Faigaʼi Tuʼumaʼu Ke Ke Maʼu Te Tapuakina ʼa Te ʼAtua
“Nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo.”—SENESI 32:28.
KATIKO: 60, 38
1, 2. Kotea te ʼu faigataʼaia ʼae ʼe tau mo te ʼu kaugana ʼa Sehova?
KO TE ʼu kaugana fuli ʼa te ʼAtua ʼe natou faʼa kataki talu mai ia te tagata agatonu ko Apele ʼo kaku mai ki te hahaʼi agatonu ʼo te temi nei. Neʼe ui age e te apositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano Hepeleo neʼe kua natou “katakiʼi he tau lahi ʼi te ʼu mamahi” ʼi tanatou faiga ke natou maʼu te ʼofa ʼo Sehova mo tana tapuakina. (Hepeleo 10:32-34, MN) Neʼe fakatatau e Paulo te ʼu faiga ʼa te kau Kilisitiano ki te ʼu faiga ʼa te kau faigaoʼi Keleka ʼi ʼanatou fakataupiepie, ohage la ko te lele, te fagatua pea mo te fuhu. (Hepeleo 12:1, 4) Ia ʼaho nei, ʼe tou kau ki te lele ki te maʼuli. Kaʼe, ʼe i ai te ʼu fili ʼe natou fia fakaleluʼi tatou pea mo faigaʼi ke puli totatou fiafia ʼi te temi nei pea mo ʼotatou fakapale ʼi te ka haʼu.
2 Ko te tau ʼae ʼe faigataʼa ʼaupito kia tatou, ʼe ko te tau fakafeagai kia Satana mo tona malama. (Efeso 6:12) Koia, ʼe maʼuhiga ʼaupito ke tou tekeʼi ia te ʼu akonaki ʼo te malama, te ʼu filosofia pea mo te ʼu aga heʼe ʼaoga, te suluka, te inu kava fakavale pe ʼe ko te toloke. ʼE toe tonu foki ke tou haga tauʼi tuʼumaʼu te lotovaivai mo ʼotatou vaivaiʼaga.—2 Kolinito 10:3-6; Kolose 3:5-9.
3. ʼE akoʼi feafeaʼi tatou e te ʼAtua ke tou tauʼi ʼotatou fili?
3 ʼE feala koa ke tou malo ʼi tatatou tauʼi ia te ʼu fili malolohi ʼaia? ʼEi, kaʼe ʼe faigataʼa ʼaupito. Neʼe fakatatau e Paulo ia ia totonu ki he tagata fuhu ʼi tana ui ʼae, “E au fuhu, kae e mole [au] ta noa pe te aele.” (1 Kolinito 9:26). Ohage pe ko he tagata fuhu ʼe ina tauʼi tona fili, pea ʼe tonu foki mo tatou ke tou tauʼi ʼotatou fili. Ke tou lavaʼi te tau ʼaia, ʼe tokoni mai ia Sehova ʼo ina akoʼi tatou ʼaki te Tohi-Tapu. ʼE toe tokoni mai ʼaki te ʼu tohi Fakatohi-tapu, mo te ʼu fono pea mo te ʼu fakatahi lalahi. ʼE ke fakaʼaogaʼi fuli koa te ako ʼaia mai ia Sehova? Kapau ʼe mole ko ia, ʼe mole ke lavaʼi anai tau tauʼi ʼou fili, kaʼe ʼe ke hage pe anai ko he tagata fuhu ʼe ina ta noa te ʼaele.
4. ʼE feafeaʼi hatatou malo ʼi te tevolo?
4 ʼE tonu ke tou nonofo tokakaga tuʼumaʼu. Kotea tona tupuʼaga? ʼE feala ke ʼohofi tatou e ʼotatou fili ʼi he temi ʼe mole tou ʼamanaki ki ai peʼe e tou vaivai ai. ʼE fakatokagaʼi pea mo fakalotomalohiʼi fenei tatou ʼi te Tohi-Tapu: “Ke aua naa ke tuku ke malo te kovi ia koe, kae ke ke malo i te kovi aki te lelei.” (Loma 12:21) Kapau ʼe tou haga tauʼi tuʼumaʼu te tevolo, ʼe feala ke tou malo anai. Kaʼe, kapau ʼe tou lotovaivai pea mo taʼofi tatatou tau, ʼe malolohi age anai ia Satana mo tona malama pea mo ʼotatou vaivaiʼaga, ia tatou. Koia, ʼaua naʼa ke lotovaivai ʼi he temi.—1 Petelo 5:9.
