ʼE Fakamoʼoni Te Laumalie Maʼoniʼoni Ki Totatou Laumalie
“E fakamooni te Laumalie totonu ki totatou laumalie ko tatou ko te u fanau a te Atua.”—LOMA 8:16.
KATIKO: 109, 108
1-3. He koʼe ko te Penikosite neʼe ko he ʼaho makehe? Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu aluʼaga ʼae neʼe fakakikite ʼi te Tohi-Tapu? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
KO TE ʼAhotapu uhu ʼaeni ʼi Selusalemi. Pea ko he ʼaho makehe mo fakafiafia. ʼE lolotoga fakahoko e te hahaʼi te ʼaho lahi taputapu ʼae ko te Penikosite, ʼi te kamataʼaga ʼo te taʼukai ʼo te fulumeto. ʼE momoli e te pelepitelo lahi ʼi te fale lotu ia te ʼu sakilifisio ʼae ʼe fai mahani. Pea ʼi te vaʼevaʼe hola hiva, ʼe ina momoli te ʼu foʼi pane ʼe lua neʼe fakatupu neʼe fai ʼaki te fulumeto foʼou peʼe ko te ʼu ʼuluaki fua ʼo te taʼukai. ʼE ueueʼi e te pelepitelo lahi te ʼu foʼi pane ʼaia, ko tona fakaʼuhiga ʼe ina momoli te ʼu molaga kia Sehova. Ko te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S.—Levitiko 23:15-20.
2 ʼI te taʼu fuli, lolotoga taʼu ʼe lauʼi teau, neʼe fai e te pelepitelo lahi te molaga ʼaia neʼe ueueʼi. Neʼe ʼi ai te pikipikiga ʼo te molaga ʼaia mo te aluʼaga maʼuhiga neʼe hoko ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S. Ko he aluʼaga neʼe hoko ki te toko 120 kau tisipulo ʼa Sesu ʼae neʼe faikole fakatahi ʼi te koga fale fata ʼi Selusalemi. (Gaue 1:13-15) Kua hili ki ai taʼu ʼe valugeau, neʼe faitohi te polofeta ko Soele ki te aluʼaga ʼaia. (Soele 2:28-32; Gaue 2:16-21) Kotea koa te aluʼaga maʼuhiga ʼae neʼe hoko?
3 Lau ia Gaue 2:2-4. ʼI te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S., neʼe foaki e te ʼAtua ia tona laumalie maʼoniʼoni ki te kau Kilisitiano ʼaia, ʼo natou liliu ai ko te kau fakanofo. (Gaue 1:8) Neʼe fakatahitahi ai te kaugā malie ʼi ʼonatou tafaʼaki, pea neʼe kamata palalau te ʼu tisipulo ki te ʼu meʼa fakaofoofo neʼe hoki natou sisio mo logo ki ai. Neʼe fakamahino e te apositolo ko Petelo te aluʼaga ʼaia neʼe hoko mo te tupuʼaga ʼo tona maʼuhiga ʼaupito. Koia neʼe ina ui fenei ai ki te kaugā malie: “Koutou fakahemala pea koutou tahi papitema i te huafa o Sesu Kilisito, o tupu ko te fakamolemole o akotou agahala; pea e kotou tali anai te meaofa o te Laumalie Maonioni.” [1] (Vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike.) ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe papitema te teitei toko 3 000, pea neʼe toe maʼu e natou ia te laumalie maʼoniʼoni.—Gaue 2:37, 38, 41.
4. (1) He koʼe ʼe tonu ke tou tokagaʼi te aluʼaga ʼae neʼe hoko ʼi te Penikosite? (2) Kotea te tahi aluʼaga maʼuhiga neʼe feala ke to tahi mo te ʼaho ʼaia ʼi ni taʼu ki muʼa atu? (Vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike.)
4 Kotea ʼae neʼe fakata e te pelepitelo lahi mo te molaga neʼe ina fai ʼi te Penikosite fuli? Neʼe fakata e te pelepitelo lahi ia Sesu. Pea neʼe fakata e te ʼu foʼi pane ia te ʼu tisipulo fakanofo ʼa Sesu. Ko te ʼu tisipulo ʼaia, neʼe filifili natou mai te hahaʼi agahala, pea neʼe fakahigoa natou ko te ʼu ʼuluaki fua. (Sakopo 1:18) Neʼe tali natou e te ʼAtua ko ʼona foha pea ke natou kaugā hau mo Sesu ʼi selo ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (1 Petelo 2:9) ʼE fakaʼaogaʼi anai e Sehova ia tona Puleʼaga moʼo tapuakiʼi te hahaʼi fakalogo fuli. Koia, pe ʼe tou maʼuʼuli anai ʼi te lagi mo Sesu peʼe ʼi te palatiso ʼi te kele, kaʼe ko te aluʼaga ʼae neʼe hoko ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S., ʼe maʼuhiga ʼaupito kia tatou. [2]—Vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike.
KOTEA ʼAE ʼE HOKO MOKA FAKANOFO HE TAHI?
5. ʼE tou iloʼi feafeaʼi ko natou fuli ʼae neʼe fakanofo neʼe mole tatau tonatou fakanofo?
5 Ko te ʼu tisipulo ʼae neʼe fakatahi ʼi te koga fale fata, ʼe mole natou galoʼi anai te ʼaho ʼaia. Neʼe ha ʼi ʼonatou fuga ʼulu takitokotahi ni ʼalelo ohage ko ni ʼaleloʼi afi. Neʼe foaki e Sehova kia natou te fealagia ʼae ke natou palalau ʼi he tahi age lea. Pea neʼe natou tui papau ai neʼe fakanofo natou ʼaki te laumalie maʼoniʼoni. (Gaue 2:6-12) Kaʼe neʼe mole hoko te ʼu aluʼaga fakaofoofo ʼaia ki te kau Kilisitiano fuli ʼi te temi ʼae neʼe fakanofo ai natou. Ohage la, ʼe mole ui ʼi te Tohi-Tapu neʼe ʼi ai te ʼaleloʼi afi ʼi te fuga ʼulu ʼo te toko lauʼi afe tisipulo ʼi Selusalemi ʼae neʼe fakanofo ki muli age ʼi te ʼaho pe ʼaia. Neʼe fakanofo natou ʼi te temi ʼo tonatou papitema. (Gaue 2:38) Pea neʼe mole ko te kau Kilisitiano fuli ʼae neʼe fakanofo ʼi tonatou papitema. Ko te kau Samalitana neʼe fakanofo natou hili he kiʼi temi ki tonatou papitema. (Gaue 8:14-17) Pea ʼo ʼuhiga leva mo Kolenelio mo tona loto fale, neʼe fakanofo natou ʼi muʼa ʼo tonatou papitema.—Gaue 10:44-48.
6. Kotea ʼae ʼe maʼu e te kau fakanofo fuli, pea kotea ʼae ʼe natou logoʼi?
6 ʼE ha lelei mai, ʼe kehekehe te temi ʼae ʼe mahino ai te kau Kilisitiano kua fakanofo ai natou. Ko ʼihi ʼe lagi natou mahino Efeso 1:13, 14, MN) ʼE fakaʼaogaʼi e Sehova tona laumalie maʼoniʼoni ke mahino lelei te kau Kilisitiano ʼaia, neʼe ina filifili natou ke natou hake ʼo maʼuʼuli ʼi selo. Koia ko te laumalie maʼoniʼoni ko te “fakamoʼoni fakatomuʼa” ʼaia kia natou, ʼe natou maʼuʼuli anai ʼo heʼe gata ʼi te lagi kaʼe mole ʼi te kele.—Lau ia 2 Kolinito 1:21, 22; 5:5.
atu aipe neʼe fakanofo natou e Sehova. Pea ʼe mahino ʼihi ki tonatou kua fakanofo hili ki ai he temi. Kaʼe neʼe fakamahino e te apositolo ko Paulo pe kotea ʼae ʼe hoko kia natou takitokotahi. Neʼe ina ui fenei: “ ʼAki ia ia, neʼe kotou tui pea neʼe fakaʼiloga koutou ʼaki te laumalie maʼoniʼoni ʼae neʼe fakapapauʼi mai, ko he fakamoʼoni fakatomuʼa ki totatou tofiga.” (ʼE mole tonu ke fakagafua e he Kilisitiano fakanofo ke taʼofi e he meʼa ia tana tauhi kia Sehova
