Kua Kotou Iloʼi Koa?
ʼI te temi muʼa, neʼe fakaʼaogaʼi koa te ʼakau ʼae ko te papilusi moʼo faʼu ʼaki ni vaka?
Ko te ʼakau ʼae ko te papilusi
TOKOLAHI ʼe natou iloʼi ʼi te temi muʼa, neʼe faitohi tafito te kau Esipito ki he pepa neʼe fai ʼaki te ʼakau ʼae ko te papilusi. Ko te kau Keleka mo te kau Loma neʼe natou toe faitohi mo natou ki te papilusi. * Kae ʼe mole faʼa iloʼi e ʼihi neʼe fakaʼaogaʼi te ʼakau ʼaia moʼo faʼu ʼaki ni vaka.
Ko te ʼu kiʼi vaka papilusi liliki ʼe lua neʼe maʼu ʼi he fale maka Esipito
Kua hili ki ai taʼu ʼe 2 500 tupu, neʼe tohi e te polofeta ko Esaia ko ‘te hahaʼi ʼo Etiopea’ neʼe natou “fekauʼi ʼi te tai ni tagata ʼave logo ʼi ni vaka papilusi.” Ki muli age, neʼe fakakikite e te polofeta ko Selemia, ka feulufi anai te kau Metia mo te kau Pelesia ki te kolo ko Papiloni, ʼe natou tutu anai “te ʼu vaka papilusi” ʼa te kau Papiloni, ke mole feala ai hanatou feholaki.—Esa. 18:1, 2, NWT; Sel. 51:32, NWT.
Ko te Tohi-Tapu ʼe haʼu mai te ʼAtua. Koia ko he tahi ʼe ina ako te Tohi-Tapu, ʼe mole punamaʼuli moka maʼu e te kau faifekumi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo te hahaʼi ʼi te temi ʼafea, he ʼu faʼahi ʼe ha ai neʼe fakaʼaogaʼi te papilusi moʼo faʼu ʼaki ni vaka. (2 Tim. 3:16) Kotea la ʼae neʼe natou maʼu? Neʼe natou maʼu ni fakamoʼoni neʼe faʼu e te kau Esipito he ʼu vaka ʼaki te papilusi.
NEʼE FEAFEAʼI TE FAʼU ʼO HE VAKA ʼAKI TE PAPILUSI?
ʼE maʼu ʼi te ʼu fale maka ʼi Esipito he ʼu pāki neʼe pena pea mo he ʼu meʼa neʼe togi ʼi te ʼu kaupa, ʼe ha ai pe neʼe feafeaʼi te tanaki ʼo te ʼu papilusi pea mo fakaʼaogaʼi moʼo faʼu ʼaki ni vaka. Ohage la, neʼe tuʼusi e te hahaʼi tagata te ʼu vaʼa ʼo te ʼu papilusi, ʼo natou haʼihaʼi fakafuhiga, pea neʼe natou fakatahiʼi fuli leva. ʼI tanatou haʼi fakafuhiga ʼaia ʼo te ʼu vaʼa, neʼe mole feala ke mama te vaka. ʼI te tohi * ʼe talanoa ai ki te hisitolia ʼo Esipito, ