ALATIKE AKO 16
Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sehova ʼi Tatatou Aga Ki ʼOtatou Tehina Mo Tuagaʼane
“Tuku takotou fakamauʼi ʼo mulimuli ki te meʼa ʼae ʼe ha, kaʼe kotou fakamauʼi ʼaki he fakamau ʼe faitotonu.”—SOA. 7:24.
KATIKO 101 Tou Gaue ʼi Te Logo Tahi
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU *
1. Kotea te moʼoni fakalotofimalie ʼe fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sehova?
ʼE KE leleiʼia koa moka fakamauʼi koe ʼo mulimuli ki te lanu ʼo tou kili, peʼe ki te agaaga ʼo tou fofoga peʼe ʼo tou sino? Kailoa ia. Koia la ʼae, ʼe fakalotofimalie ai tatatou iloʼi ʼae ʼe mole fakamauʼi tatou e Sehova ʼo mulimuli ki te sio ʼa te hahaʼi! Ohage la, ʼi te sio ʼa Samuele ki te ʼu foha ʼo Sese, neʼe mole tatau tana sio mo te sio ʼa Sehova. Neʼe ui e Sehova kia Samuele ʼe liliu anai he tahi ʼi te ʼu foha ʼo Sese ko te hau ʼo Iselaele. Kae ko ai anai? ʼI te sio ʼae ʼa Samuele kia Eliape, te ʼuluaki foha ʼo Sese, neʼe ina ui fenei: “Ko ia mooni aeni kua filifili e te Eteleno.” Neʼe ina maʼu te manatu ʼaia ʼuhi ko te vaka tagata ʼo Eliape, ʼae neʼe hage pe ko he hau. Kae neʼe ui fenei e Sehova kia Samuele: “Aua naa ke tokaga ki ona mata mo tona maoluga, koteuhi kua au siaki ia ia.” Kotea te ako kia tatou? Neʼe ui fenei e Sehova: “E sio te tagata ki te mea ae e ha i tua, kae e sio te Eteleno ki te loto.”—1 Sam. 16:1, 6, 7.
2. ʼO mulimuli kia Soane 7:24, he koʼe ʼe mole tonu ke tou fakamauʼi he tahi ʼo mulimuli ki te meʼa ʼae ʼe tou sio ki ai? Tuku mai he faʼifaʼitaki.
2 ʼI totatou ʼuhiga agahala, ko tatou fuli ʼe tou tautau fakamauʼi te hahaʼi ʼo mulimuli ki te meʼa ʼae ʼe tou sio ki ai. (Lau ia Soane 7:24.) Kae ʼe mole feala ke tou iloʼi lelei he tahi ʼaki pe te meʼa ʼae ʼe tou sisio ki ai. Ohage la, logo la ko he toketa ʼe poto pea mo faiva, kae ʼe mole feʼauga pe tana sio kia ia ʼae ʼe mahaki pea ina iloʼi lelei atu aipe ia ia. ʼE tonu ke fakalogo lelei ki ai mo kapau ʼe ina fia iloʼi te ʼu mahaki ʼae neʼe tau mo ia ki muʼa atu, mo te ʼu meʼa ʼae ʼe ina logoʼi ʼi tona loto peʼe ʼi tona kakano. ʼE toe feala pe ke fakatotonu e te toketa ke fai hona latio ke iloʼi ai pe ʼe kotea tona mahaki. Kapau ʼe mole fai feia e te toketa, ʼe feala pe ke ina foaki he faitoʼo ʼe mole lelei kia ia ʼae ʼe mahaki. ʼE toe feia ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane, ʼe mole feala ke tou iloʼi lelei ia natou mo kapau ʼe tou sioʼi pe tonatou vaka tagata. ʼE tonu ke tou faigaʼi ke tou mahino ki tonatou ʼuhiga moʼoni. ʼE moʼoni, ʼe mole feala ke tou sio ki te loto, koia la ʼae ʼe mole feala anai ke tou mahino ki ʼihi ohage ko Sehova. Kae ʼe feala pe ke tou faiga ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova. ʼO feafeaʼi?