5. (1) Kotea ʼe tonu ke tou manatuʼi ke tou maʼu ai te ʼofa ʼo te ʼAtua pea mo tana tapuakina? (2) Kotea te ʼu faʼifaʼitaki Fakatohi-tapu ʼae ka tou vakaʼi anai?
5 Ke feala hatatou malo ʼi he tau, ʼe tonu ke tou manatuʼi te tupuʼaga ʼo te hoko ʼo te tau ʼaia. Koteʼuhi ʼe tou fia maʼu te ʼofa ʼa te ʼAtua mo tona tapuakina. ʼE ui fenei ia Hepeleo 11:6: “E tonu ko ae e fakaovi ki te Atua ke tui ia e i ai he Atua, pea ko ia ae e ina fakapale natou ae e natou kumi ia ia.” Ko te kumi moʼoni ʼo Sehova ʼe fakaʼuhiga ke tou gaue malohi mo kapau ʼe tou fia maʼu tona ʼofa. (Gaue 15:17, MN) ʼE tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼo te ʼu tagata mo te ʼu fafine neʼe natou gaue malohi. Ohage la, ko Sakopo, mo Lasele, mo Sosefo pea mo Paulo neʼe natou tau mo he ʼu aluʼaga faigataʼa ʼi te faʼahi ʼo te loto pea mo te faʼahi fakasino. Kaʼe, neʼe natou lava tauʼi pe. ʼE fakamoʼoni ʼaki tanatou faʼifaʼitaki, ʼe feala mo tatou ke tou maʼu te tapuakina ʼa Sehova mo kapau ʼe tou gaue malohi. Tou vakaʼi pe ʼe feafeaʼi.
ʼE TAPUAKINAʼI ANAI KOE MO KAPAU ʼE KE FAʼA KATAKI
6. Kotea neʼe tokoni kia Sakopo ke ina maʼu te faʼa kataki? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
6 Ko te tagata agatonu ko Sakopo, neʼe fagatua pea mo faʼa kataki, koteʼuhi neʼe ʼofa kia Sehova pea neʼe ina fakamaʼuhigaʼi ʼana felogoʼi mo ia. ʼAki tana tui, neʼe fakapapauʼi age e Sehova kia Sakopo, ʼe ina tapuakiʼi anai tona hologa. (Senesi 28:3, 4) Neʼe kua teitei taʼu 100 ia Sakopo ʼi tana fagatua mo he ʼaselo malohi ke ina maʼu mai te ʼAtua ia he tapuakina. (Lau ia Senesi 32:24-28.) Neʼe feala koa kia Sakopo ke ina tauʼi te ʼaselo ʼaki pe tona malohi? Kailoa ia. Kaʼe neʼe faiga malohi ke ina maʼu he tapuakina. Neʼe tapuakina e Sehova ia Sakopo ʼuhi ko tana faʼa kataki pea neʼe foaki age te higoa ko Iselaele, ʼae ʼe fakaʼuhiga “Ko Ia ʼAe ʼe Fagatua, peʼe Faʼa Kataki, Mo te ʼAtua.” Pea neʼe maʼu e Sakopo te fakapale ʼae ʼe tou kumi fuli ʼae ko te ʼofa ʼa Sehova mo ʼana tapuakina.
7. (1) Neʼe kotea te aluʼaga fakalotomamahi ʼae neʼe tau mo Lasele? (2) Kotea neʼe fai e Lasele, pea neʼe tapuakinaʼi feafeaʼi ia ia?
7 Ko Lasele te ʼohoana ʼofaina ʼo Sakopo, neʼe toe fakaʼamu mo ia ke sio pe ʼe fakahoko feafeaʼi anai e Sehova tana fakapapau ki tona ʼohoana. Kaʼe neʼe ʼi ai he fihifihia. Ko Lasele neʼe paʼa, pea neʼe ko he aluʼaga fakatupu lotomamahi ʼaia ki te hahaʼi fafine ʼi te temi muʼa. Kaʼe, neʼe tauʼi feafeaʼi e Lasele te aluʼaga fakalotovaivai ʼaia? Neʼe lotofalala tuʼumaʼu pe. Pea neʼe toe lahi age tana faikole tuʼumaʼu kia Sehova. Neʼe tali e Sehova te ʼu faikole fakamalotoloto ʼa Lasele, pea neʼe logoʼi e Lasele tona tapuakinaʼi he neʼe ina maʼu leva ʼana fanau. Koia neʼe ui fenei ai e Lasele: “Nee au tau . . . Pea kua au malo.”—8. Kotea te ʼu faigataʼaia ʼae neʼe tau mo Sosefo? Pea he koʼe ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei kia tatou?