7. Kotea ʼae ʼe tonu ke tahi fai e te Kilisitiano fakanofo ke ina maʼu tona fakapale ʼi selo?
7 ʼI te temi ʼae ʼe fakanofo ai he Kilisitiano, ʼe fakaʼuhiga koa kua ina maʼu atu aipe tona fakapale? Kailoa. Kaʼe ʼe tui papau ia neʼe fakaafe ia ia ke hake ki selo. ʼE hoki ina maʼu pe anai tona fakapale, mo kapau ʼe nofo agatonu kia Sehova. Neʼe fakamahino fenei e Petelo te aluʼaga ʼaia: “Koia, nai tehina, ke kotou asilisili fakamalotoloto o fakamalohii tokotou vokasio mo takotou filifili; koteuhi, i takotou [“haga,” MN] fai te mea aia, e mole kotou toe tukia anai. Koteuhi i te mea aia, e avahi fakalaulahi atu anai kia koutou te uluaga ki te puleaga heegata o totatou Aliki mo Fakamauli ko Sesu-Kilisito.” (2 Petelo 1:10, 11) Koia ʼe mole tonu ke fakagafua e he Kilisitiano fakanofo ke taʼofi e he meʼa ia tana tauhi kia Sehova. Tatau aipe pe neʼe fakaafe, pe neʼe pauʼi ia ia ke hake ki selo, kaʼe kapau ʼe mole nofo agatonu ʼe mole ina maʼu anai tona fakapale.—Hepeleo 3:1; Apokalipisi 2:10.
ʼE ILOʼI FEAFEAʼI E HE TAHI NEʼE FAKAAFE KE HAKE KI SELO?
8, 9. (1) He koʼe ʼe faigataʼa ki te tokolahi hanatou mahino pe kotea ʼe hoko moka fakanofo he tahi? (2) ʼE iloʼi feafeaʼi e he tahi neʼe fakaafe ia ia ke hake ki selo?
8 ʼE feala ke faigataʼa ki te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua hanatou mahino pe kotea ʼe hoko moka fakanofo he tahi e te ʼAtua. ʼE moʼoni, koteʼuhi ko natou ʼaia ʼe mole ko he kau fakanofo. Neʼe fakatupu e te ʼAtua ia te tagata ke maʼuli ʼo talu ai ʼi te kele, kaʼe mole ʼi te lagi. (Senesi 1:28; Pesalemo 37:29) Kaʼe neʼe filifili ʼihi e Sehova ke natou liliu ko he ʼu hau mo he ʼu pelepitelo ʼi te lagi. ʼI te temi ʼae ʼe fakanofo ai natou e te ʼAtua, ʼe fetogi tanatou ʼamanaki, mo tanatou faʼahiga fakakaukau. Koia ʼe natou fakaʼamu ai ke natou hake ʼo maʼuʼuli ʼi selo.—Lau ia Efeso 1:18.
9 Kaʼe ʼe iloʼi feafeaʼi e he tahi neʼe fakaafe ia ia ke hake ki selo? Tou vakaʼi pe kotea ʼae neʼe ui e Paulo ki ʼu tehina fakanofo ʼi Loma, ʼae neʼe fakahigoaʼi ko te kau “sagato” peʼe ko te kau maʼoniʼoni. Neʼe ina ui fenei kia natou: “Nee mole kotou tali he laumalie o te popula ke kotou toe nonofo ai i te mataku; kae kua kotou tali he Laumalie o te vahei, ae e tou kalaga ai: Loma 1:7; 8:15, 16) ʼAki tona laumalie maʼoniʼoni, ʼe fakamahino e te ʼAtua ki he tahi, ʼe fakaafe ia ia ke kaugā hau ʼi selo mo Sesu.—1 Tesalonika 2:12.
Abba! Tamai! E fakamooni te Laumalie totonu ki totatou laumalie ko tatou ko te u fanau a te Atua.” (10. Kotea takotou mahino kia 1 Soane 2:27, MN, ki te ui ʼae ʼe mole tonu ke akoʼi he Kilisitiano fakanofo e he tahi?