3. ʼE tokoni feafeaʼi mai anai te ʼu fakamatala Fakatohi-tapu ʼi te alatike ʼaeni ke tou lava faʼifaʼitakiʼi ia Sehova?
3 ʼE feafeaʼi te aga ʼa Sehova ki ʼana kaugana? ʼE fagono kia natou. ʼE lotomahino ki te ʼu aluʼaga ʼae ʼe tau mo natou. Pea ʼe ina fakaha tona lotomanavaʼofa. Kapau ʼe tou tokagaʼi te aga ʼa Sehova kia Sonasi, mo Eli, mo Akale pea mo Lote, ʼe tou mahino ai pe ʼe feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼo ʼuhiga mo tatatou aga ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane.
KE KE FAGONO FAKALELEI
4. He koʼe ʼe feala ke tou maʼu he manatu ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo Sonasi?
4 ʼE feala ke tou manatu ko Sonasi neʼe ko he tahi ʼe mole tuha mo te falala, peʼe ko he tahi neʼe mole agatonu, koteʼuhi ʼe mole tou iloʼi te ʼu aluʼaga fuli ʼo ʼuhiga mo Sonasi. Neʼe fakatotonu e Sehova kia Sonasi ke alu ki Ninive, ʼo fagonogono te logo ʼo ʼuhiga mo te tautea. Neʼe mole fakalogo ia Sonasi ki te fakatotonu ʼaia, kae neʼe heka ia ki te vaka ʼo alu ki te tahi fenua, “o mamao maia mata o te Eteleno.” (Son. 1:1-3) ʼE kotou foaki anai koa he tahi faigamalie kia Sonasi, ke fakalogo ai ki te fakatotonu ʼa Sehova? Lagi kailoa ia. Kae neʼe manatu ia Sehova ʼe tonu ke tuku he tahi faigamalie kia Sonasi.—Son. 3:1, 2.
5. ʼO mulimuli ki te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Sonasi ia Sonasi 2:1, 2, 9, kotea ʼae ʼe tou iloʼi ai ʼo ʼuhiga mo ia?
5 Neʼe fakaha leva e Sonasi tona ʼuhiga totonu ʼi te faikole ʼae neʼe ina fai. (Lau ia Sonasi 2:1, 2, 9.) ʼE mahino papau, neʼe faikole liuliuga ia Sonasi kia Sehova. Pea ʼi tana faikole ʼae ʼi te loto fatu ʼo te ika, ʼe tokoni mai ke tou mahino neʼe mole ko he tagata pe neʼe fakafisi ki te gaue ʼae neʼe foaki age. ʼE ha ʼi ʼana palalau ʼaia ko he tahi ʼe agavaivai, mo lotofakafetaʼi pea neʼe fia fakalogo kia Sehova. ʼE mole tou punamaʼuli ai ki te mole tokagaʼi e Sehova te hala ʼae neʼe fai e Sonasi. Kae neʼe tali ki tana faikole pea neʼe hoko atu pe tana fakaʼaogaʼi ia Sonasi ko hana polofeta!
