki te ʼu meʼa ʼae neʼe kita fai. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te tahi tagata ke feala hatatou mahino ki te fakaʼuhiga ʼo te fakahemala moʼoni.
TE AKO MAI TE FAʼIFAʼITAKI ʼO TE HAU KO MANASE
9. Neʼe ko he hau feafeaʼi ia Manase?
9 Neʼe hau ia Manase ʼi Suta hili ki ai sekulo ʼe lua. Neʼe lagi ina fai he ʼu agahala ʼe mamafa age ʼi ʼae neʼe fai e Akapo. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: ‘Neʼe toe ʼaʼasili fai ʼe ia ia te meʼa ʼae ʼe kovi kia mata ʼo Sehova, ke tupu ai te hauhau ʼo Sehova.ʼ (2 Klk. 33:1-9) Neʼe fakatuʼu e Manase te ʼu aletale maʼa te ʼu ʼatua hala pea neʼe ina fakatuʼu te pou taputapu, te ʼatua fafine ʼo te mahu, ʼi te loto fale lotu ʼa Sehova. Neʼe kumi tokoni ki te hahaʼi faifakakikite, mo gaohi meʼa fakalauʼakau pea mo “kaugā malie ia natou neʼe ina matehi fakafuanoa.ʼ Neʼe ina tutu mo ʼona foha totonu ko he sakilifisio ki te ʼu ʼatua hala.—2 Hau 21:6, 7, 10, 11, 16, NWT.
10. Neʼe fakatonutonuʼi feafeaʼi e Sehova ia Manase? Neʼe tali feafeaʼi e Manase te fakatonutonu?
10 Ohage ko Akapo, neʼe mole fia fakalogo ia Manase ki te ʼu fakatokaga ʼa Sehova ʼaki ʼana polofeta. Koia, neʼe uga ai leva e Sehova ia te ʼu pule tau ʼo te hau ʼo Asilia ke natou tauʼi ia Suta. ‘Neʼe natou puke ai ia Manase ʼaki ni kauʼi ukamea, ʼo natou haʼihaʼi ia ia pea natou ʼave ki Papiloni.ʼ ʼI tana pilisoni ʼi he fenua kehe, neʼe fakakaukau ai e Manase ia te ʼu meʼa ʼae neʼe ina fai. Neʼe ‘fakahemala lahi ia ia ʼi muʼa ʼo te ʼAtua ʼo ʼana tamai.ʼ Kae mole gata ai, ‘neʼe faikole mamahi ki tona ʼAtua ko Sehova.ʼ Koia neʼe faikole fakamalotoloto kia te ia. Neʼe kamata fetogi ia te tagata agakovi ʼaia. Neʼe ina kamata fakaʼuhiga ia Sehova ko “tona Atua” pea mo faikole tuʼumaʼu ki ai.—2 Klk. 33:10-13.
Neʼe tauʼi e te Hau ko Manase ia te lotu hala, ʼo ha ai neʼe fakahemala moʼoni (Vakaʼi te palakalafe 11) *
11. Ia 2 Koloniko 33:15, 16, neʼe fakaha feafeaʼi e Manase neʼe fakahemala moʼoni?
11 Koia, neʼe tali ai e Sehova ki te ʼu faikole ʼa Manase. ʼI tana fakalogo ki ʼana faikole, neʼe ina tokagaʼi kua fetogi. ʼI te malave kia ia ʼana kolekole, neʼe ina fakatotonu ke ina toe liufaki age tona tuʼulaga hau. Neʼe fai ai e Manase ia meʼa fuli moʼo fakaha ia tana fakahemala moʼoni. Neʼe ina fai ia te meʼa ʼae neʼe mole fai e Akapo. Neʼe fetogi tana aga pea neʼe ina tauʼi fakamalotoloto ia te tauhi hala. Neʼe ina toe fakalotomalohiʼi te hahaʼi ke natou toe fakahoko ia te tauhi moʼoni. (Lau ia 2 Koloniko 33:15, 16.) Neʼe lagi ʼaoga ki ai te lototoʼa mo te tui, koteʼuhi neʼe ko he fakaneke kovi ki tona famili, mo te kau ʼaliki pea mo tana hahaʼi lolotoga he ʼu taʼu ʼe hogofulu tupu. Kae ʼi te ʼu taʼu fakaʼosi ʼo tona maʼuli, neʼe faiga ke ina fakatokatoka te ʼu meʼa kovi ʼae neʼe ina fai. Koia neʼe liliu ai ko he faʼifaʼitaki lelei ki tona mokopuna ko Sosiasi, ʼae neʼe liliu ki muli age ko he hau lelei.—2 Hau 22:1, 2.