10 Ko natou ʼae ʼe ʼamanaki ki te maʼuli ʼi selo, neʼe fakaafe natou e te ʼAtua totonu, kaʼe ʼe mole ko he tahi kehe. He neʼe ʼai e Sehova ki tonatou loto te fakamoʼoni ʼae kua fakanofo natou. ʼE ui fenei e te apositolo ko Soane ki te kau Kilisitiano fakanofo: “Kua fakanofo koutou e te maʼoniʼoni, pea ʼe kotou maʼu fuli te ʼatamai malama.” ʼE ina toe ui fenei: “Kaʼe kia koutou, ko tokotou fakanofo ʼae neʼe kotou tali mai ia te ia, ʼe nofo ia koutou, pea ʼe mole ʼaoga ke akoʼi koutou e he tahi; kaʼe ko tokotou fakanofo ʼe ina akoʼi atu ia meʼa fuli, pea ʼe moʼoni, ʼe mole loi, pea ohage ko te ʼu meʼa ʼae neʼe ina akoʼi atu, kotou nonofo tahi mo ia.” (1 Soane 2:20, 27, MN) ʼE ʼaoga ki te kau Kilisitiano fakanofo ke akoʼi natou e Sehova ohage pe ko tatou fuli. Kaʼe ʼe mole tonu ke fakamoʼoni age e he tahi kua fakanofo natou. Koteʼuhi ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia tona laumalie maʼoniʼoni, te malohi ʼae ʼe lahi tokotahi, ke natou mahino lelei ai ko natou ko te kau fakanofo.
TE “TUPU FOOU”
11, 12. Kotea te fehuʼi ʼe feala ke fai e he Kilisitiano fakanofo, kaʼe kotea ʼae ʼe tui papau ki ai?
11 ʼI te temi ʼae ʼe fakanofo ai te kau Kilisitiano ʼaki te laumalie maʼoniʼoni, ʼe hoko ai te toe fetogi. Koia neʼe ui ai e Sesu ʼe natou “tupu foou.” (Soane 3:3, 5) Pea neʼe ina fakamahino fenei: “Aua naa ke ofolele koteuhi nee au ui atu kia koe: E tonu ke kotou tupu foou. E agi te matagi ki te kogamea e loto ia ki ai, pea e ke logo ki tana mumuhu; kae e mole ke iloi pe e hau ia mai fea, pe e alu ia ki fea. E feia ki te tagata fuli nee tupu mai te Laumalie.” (Soane 3:7, 8) ʼE mole feala ke mahino he tahi neʼe mole fakanofo, pe kotea ʼae ʼe logoʼi e he tahi kua fakanofo. [3]—Vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike.
Ko he tahi kua fakanofo, ʼe tui papau ia neʼe filifili ia ia e Sehova
12 ʼE feala pe ke fai e he tahi kua fakanofo ia te fehuʼi ʼaeni: ‘He koʼe ko au ʼae neʼe filifili e Sehova kaʼe ʼe mole ko he tahi age?’ ʼE lagi manatu ia ʼe mole tuha mo te maʼua ʼaia. Kaʼe ko te faʼahi ʼae ʼe tui papau ki ai, neʼe filifili ia ia e Sehova. Pea ʼe fiafia ʼaupito mo lotofakafetaʼi ki te meʼa ʼofa ʼaia ʼe ina maʼu. Ko te kau fakanofo ʼe natou maʼu te manatu ʼa Petelo ʼi tana ui fenei: “Ke fakafetai ki te Atua, te Tamai o totatou Aliki ko Sesu-Kilisito, ae kua ina tuku kia tatou he mauli foou, o mulimuli ki tona manavaofa lahi, ki he amanaki mauli, i te toe tuuake a Sesu-Kilisito mai te kau mate, ki he tofiga ae e mole feala ke popo, pee uli, pee fefe, pea kua taofi atu kia koutou i te atu lagi.” (1 Petelo 1:3, 4) ʼE mahino ia, ka lau e te kau fakanofo ia te ʼu palalau ʼaia, ʼe natou iloʼi papau ai ko tanatou Tamai ʼae ʼe palalau age kia natou takitokotahi.
13. Kotea ʼe hoko ki te faʼahiga manatu ʼa he tahi ʼi te temi ʼae ʼe fakanofo ai ʼaki te laumalie maʼoniʼoni? Pea kotea ʼae ʼe tupu mai ai te fetogi ʼaia?
Esaia 65:21-23) Kaʼe he koʼe koa kua kehe tanatou faʼahiga manatu? Kua fetogi koa koteʼuhi neʼe natou lotomamahi ʼaupito? Kua natou manatu koa ke natou hake ʼo maʼuʼuli ʼi selo koteʼuhi ʼe natou fiu anai ʼi te maʼuli ʼo heʼe gata ʼi te kele? Pe neʼe natou fia iloʼi koa pe ʼe feafeaʼi te maʼuli ʼi selo? Kailoa. Kaʼe ko te ʼAtua tokotahi pe ʼae ʼe ina toʼo te tonu ke natou hake ki selo. ʼI te temi ʼae ʼe fakaafe ai natou e te ʼAtua, ʼe ina fakaʼaogaʼi tona laumalie maʼoniʼoni moʼo fetogi tanatou faʼahiga fakakaukau mo te fakapale ʼe natou fakaʼamu ki ai.