8 Ko te nonofo agatonu ʼa Sakopo mo Lasele neʼe lagi malave ki tanā fanau ko Sosefo pea neʼe tokoni ki ai ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼo tona maʼuli. ʼI tona taʼu 17, neʼe fetogi leva ia te maʼuli ʼo Sosefo. Neʼe maheheka ʼona tehina kia ia ʼo natou fakatau ai ia ia ohage ko he tagata kaugana. Ki muli age, neʼe pilisoniʼi ʼi Esipito lolotoga ni taʼu, logo la neʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi. (Senesi 37:23-28; 39:7-9, 20, 21) Kaʼe neʼe lotovaivai koa ia Sosefo, mo ita pea mo faiga ke lagavaka? Kailoa ia. Koteʼuhi neʼe fakamaʼuhigaʼi e Sosefo ʼana felogoʼi ʼae mo Sehova pea neʼe tokaga tafitō ki ai ʼi tona loto katoa. (Levitiko 19:18; Loma 12:17-21, MN) Ko te faʼifaʼitaki lelei ʼo Sosefo ʼe ko he tokoni kia tatou. Koia, kapau neʼe mole lelei totatou maʼuli ʼi te temi ʼae neʼe kei tou liliki ai peʼe tou maʼuli mamahi ʼi te temi nei, ʼe tonu ke tou haga tauʼi pea mo faʼa kataki. Kapau ʼe tou fai feia, pea ʼe feala ke tou tui papau ko Sehova ʼe ina tapuakinaʼi anai tatou.—Lau ia Senesi 39:21-23.
9. ʼE feafeaʼi hatatou lava faʼifaʼitakiʼi ia Sakopo, mo Lasele pea mo Sosefo?
9 Ia ʼaho nei, ʼe toe feala pe foki ke tou tauʼi he ʼu aluʼaga faigataʼa. Ohage la, ʼe lagi ke lotomamahi ʼuhi he ʼe gaohi koviʼi koe, peʼe ke tau mo he ʼu manatu fakapalatahi, peʼe fakalainoaʼi koe e he tahi ʼe maheka atu. ʼAua tau lotovaivai. Manatuʼi koe pe ʼe kotea ʼae neʼe tokoni kia Sakopo, mo Lasele pea mo Sosefo ke natou haga tauhi kia Sehova ʼaki he loto fiafia. Neʼe fakamalohiʼi pea neʼe tapuakinaʼi natou e te ʼAtua, koteʼuhi neʼe maʼuhiga ʼaupito kia natou ʼanatou felogoʼi ʼae mo ia. Neʼe natou haga faiga malohi pea neʼe natou fakaalu tahi tonatou maʼuli mo ʼanatou faikole. Koia ʼe maʼuhiga ke tou taupau ke maʼu tatatou ʼamanaki ki te ka haʼu, koteʼuhi ʼe tou maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi. Kaʼe ʼe ke lotolelei koa ʼo faiga malohi ke ke maʼu te ʼofa ʼo Sehova?
FAIGAʼI KE KE MAʼU HE TAPUAKINA
10, 11. (1) He koʼe ʼe tonu ke tou faiga ke tou maʼu te tapuakina ʼa Sehova? (2) Kotea ʼae ka tokoni mai ke tou toʼo he ʼu tonu ʼe lelei?