6. He koʼe ʼe tonu ke tou faiga malohi ʼo fagono fakalelei?
6 Ke feala hatatou fagono fakalelei ki ʼihi, ʼe tonu ke tou agavaivai mo faʼa kataki. ʼE tonu ke tou faiga malohi ʼuhi ko tupuʼaga ʼe tolu. ʼUluaki, kapau ʼe tou fagono fakalelei, ʼe mole tou maʼu anai he ʼu manatu ʼe kovi ʼo ʼuhiga mo ʼihi. Lua, ʼe feala ke tou iloʼi lelei te tupuʼaga ʼo te feia ʼo totatou tehina, pea ʼe tokoni mai te faʼahi ʼaia ke tou lotomanavaʼofa kia ia. Pea tolu, kapau ʼe tou tuku ke palalau mai totatou tehina, ʼe Taag. 20:5) ʼE ui fenei e te tagata ʼafea ʼi Asia: “ ʼE au manatuʼi ʼi te tahi ʼaho, neʼe au fai te hala ʼae ko te palalau ʼi muʼa ʼo taku fagono. Neʼe au ui ki he tuagaʼane neʼe tonu ke lelei age tana faitali ʼi te ʼu fono. Ki muli age, neʼe au iloʼi ʼe faigataʼa tana lautohi pea ʼe tonu ke faiga malohi ʼo fai hana ʼu tali ʼi te ʼu fono.” Koia, ʼe maʼuhiga ʼaupito ai ki he tagata ʼafeā hana “fakalogo mua” ʼi muʼa ʼo tana foaki he tokoni!—Taag. 18:13.
tou toe tokoni anai ki ai ke ina iloʼi lelei ia ia totonu. ʼI ʼihi temi, ʼe mole tou mahino lelei ki te ʼu meʼa ʼae ʼe tou logoʼi. Kae hoki tou mahino moka tou palalau ki ai mo he tahi. (7. Kotea te ako ʼe tou taʼofi moka tou manatuʼi pe neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sehova kia Eli?
7 ʼE faigataʼa ki ʼihi ʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane ke natou palalau ki te ʼu meʼa ʼae ʼe natou logoʼi, ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko kia natou ʼi muʼa atu, peʼe ko tanatou agaʼi fenua, peʼe ko tonatou agaaga. Kotea ʼae ʼe feala ke tou fai ke mole natou matataku ʼi te fakaha mai ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼi tonatou loto? Manatuʼi pe neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sehova kia Eli, ʼi tana hola mai ia Sesapele. Neʼe hili ki ai ni ʼaho pea neʼe hoki fakaha leva e Eli ki tana Tamai ʼae ʼi selo te meʼa ʼae neʼe ina logoʼi. Neʼe fagono fakalelei Sehova kia ia. Neʼe ina fakalotomalohiʼi leva ia Eli, pea neʼe ina foaki age ki ai he gaue maʼuhiga. (1 Hau 19:1-18) ʼE lagi ʼaoga anai he temi ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane ʼi muʼa ʼo hanatou palalau faʼifaʼitaliha mai. Pea hoki feala pe hatatou mahino ki te ʼu meʼa ʼae ʼe natou logoʼi moka natou palalau mai leva. Koia, kapau ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova, ʼo tou faʼa kataki, ʼe natou falala anai kia tatou. Pea ʼi te temi leva ʼae ʼe natou palalau mai ai, ʼe tonu anai ke tou fagono fakalelei.
FAIGAʼI KE KE ILOʼI LELEI ʼOU TEHINA MO TUAGAʼANE
8. ʼO mulimuli kia Senesi 16:7-13, neʼe tokoni feafeaʼi ia Sehova kia Akale?
8 Ko Akale, te fafine faifekau ʼa Salai, neʼe ina fai te aga ʼe mole lelei hili tana ʼohoana mo Apalamo. Neʼe faitama ia Akale pea neʼe mole kei fakaʼapaʼapa kia Salai, ʼae neʼe mole maʼu hana fanau. Neʼe liliu ʼo kovi te aluʼaga ʼaia, pea neʼe hola leva ia Akale ʼuhi ko Salai. (Sen. 16:4-6) ʼI totatou ʼuhiga agahala, ʼe feala pe ke tou manatu ko Akale neʼe ko he fafine agakovi pea neʼe tuha mo ia tona fakalainoaʼi. Kae neʼe mole ko te manatu ʼaia ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Akale. Neʼe ina fekauʼi mai kia ia tana ʼaselo. Pea ʼi te temi ʼae neʼe maʼu ai e te ʼaselo ia ia, neʼe tokoni leva ki ai ke fetogi tana aga pea neʼe tapuakina ia ia e te ʼaselo. Neʼe mahino leva ia Akale neʼe sio Sehova ki ai pea neʼe ina iloʼi lelei te aluʼaga ʼae neʼe tau mo ia. Neʼe uga ai ia ia ke ina ui fenei kia Sehova: “Ko [koe] te Atua ae e sio kia au.”—Lau ia Senesi 16:7-13.