13 ʼI muʼa ʼo te pauʼi e Sehova ia te kau Kilisitiano ʼaia ki selo, neʼe natou maʼu te ʼamanaki ki te maʼuli heʼe gata ʼi te kele. Neʼe natou fakaʼamu ki te temi ʼae ka fakaliliu ai anai e Sehova te kele ko he palatiso ʼe pulihi ai te agakovi fuli. Neʼe lagi natou fakakaukauʼi te ʼaho ʼae ʼe natou fakatalitali ai anai he tahi ʼo tonatou famili peʼe ko honatou kaumeʼa kua mate. Pe neʼe natou ʼamanaki ke natou tahi laga tona ʼapi ke natou nofoʼi, peʼe ke natou to ʼakau ke natou kai ʼona fua. (14. Kotea te manatu ʼa te kau fakanofo ki tonatou maʼuli ʼi te kele?
14 Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe fia mamate te kau fakanofo? Neʼe fakamatala e Paulo pe kotea te manatu ʼa te kau fakanofo. Neʼe ina fakatatau tonatou sinoʼi tagata ki he “fale la” pea neʼe ina ui fenei: “ ʼI tona fakahagatonu, ko matou ʼae ʼe nonofo ʼi te fale la ʼaeni, ʼe matou lauga ʼi tomatou mafasia; he ʼe mole matou fia huʼi te nofoʼaga ʼaeni, kaʼe ʼe matou fia kofuʼi te tahi nofoʼaga, ke fakamou e te maʼuli ia te meʼa ʼae ʼe feala ke mate.” (2 Kolinito 5:4, MN) Kailoa, ʼe mole fia mamate te kau Kilisitiano ʼaia. ʼE natou leleiʼia tonatou maʼuli ʼi te kele pea ʼe natou fia fakaʼaogaʼi ʼi te ʼaho fuli ke natou tauhi kia Sehova mo tonatou kiʼi famili mo kaumeʼa. Tatau aipe pe kotea ʼe natou fai, kaʼe ʼe natou manatuʼi neʼe fakapapauʼi age e te ʼAtua ia he ʼamanaki fakatalakitupua.—1 Kolinito 15:53; 2 Petelo 1:4; 1 Soane 3:2, 3; Apokalipisi 20:6.
NEʼE FAKAAFE KOA KOE E SEHOVA?
15. ʼE feala ke iloʼi feafeaʼi e he tahi neʼe mole fakanofo ia ia ʼaki te laumalie maʼoniʼoni?
15 ʼE lagi ke feʼekeʼaki pe neʼe kua fakaafe koe e Sehova ki selo. Kapau ʼe ke manatu kua hoko te faʼahi ʼaia, fakakaukauʼi te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼaeni: ʼE ke logoʼi koa ʼe ke faʼafai ʼi te faifakamafola? ʼE ke leleiʼia moʼoni koa te ako ʼo te Tohi-Tapu mo “te u mea loloto a te Atua”? (1 Kolinito 2:10) ʼE ke manatu koa ko Sehova ʼe ina tapuakinaʼi tau gaue faifakamafola? ʼE ke fia fakahoko ʼateaina koa te finegalo ʼo Sehova? ʼE ke ʼofa mamahi koa mo fia tokoni ki te hahaʼi ke natou tauhi kia Sehova? Neʼe ʼi ai koa he ʼu aluʼaga neʼe tokoni tafitō atu ai ia Sehova ʼi tou maʼuli? Kapau ʼe ke ʼio ki te ʼu fehuʼi ʼaia, ʼe fakaʼuhiga koa neʼe fakaafe koe ki selo? Kailoa. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe manatu feia te ʼu kaugana fuli ʼa te ʼAtua, pe neʼe fakanofo natou peʼe kailoa. Pea ʼaki tona laumalie maʼoniʼoni, ʼe feala kia Sehova ke ina foaki fakatatau te malohi ki ʼana kaugana fuli, tatau aipe pe kotea tonatou fakapale. ʼI tona fakahagatonu, kapau ʼe mole ke iloʼi papau pe ʼe ke hake anai ki selo, ko tona fakaʼuhiga, neʼe mole fakaafe koe ki selo. Koteʼuhi ko natou ʼae neʼe filifili e Sehova, ʼe natou tui papau ki tonatou fakaafe ki selo. ʼE iloʼi pe ia e natou.