10 He koʼe ʼe tonu ke tou faiga ke tou maʼu te tapuakina ʼa Sehova? ʼUluaki ʼe tou agahala, pea ʼe feala ke faigataʼa tatatou tauʼi ʼo ʼihi holi kovi. Ko ʼihi ʼe natou faiga ke natou maʼu he manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te gaue faifakamafola. Pea ko ʼihi, ʼe natou mahamahaki peʼe natou logoʼi tanatou nonofo tokotahi pea ʼe natou faigaʼi ke natou tauʼi te ʼu aluʼaga ʼaia. ʼE kei faigataʼa pe la ki ʼihi tanatou maʼu te lotofakamolemole. Tatau aipe pe ʼe kua fualoa tatatou tauhi ʼae kia Sehova peʼe kailoa, kaʼe ʼe tonu ke tou tauʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe faigataʼa ai tatatou tauhi ki te ʼAtua, ia ia ʼae ʼe ina fakapale te tagata agatonu.
11 ʼE mahino ia, ʼe feala ke faigataʼa ʼaupito hatatou liliu ko he Kilisitiano pea mo toʼo he ʼu tonu ʼe lelei, tafitō la, ʼi te temi ʼae ʼe tou tauʼi ai ʼotatou holi ʼae ʼe kovi. (Selemia 17:9) Kapau ʼe ke manatu feia, faikole kia Sehova ke ina foaki atu tona laumalie maʼoniʼoni. ʼAki te faikole mo te tokoni ʼa te laumalie maʼoniʼoni, ʼe feala ai ke ke maʼu te malohi moʼo fai ia te meʼa ʼae ʼe lelei pea mo ke maʼu ai ia te tapuakina ʼa te ʼAtua. Fakaalu tahi tuʼumaʼu tou maʼuli mo ʼau faikole. Pea, faigaʼi ke ke lau te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli, mo ke toʼo he temi ke ke fai ai tau ako tokotahi mo tau ako fakafamili.—Lau ia Pesalemo 119:32.
12, 13. Kotea ʼae neʼe tokoni ki te ʼu Kilisitiano ʼe toko lua ke nā lolomi ʼonā holi ʼae ʼe kovi?
12 ʼE lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu tehina mo tuagaʼane neʼe natou tauʼi ʼonatou holi ʼae ʼe kovi, ʼaki te tokoni ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua, mo tona laumalie pea mo te ʼu tohi Fakatohi-tapu. Ohage la, tou vakaʼi te manatu ʼa te tupulaga neʼe ina lau te alatike “Comment résister aux mauvais désirs ?” ʼi te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo Tesepeli 2003. Neʼe ina ui fenei: “ ʼE au lolotoga faigaʼi ke au lolomi ʼaku manatu ʼae ʼe kovi. Pea ʼi taku lau ʼae ʼi te alatike, ‘ ʼe faigataʼa ʼaupito ki te tokolahi tanatou tauʼi ʼonatou holi ʼae ʼe kovi,’ neʼe au mahino ai ʼe au kau ki te fale tau tehina fakamalamanei. Neʼe au toe logoʼi ai foki, ʼe mole ko au tokotahi pe.” Neʼe toe fua lelei ki te tupulaga ʼaia ia te alatike ʼae “Dieu approuve-t-il les moeurs ‘différentes’ ?” ʼo te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo Oketopeli 2003. ʼI te alatike ʼaia neʼe ina iloʼi ai, ʼe ko te tokolahi ʼae ʼe natou tauʼi tuʼumaʼu ʼonatou holi ʼae ʼe kovi, pea ʼe hage pe ia ko he ‘tala ʼi ʼonatou kakano.’ (2 Kolinito 12:7, MN) Kaʼe ʼi tanatou
faigaʼi tuʼumaʼu ʼae ke natou taupau ke maʼa tanatou aga, ʼe natou maʼu ai he ʼamanaki ki te ka haʼu. Pea neʼe ui fenei e te tupulaga: “Koia ʼae ʼe au manatu ai, ʼe feala ke au nofo agatonu ʼi te ʼaho fuli. Pea ʼe au lotofakafetaʼi ʼaupito kia Sehova ʼi tana fakaʼaogaʼi ia tana kautahi moʼo tokoni mai ki totatou maʼuli ʼi te malama agakovi ʼaeni.”13 Tou toe vakaʼi mo te aluʼaga ʼae neʼe hoko ki te tuagaʼane ʼi Amelika. ʼE ina tohi fenei: “ ʼE au lotofakafetaʼi kia koutou ʼi takotou foaki tuʼumaʼu mai pe ia te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia matou pea ʼi tona temi totonu. ʼE au ui tuʼumaʼu ʼi toku loto, ko te ʼu alatike ʼaeni neʼe tohi kia au. Lolotoga ni taʼu, neʼe au tauʼi he holi kovi ʼe fehiʼa ki ai ia Sehova. ʼI ʼihi temi, neʼe au lotovaivai ai pea neʼe au fia fakagata ʼaku faiga. ʼE au iloʼi ko Sehova ʼe manavaʼofa mo lotofakamolemole. Kaʼe neʼe kei au taupau pe te holi kovi ʼaia, koia ʼae neʼe au ui ai ʼe mole feala ke tokoni mai ia Sehova. ʼAki taku hoko atu ʼaku faiga ke au tauʼi toku holi kovi, neʼe fetogi ai toku maʼuli katoa. . . . Pea ʼi taku ʼosi lau ia te alatike ʼae “ ʼE Kotou Maʼu Koa He Loto Ke Kotou Iloʼi Ia Sehova?” ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Malesio 2013, neʼe au logoʼi moʼoni ai ʼe fia tokoni mai ia Sehova.”
14. (1) Neʼe kotea te manatu ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo tana tauʼi ʼona vaivaiʼaga? (2) ʼE feafeaʼi hatatou malo ʼi ʼotatou vaivaiʼaga?
14 Lau ia Loma 7:21-25. Neʼe iloʼi lelei e Paulo, ʼe faigataʼa ʼaupito te tauʼi ʼo te ʼu holi ʼae ʼe kovi pea mo te ʼu vaivaiʼaga. Kaʼe neʼe tui papau ia, neʼe feala ke malo ʼi te tau ʼaia mo kapau ʼe faikole kia Sehova, mo falala ki tana tokoni pea mo tui ki te sakilifisio ʼa Sesu. ʼE feafeaʼi kia tatou? ʼE feala koa ke tou malo ʼi ʼotatou vaivaiʼaga? ʼEi, mo kapau ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia Paulo, mo tou tuku katoa tatatou falala kia Sehova, kaʼe mole ki totatou malohi pea mo tou tui ki te sakilifisio.
15. ʼE tokoni feafeaʼi mai ia Sehova ke tou nonofo agatonu pea mo katakiʼi te ʼu ʼahiʼahi?
15 ʼI ʼihi temi, ʼe feala ke tuku mai e te ʼAtua he faigamalie ke tou fakaha ai pe ʼe maʼuhiga feafeaʼi he aluʼaga kia tatou. Ohage la, kotea anai ka tou fai mo kapau ko tatou peʼe ko he tahi ʼi totatou famili ʼe tau mo he mahaki kovi peʼe ko he aluʼaga heʼe faitotonu? Kapau ʼe tou falala katoa kia Sehova, ʼe tou kole mamahi anai kia te ia ke ina foaki mai te malohi ke tou nonofo agatonu, ke tou taupau ai totatou fiafia pea ke malohi ʼatatou felogoʼi ʼae mo ia. (Filipe 4:13) ʼE ha ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te kau Kilisitiano ʼo te temi muʼa pea mo te temi nei, ko te faikole ʼe ina fakamalohiʼi tatou pea ʼe tou maʼu ʼaki ai te lototoʼa ke tou faʼa kataki tuʼumaʼu.
FAIGAʼI TUʼUMAʼU KE KE MAʼU TE TAPUAKINA ʼA SEHOVA
16, 17. Kotea ʼae ʼe ke fakatotonu ke ke fai?
16 ʼE loto e te Tevolo ke ke lotovaivai pea mo ke fakagata ʼau faiga. Koia, fakatotonu ke ke ‘taʼofi maʼu te meʼa ʼae ʼe lelei.’ (1 Tesalonika 5:21) ʼE feala ke ke malo ʼi te tau fakafeagai ʼae kia Satana, mo tona malama agakovi pea mo te ʼu holi kovi fuli pe. ʼE toe feala foki ke ke malo mo kapau ʼe ke tui papau ko te ʼAtua ʼe ina fakamalohiʼi anai koe pea mo tokoni atu anai.—2 Kolinito 4:7-9; Kalate 6:9.
17 Koia, ʼaua naʼa ke tuku ʼi he temi ʼau faiga. Faʼa kataki tuʼumaʼu. Pea ʼe feala ke ke tui papau ai ko Sehova ʼe ina ‘liligi atu anai kia koe te tapuakina ʼo lahi ʼosi.’—Malakia 3:10.