9. Kotea ʼae neʼe tokagaʼi e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo Akale?
9 Kotea ʼae neʼe tokagaʼi e Sehova ʼo ʼuhiga mo Akale? Neʼe ina iloʼi lelei te maʼuli ʼo Akale ʼi muʼa atu pea mo te ʼu aluʼaga fuli neʼe hoko kia ia. (Taag. 15:3) Ko Akale neʼe ko he fafine mai Esipito neʼe maʼuli fakatahi mo te kau Hepeleo. Neʼe ina logoʼi ai koa neʼe mole ʼofainaʼi? Pe neʼe manamanatu koa ki tona famili mo tona fenua? Pea neʼe mole ko ia pe tokotahi ʼae neʼe ʼohoana mo Apalamo. Lolotoga he ʼu temi, neʼe feala ke ʼohoana he tagata agatonu mo he ʼu fafine ʼe lua, peʼe tolu peʼe laka atu. Kae neʼe mole ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼa Sehova ʼi te kamata. (Mat. 19:4-6) Koia, ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te ʼu fihifihia ʼae neʼe feala ke tupu ʼuhi ko te aluʼaga ʼaia, ohage la ko te maheka mo te fehiʼa ʼi te loto famili. Logo la neʼe mole tali e Sehova te mole fakaʼapaʼapa ʼae ʼa Akale kia Salai, kae ʼe feala ke tou tui papau neʼe ina tokagaʼi tona maʼuli ki muʼa atu pea mo te ʼu aluʼaga ʼae neʼe tau mo ia.
10. ʼE feafeaʼi hatatou iloʼi lelei ʼotatou tehina mo tuagaʼane?
10 ʼE feala hatatou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼaki hatatou faiga ke tou mahino ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane. Faigaʼi ke ke iloʼi lelei ia natou. Faipalalau mo natou ʼi muʼa pea ʼi te hili ʼo ʼatatou Sopo 6:29) ʼE moʼoni, ʼe mole tou “fia iloʼi meʼa fuli.” (1 Tim. 5:13) Kae ko he meʼa lelei tatatou iloʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane mo te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko ʼi tonatou maʼuli. ʼE tokoni mai anai te faʼahi ʼaia ke tou mahino lelei kia natou.
fono, mo ke faifakamafola mo natou, pea kapau ʼe feala, fakaafe ia natou ki he meʼa kai. Kapau ʼe ke fai feia, ʼe ke iloʼi ai anai, ko te tuagaʼane ʼae neʼe ke manatu ʼe agakovi, ʼi tona ʼuhiga totonu ʼe umiuminoa, peʼe ko te tehina ʼae neʼe ke manatu ʼe fia maʼu koloa, ʼi tona ʼuhiga totonu ʼe tali kaiga lelei, peʼe ko te tuagaʼane mo ʼana fanau ʼae ʼe tauhala tuʼumaʼu mai ki te ʼu fono, ʼi tona ʼuhiga totonu ʼe ina ʼutakiʼi te fakafeagai ʼo tona ʼohoana. (11. He koʼe ʼe maʼuhiga ke iloʼi lelei e te kau tagata ʼafeā te ʼu ovi?