16. ʼE tou iloʼi feafeaʼi neʼe mole fakaafe ki selo ia natou fuli ʼae neʼe natou maʼu te laumalie ʼo te ʼAtua?
Mateo 11:10, 11) Mo Tavite foki neʼe takitaki e te laumalie maʼoniʼoni. (1 Samuele 16:13) Neʼe tokoni te laumalie maʼoniʼoni kia ia ke mahino ki te ʼu meʼa loloto ʼo ʼuhiga mo Sehova pea ke ina tohi ʼihi koga Tohi-Tapu. (Maleko 12:36) Pea neʼe ui e te apositolo ko Petelo “nee mole hake Tavite ki te lagi.” (Gaue 2:34) Neʼe foaki e Sehova tona laumalie maʼoniʼoni kia natou ʼaia ke natou fakahoko he ʼu gaue fakaofoofo, kaʼe neʼe mole ina fakaafe natou ki selo. ʼE fakaʼuhiga koa neʼe mole tuha ke natou hake ʼo ʼafio ʼi selo? Kailoa. Kaʼe ʼe fakatuʼuake anai natou e Sehova ʼi te Palatiso ʼi te kele.—Soane 5:28, 29; Gaue 24:15.
16 ʼI te Tohi-Tapu, tokolahi te kau agatonu neʼe natou maʼu te laumalie maʼoniʼoni ʼo Sehova, kaʼe neʼe mole olo ki selo. Ohage la ko Soane Patita. Neʼe ui e Sesu ʼe mole he tagata ʼe lahi age ia Soane Patita, kaʼe neʼe ina toe ui ʼe mole liliu anai ia ko he hau ʼi selo. (17, 18. (1) Kotea te ʼamanaki ʼo te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei? (2) Kotea te ʼu fehuʼi ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼae ka hoa mai?
17 Tokolahi te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei ʼe mole olo ki selo. Ohage la ʼi te temi muʼa, ko Apalahamo, mo Tavite, mo Soane Patita pea mo ʼihi atu tagata mo fafine, neʼe natou fakaʼamu ke natou maʼuʼuli ʼi te kele ʼi te temi ʼae ka puleʼi ai anai natou e te puleʼaga ʼo te ʼAtua. (Hepeleo 11:10) Ko te toko 144 000 kau fakanofo ʼae ka kaugā hau anai mo Sesu ʼi selo. Kaʼe ʼe talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki “te toega” ʼo te kau fakanofo ʼae ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼaeni. (Apokalipisi 12:17) Koia ko te tokolahi ʼo te toko 144 000 kau fakanofo kua mamate pea ʼe natou ʼafio nei ʼi selo.
18 Kaʼe kapau ʼe ui e he tahi kua fakanofo ia ia, kotea te manatu ʼa natou ʼae ʼe ʼamanaki ki te maʼuli ʼi te kele ʼo ʼuhiga mo ia? Kapau ko he tahi ʼi tokotou kokelekasio, ʼe ina kamata kai te pane mo inu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu, ʼe feafeaʼi anai takotou aga ki ai? Pea ʼe feafeaʼi mo kapau ʼe tuputupu aipe te kau fakanofo ʼi te taʼu fuli? ʼE tonu koa ke kotou tuʼania? ʼE tou tali anai ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te alatike ʼae ka hoa mai.
^ [1] (palakalafe 3) ʼI te vaega ʼaeni pea mo ʼihi atu, ko matou ʼae neʼe matou fakaʼiloga keheʼi.
^ [2] (palakalafe 4) Ko te ʼAho Lahi ʼo Te Penikosite neʼe lagi to tahi mo te ʼaho ʼae neʼe foaki ai te Lao e te ʼAtua kia Moisese ʼi te moʼuga ʼo Sinai. (Ekesote 19:1) Koia ko te ʼaho ʼae neʼe fakahu ai e Moisese ia te puleʼaga ʼo Iselaele ki te fuakava ʼo te Lao, neʼe lagi to tahi mo te ʼaho ʼae neʼe fakahu ai e Sesu te kau fakanofo ki te fuakava foʼou.
^ [3] (palakalafe 11) Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te tupu foʼou, vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Maio 2009, pasina 3-11.