12. Kotea te ako ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa Manase ʼo ʼuhiga mo te fakahemala?
12 Kotea te ako mai te faʼifaʼitaki ʼa Manase? Neʼe fakataulalo ia Manase ʼo mole gata ai. Neʼe faikole kia Sehova ʼo kole ki Pes. 86:5) ʼE feala ke fakamolemole mai ia Sehova mo kapau ʼe tou fakahemala moʼoni.
ai tona manavaʼofa. Pea neʼe fetogi tana aga. Neʼe ina fai ia meʼa fuli ke ina fakatokatoka ia te ʼu meʼa kovi ʼae neʼe ina fai. Neʼe faiga ke tauhi kia Sehova pea mo fakalotomalohiʼi ʼihi ke natou fai feia. Ko te aluʼaga ʼae neʼe hoko kia ia, ʼe ko he fakalotomalohi kia natou ʼae neʼe natou fai ni agahala mamafa. ʼE ha mai ʼi tona hisitolia, ko Sehova ʼe ko he ʼAtua ‘ ʼe agalelei pea mo fakamolemole.ʼ (13. Ko te faʼifaʼitaki fea ʼe feala ke tokoni mai ke tou mahino ʼe mole gata ʼaki pe tatatou fakahemala ki he meʼa neʼe tou fai?
13 Neʼe mole gata ʼaki pe te fakahemala ʼa Manase ki te ʼu agahala ʼae neʼe ina fai. Kae ʼe ʼi ai te tahi ako maʼuhiga ʼe tou maʼu mai te fakahemala. Fakakaukauʼi age muʼa, ʼe ke hu ki he fale kato pea ke fakaui hau foʼi keke. ʼE mole foaki atu he foʼi keke kae ʼe fakatoʼo e te fafine gaue he foʼi moa. ʼE ke fiafia anai koa? Kailoa ia. Kae kapau ʼe ui atu e te fafine gaue ko te foʼi moa ʼe ko te koga tafito ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi ki te fai ʼo he foʼi keke, ʼe fimalie anai koa tou loto? Kailoa ia. Ohage pe ko te faʼahi ʼae ʼe kole e Sehova ki te tagata agahala, ke fakahemala. Kapau ʼe fakahemala, ʼe lelei. ʼE hage pe te fakahemala ko te fakatoʼo atu ʼo te foʼi moa. Kae ʼe mole gata ai. Kotea ʼe kei toe ke fai? ʼE tou mahino lelei anai ʼi tatatou vakaʼi te lea fakata ʼa Sesu.
ʼE TOU LAVA ILOʼI FEAFEAʼI MOKA FAKAHEMALA MOʼONI HE TAHI?
ʼI te kua malama ʼo tona ʼatamai, neʼe haʼele fualoa te foha maumau koloa ke liliu ki tona ʼapi (Vakaʼi te palakalafe 14-15) *
14. ʼI te lea fakata ʼa Sesu, kotea te ʼu ʼuluaki fakailoga ʼo te fakahemala ʼo te foha maumau koloa?
14 Neʼe fakamatala e Sesu ia he hisitolia malave loto ʼo he foha maumau koloa. ʼE tou maʼu ia Luka 15:11-32. Ko he talavou neʼe fakafeagai ki tana tamai pea neʼe alu leva ki “he fenua mamaʼo.” Neʼe maʼuli heʼe ʼaoga. Kae ʼi te temi ʼae neʼe tau ai mo te ʼu faigataʼaʼia, neʼe ina fakakaukauʼi tona aluʼaga. Neʼe mahino ai kia ia neʼe fiafia age pe ia ʼi tana kei maʼuli ʼi te ʼapi ʼo tana tamai. Ohage ko tona ui e Sesu, neʼe ina “toe maʼu tona ʼatamai.” Neʼe ina fakatotonu leva ke toe liliu ki tona ʼapi ʼo faifakalelei ki tana tamai. Neʼe maʼuhiga ke sio ki te fakaʼofaʼofa ʼo tona maʼuli. Kae neʼe feʼauga ai koa? Kailoa. Neʼe tonu ke ina fai he gaue.
15. Neʼe fakaha feafeaʼi e te foha maumau koloa ia tana fakahemala?
15 Neʼe fakahemala moʼoni ia te foha maumau koloa ki te meʼa neʼe ina fai. Neʼe haʼele fualoa ke liliu mai ki tona ʼapi. ʼI tana tau mai, neʼe ina ui fenei age ki tana tamai: “Neʼe au agahala ki te lagi pea mo koe. ʼE mole kei tau mo au ke fakahigoaʼi au ko hou foha.” (Luka 15:21) ʼE ha ʼi te ʼu palalau fakamalotoloto ʼa te tupulaga ia tana loto ʼae ke lelei age ʼana felogoi mo Sehova. Neʼe mahino kia ia ko te aga ʼae neʼe ina fai neʼe mamahi ai tana tamai. Pea neʼe lotolelei ke ina fai he ʼu fetogi ke ina toe maʼu tona ʼofa. Koia neʼe ina tali ke liliu ko he tagata gaue ʼo te loto fale. (Luka 15:19) ʼE mole gata ʼaki pe te malave loto ʼo te fakamatala ʼaeni. ʼE ʼaoga te ʼu pelesepeto ʼaeni ki te kau tagata ʼafeā moka natou vakavakaʼi pe neʼe fakahemala moʼoni he Kilisitiano neʼe ina fai he agahala mamafa.
16. He koʼe ʼe faigataʼa ʼi ʼihi temi ki te kau tagata ʼafeā hanatou iloʼi kua fakahemala moʼoni he tahi neʼe agahala mamafa?
16 ʼE mole faigafua ki te kau tagata ʼafeā hanatou iloʼi papau pe kua fakahemala moʼoni he tahi neʼe agahala mamafa. Kotea tona tupuʼaga? ʼE mole lava iloʼi e te ʼu tagata ʼafeā ia te meʼa ʼi te loto ʼo he tahi. ʼE tonu ke natou tokagaʼi pe ʼe ha ki tuʼa ia tana fakahemala ʼi tona agaaga pea mo tana fakalialia ki te agahala mamafa ʼae neʼe ina fai. ʼI ʼihi aluʼaga, ʼe feala ke lotolotolua ia te kau tagata ʼafeā ki te fakahemala moʼoni ʼa he tahi.
17. (1) Ko te faʼifaʼitaki fea ʼe ha ai ko he tahi ʼe ina ui ʼe fakahemala ʼe mole fakaʼuhiga leva kua fakahemala moʼoni? (2) Ia 2 Kolonito 7:11, kotea ʼae ʼe tonu ke ha ʼi he tahi ʼe fakahemala moʼoni?
17 Tou toʼo he faʼifaʼitaki. Ko he tehina neʼe tono lolotoga he ʼu taʼu. Neʼe mole kumi tokoni, kae neʼe ina fufu tana aga heʼe ʼaoga ki tona ʼohoana, mo ʼona kaumeʼa pea mo te kau tagata ʼafeā. Ki muli age, neʼe iloʼi leva tana agahala. ʼI te temi ʼae neʼe fakaha age e te ʼu tagata ʼafeā ʼe natou maʼu he ʼu fakamoʼoni ki tana agahala, neʼe fakamoʼoni ki ai pea mo ui age ʼe fakahemala moʼoni. ʼE feʼauga ai koa? ʼE mole tuʼu pe anai te ʼu tagata ʼafeā ʼi tana ui age ʼe fakahemala ki tana agahala. Ko te tehina neʼe mole fakapotopoto pe ʼi he vahaʼa temi, kae neʼe ina fakahoko he ʼu agahala mamafa lolotoga ni taʼu. Pea tahi neʼe mole ko ia ʼae neʼe haʼu ʼo fakaha tana agahala, kae ko te tahi ʼae neʼe ina fakahoko te faʼahi ʼaia. ʼE tonu anai ke sisio ia te ʼu tagata ʼafeā kua fetogi moʼoni tana faʼahiga manatu pea mo tana aga. (Lau ia 2 Kolonito 7:11.) ʼE ʼaoga anai he temi loaloaga ki te tagata ʼaia ke ina fakahoko te ʼu fetogi ʼaoga. Koia ʼe fakamavae anai ʼo kaku ki he temi kua ina fakaha ai ʼe fakahemala moʼoni.—1 Ko. 5:11-13; 6:9, 10.
18. Kotea ʼe fai e he tahi neʼe fakamavae ʼe fakahemala moʼoni pea ʼe iku kitea?
18 Ko he tahi neʼe fakamavae ʼe fakahemala moʼoni ʼe kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono. Pea ʼe mulimuli ki te ʼu tokoni ʼa te kau tagata ʼafeā ʼaki tana agatonu ki tana ako pea mo faikole tuʼumaʼu. ʼE tokaga anai ke ʼaua naʼa toe to ki te aluʼaga ʼae neʼe tupu ai tana agahala. Kapau ʼe ina fai ia meʼa fuli ke lelei ʼana felogoi mo Sehova, ʼe mahino ia ʼe fakamolemole anai ki ai pea ʼe toe fakahu anai ia ia e te ʼu tagata ʼafeā ki te kokelekasio. ʼE iloʼi lelei e te ʼu tagata ʼafeā, ʼe mole tatau ia te ʼu aluʼaga ʼo te tagata fuli. ʼE natou vakavakaʼi
fakalelei anai te ʼu aluʼaga fuli pea ʼe mole natou agafefeka anai moka natou faifakamau.19. Ia Esekiele 33:14-16, kotea te fakaʼuhiga ʼo te fakahemala moʼoni
19 Ohage ko tatatou vakaʼi, ko te fakahemala moʼoni, ʼe mole fakaʼuhiga pe ki takita ui ʼe kita fakahemala ki te ʼu meʼa kovi ʼae neʼe kita fai. Kae ki te fetogi ʼo tatatou faʼahiga manatu pea mo ke lelei takita aga. Ko tona fakaʼuhiga ke kita tafoki, ke tou liʼaki te aga ʼae ʼe kovi kae ke tou maʼuliʼi te ʼu lao ʼa Sehova. (Lau ia Esekiele 33:14-16.) Ki he tahi neʼe agahala mamafa, ko te maʼuhiga ke ina toe maʼu ʼana felogoi lelei mo Sehova.
ʼE TOU LAVA PAUʼI FEAFEAʼI TE KAU AGAHALA KE NATOU FAKAHEMALA
20-21. ʼE tou lava pauʼi feafeaʼi he tahi neʼe agahala ke fakahemala?
20 Ia Luka 5:32, neʼe talanoa fenei ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te koga maʼuhiga ʼo tana minisitelio: ‘Neʼe au haʼu ʼo pauʼi te kau agahala ke natou fakahemala.ʼ ʼE tonu ke tou toe manatu feia mo tatou. Tou toʼo he faʼifaʼitaki. Kapau ʼe ke iloʼi neʼe agahala hou kaumeʼa, kotea ʼae ʼe tonu ke ke fai?
21 Kapau ʼe ke fufu tana agahala, ʼe ke fakamamahiʼi ia Sehova. Koteʼuhi ʼe sio ia kia meʼa fuli. (Taag. 5:21, 22; 28:13) ʼE feala ke ke tokoni ki ai ʼo ke ui age ʼe fiafia anai te kau tagata ʼafeā ʼi te tokoni ki ai. Kae kapau ʼe mole fakaha e tou kaumeʼa tana agahala ki te kau tagata ʼafeā, pea ʼe tonu anai ke ke fakaha te faʼahi ʼaia. ʼE ke fakaha ai ʼe ke fia tokoni moʼoni ki tou kaumeʼa. Pea tahi, ʼe tuʼutamakiʼia ʼana felogoi mo Sehova.
22. Kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai?
22 Koia, ʼe feala ki he tahi neʼe agahala mamafa ke fakatuʼutuʼu e te ʼu tagata ʼafeā ke loaloaga ia tona temi fakamavae. Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe mole natou lotomanavaʼofa? ʼI te alatike ʼae ka hoa mai, ʼe tou vakaʼi ai anai pe ʼe fakatonutonuʼi feafeaʼi e Sehova ia natou neʼe agahala mamafa ʼaki he lotomanavaʼofa pea ʼe tou faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi anai ia ia.
KATIKO 103 Te ʼu Tauhi Ovi Ko He ʼu Meʼa ʼOfa ʼo Te ʼAtua
^ pal. 5 Ko te fakahemala moʼoni, ʼe mole fakaʼuhiga pe ʼe kita fakahemala ki he agahala neʼe kita fai. ʼI te alatike ʼaeni, ʼe tou vakaʼi anai pe kotea ia te fakahemala moʼoni ʼaki tatatou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te Hau ko Akapo, mo te Hau ko Manase pea mo te foha maumau koloa ʼi te lea fakata ʼa Sesu. ʼE tou vakaʼi anai pe kotea te ʼu aluʼaga ʼe tonu ke tokagaʼi e te kau tagata ʼafeā moka natou vakavakaʼi pe neʼe fakahemala he Kilistiano neʼe agahala mamafa.
^ pal. 60 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: ʼI tona ita, ʼe fakatotonu e te Hau ko Akapo ki ʼana tagata leʼo ke pilisoniʼi ia te polofeta ko Mikea.
^ pal. 62 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: ʼE fakatotonu e te Hau ko Manase ki he kau gaue ke natou maumauʼi te ʼu taulaʼatua ʼae neʼe ina fakatuʼu ʼi te fale lotu.
^ pal. 64 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Ko te foha maumau koloa, ʼe gaʼegaʼe ʼi tana faifolau, kae ʼe fiafia ʼi te ha mai mamaʼo ia te ʼapi ʼo tana tamai.