11 ʼE ʼaoga tafito ki te kau tagata ʼafeā ke natou iloʼi lelei te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼae ʼe natou tokakaga ki ai. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa te tehina ʼe higoa ko Artur, neʼe ko he tehina taupau fakasiliko. Neʼe nā ʼaʼahi mo te tahi tagata ʼafeā te tuagaʼane neʼe hage neʼe umiuminoa. ʼE ui fenei e Artur: “Neʼe ma iloʼi ai neʼe mate tona ʼohoana kae neʼe heʼeki faʼa fualoa tanā ʼohoana. Logo la te faigataʼa ʼo tona maʼuli, kae neʼe ina ako ki ʼana taʼahine te ʼofa kia Sehova pea kua nā liliu ko hana ʼu kaugana agatonu. ʼI te temi nei, kua kamata puli mamalie tana sio pea ʼe kau ʼi te mahaki ʼae ko te lotomamahi ʼaupito. Kae logo la te ʼu aluʼaga ʼaia, ko tona ʼofa kia Sehova pea mo tana tui kia te ia neʼe kei malohi tuʼumaʼu. Neʼe ma mahino ai, neʼe lahi te ʼu ako neʼe feala ke ma taʼofi mai te faʼifaʼitaki lelei ʼo te tuagaʼane ʼaia.” (Flp. 2:3) Neʼe muliʼi e te tehina taupau fakasiliko te faʼifaʼitaki ʼa Sehova. ʼE iloʼi e Sehova ʼana ovi pea mo te ʼu mamahi ʼae ʼe natou tali. (Eke. 3:7) Ko te kau tagata ʼafea ʼae ʼe natou iloʼi lelei te ʼu ovi, ʼe feala anai hanatou tokoni kia natou.
12. Neʼe fua lelei feafeaʼi ki he tuagaʼane tana iloʼi lelei ʼae he tehina ʼo tana kokelekasio?
12 Kapau ʼe ke iloʼi lelei he tehina peʼe ko he tuagaʼane, ʼe faigafua anai hau lotomahino ki ai moka ke itaita ʼuhi ko tana aga. Tou vakaʼi he faʼifaʼitaki. ʼE ui fenei e te tuagaʼane ʼe maʼuli ʼi Asia: “ ʼE ʼi ai te tehina ʼi taku kokelekasio ʼe palalau leʼo lahi tuʼumaʼu. Neʼe au manatu neʼe mole fakaʼapaʼapa tana aga. Kae ʼi taku faifakamafola leva mo ia, neʼe au iloʼi neʼe tokoni ʼi muʼa atu ki ʼana matuʼa ke fakatau tanatou ika ʼi te fakatauʼaga meʼa kai. Pea neʼe tonu ke kalaga moʼo pauʼi te hahaʼi.” ʼE toe ui fenei e te tuagaʼane ʼaia: “Neʼe au iloʼi ai leva, ke au mahino lelei ki ʼoku tehina mo tuagaʼane ʼe tonu ke au iloʼi lelei tonatou maʼuli.” ʼE ʼaoga ni faiga malohi ke tou iloʼi lelei ai ʼotatou tehina mo tuagaʼane. Kae kapau ʼe tou muliʼi lelei te tokoni ʼa te Tohi-Tapu ʼae ke lahi age totatou ʼofa, ʼe tou faʼifaʼitakiʼi anai ia 1 Tim. 2:3, 4; 2 Ko. 6:11-13.
Sehova ʼae ʼe ʼofa ki “te faʼahiga tagata fuli pe.”—FAKAHA TE LOTOMANAVAʼOFA
13. ʼO mulimuli kia Senesi 19:15, 16, kotea ʼae neʼe fai e te ʼu ʼaselo ʼi te fakatuatuai ʼa Lote, pea kotea tona tupuʼaga?
13 ʼI he temi maʼuhiga ʼo tona maʼuli, neʼe mole fakalogo atu aipe ia Lote ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova. Neʼe hifo ifo te ʼu ʼaselo ʼe lua ʼo vakaʼi ia Lote pea neʼe nā ui age ke ina fakamavae tona famili mai Sotoma. Kotea tona tupuʼaga? Neʼe nā ui fenei: “[ʼE] ma maumaui anai te kogamea aeni.” (Sen. 19:12, 13) ʼI te ʼaho ake, neʼe kei nonofo pe ia Lote mo tona famili ʼi tonatou ʼapi. Neʼe toe fakatokaga ai e te ʼu ʼaselo ia ia. Kae neʼe “fakatuatuai aipe ia Lote.” ʼE feala pe ke tou manatu neʼe mole tokaga ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova, pe neʼe mole fia fakalogo. Kae neʼe faigaʼi aipe e Sehova ke ina haofaki ia Lote. Neʼe toʼo e te ʼu ʼaselo te ʼu nima ʼo ia mo tona famili, ʼo ʼave natou ki te tuʼa kolo, “koteʼuhi neʼe lotomanavaʼofa ia Sehova kia ia,” MN.—Lau ia Senesi 19:15, 16.
14. He koʼe neʼe lagi lotomanavaʼofa ia Sehova kia Lote?
14 ʼE lagi lahi te ʼu tupuʼaga ʼo te lotomanavaʼofa ʼo Sehova kia Lote. Neʼe lagi mataku ia Lote ki te hahaʼi ʼae neʼe nonofo ʼi te tuʼa kolo, koia ʼae neʼe ina tuʼania ai tana mavae ʼi tona ʼapi. Neʼe toe ʼi ai mo te tahi ʼu aluʼaga fakamataku. Neʼe lagi iloʼi e Lote neʼe fetoki te ʼu hau ʼe lua ki te ʼu vai keli ʼae neʼe fonu ai te kele pulu pea neʼe mole faʼa mamaʼo mo Sotoma. (Sen. 14:8-12) Neʼe lagi tuʼania ia Lote ʼo ʼuhiga mo tona famili, he neʼe ʼi ai tona ʼohoana mo ʼana fanau. Pea tahi neʼe maʼu koloa ia Lote, ʼo lagi matalelei ʼaupito tona ʼapi ʼi Sotoma. (Sen. 13:5, 6) ʼE moʼoni, ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe mole ko he ʼu meʼa lelei moʼo takuʼaki tana mole fakalogo atu aipe kia Sehova. Kae neʼe fakalaka ia Sehova ʼi te hala ʼa Lote, pea ki ʼona mata neʼe ko he “tagata faitotonu.”—2 Pet. 2:7, 8.
15. Ke ʼaua naʼa tou fakamauʼi te aga ʼa he tahi, kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai?
15 Faigaʼi ke ke mahino ki te aluʼaga ʼa he tahi, kae ʼaua naʼa ke fakamauʼi tana aga. Neʼe faigaʼi e te tuagaʼane ko Veronica, ʼe maʼuli ʼi Eulopa ke ina fai te faʼahi ʼaia. ʼE ina fakamatala fenei: “Neʼe ʼi ai te kiʼi tehina neʼe hage neʼe ita tuʼumaʼu pe. Pea neʼe mole fia fakatahi mo he tahi. ʼI ʼihi temi, neʼe au mataku ʼi te palalau age ki ai.
Kae neʼe au manatu fenei: ‘Kapau la neʼe au feia, ʼe ʼaoga anai kia au hoku kaumeʼa.’ Koia la ʼae neʼe au fakatotonu ai ke au fakalavelave age pe ʼe lelei pe. Pea neʼe ina kamata fakaha mai te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe ina logoʼi. Kua au mahino lelei age leva kia ia.”16. He koʼe ʼe tonu ke tou faikole ke tokoni mai Sehova ke tou fakaha te lotomanavaʼofa?
16 ʼE ko Sehova tokotahi pe ʼae ʼe feala ke mahino lelei kia tatou. (Taag. 15:11) Koia la ʼae, ke ke kole kia te ia ke tokoni atu ke ke maʼu tana faʼahiga sio ki ʼihi, pea ke ke iloʼi ai pe ʼe feafeaʼi hau fakaha te lotomanavaʼofa kia natou. Neʼe tokoni te faikole ki te tuagaʼane ko Anzhela ke ina maʼu te lotomahino. Neʼe kua faigataʼa hana felogoi mo he kiʼi tehina ʼi tana kokelekasio. ʼE ui fenei e Anzhela: “Neʼe feala ke faigafua haku to ki te hele ʼae ko te fatufatuʼi ʼo te kiʼi tehina pea ke mole au palalau ki ai. Kae neʼe mole au loto ki ai. Neʼe au kole kia Sehova ke tokoni mai ke au lotomahino ki te kiʼi tehina ʼaia.” Neʼe tali koa e Sehova te faikole ʼa Anzhela? ʼE ina hoko atu fenei: “Neʼe ma faifakamafola fakatahi, pea hili ʼaia, neʼe ma faipalalau fualoa ʼosi. Neʼe au fakalogo ki ai ʼaki he lotomanavaʼofa. ʼI te temi nei, kua au ʼofa mamahi ki ai, pea ʼe au fia tokoni ki ai.”
17. Kotea ʼae ʼe ke faiga malohi anai ke ke fai?
17 ʼE mole feala hatatou filifili pe ko ai ʼae ʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane ʼe tou lotomanavaʼofa ki ai. Ohage ko Sonasi, mo Eli, mo Akale pea mo Lote, ko ʼihi ʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane ʼe natou tauʼi te ʼu fihifihia neʼe natou fakatupu pe e natou totonu. Kae ko tatou fuli, ʼe tou tau ʼi ʼihi temi mo he ʼu fihifihia neʼe tou fakatupu pe e tatou totonu. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te kole mai e Sehova ke tou kaugā mamahi fakatahi. (1 Pet. 3:8) Ka tou fakalogo kia Sehova, ʼe tou fakamalohiʼi ai te logo tahi ʼo totatou famili fakamalamanei. Pea ʼe taulekaleka totatou foʼi famili ʼaia logo la tona faʼufaʼu e ni hahaʼi kehekehe. ʼOfa pe ke tou faiga malohi ʼo fagono ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane, mo tou feiloʼiʼaki lelei, pea mo tou fakaha te lotomanavaʼofa.
KATIKO 87 ʼOmai, Ke Kotou Maʼu Ia He Fakafimalie
^ pal. 5 ʼI totatou ʼuhiga agahala, ʼe tou tautau fakamauʼi fakavilivili te hahaʼi pea mo ʼanatou faʼahiga manatu. Kae ko Sehova “e sio . . . ki te loto.” (1 Sam. 16:7) ʼE tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni pe neʼe feafeaʼi tana tokoni ʼofa kia Sonasi, mo Eli, mo Akale pea mo Lote. Pea ʼe tou toe vakaʼi anai pe ʼe feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼi tatatou aga ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane.
^ pal. 52 FAKAMAHINO ʼO TE ʼU PĀKI ʼE itaita he tehina kua matuʼa ki te tauhala mai ʼa he tahi tehina kei tupulaga ki te fono. Kae ki muli age, neʼe mahino leva neʼe tauhala mai he neʼe faifakaʼi.
^ pal. 54 FAKAMAHINO ʼO TE ʼU PĀKI ʼI te kamata, neʼe manatu te tehina ʼae ʼe taupau ki he kiʼi kutuga faifakamafola ʼe mole fia fakatahi te tuagaʼane mo he tahi. Ki muli age, neʼe ina iloʼi leva neʼe umiuminoa te tuagaʼane pea neʼe faigataʼa kia ia hana fakatahi mo he hahaʼi ʼe mole ina iloʼi lelei.
^ pal. 56 FAKAMAHINO ʼO TE ʼU PĀKI ʼI te kamata, ʼe manatu e te tuagaʼane ʼe mohumohu ʼaho tona kiʼi tehina ʼi tanā felaveʼi ʼi te Fale Fono. Kae hili leva tanā feiloʼiʼaki lelei, neʼe mahino leva ʼe mole feia tona kiʼi tehina.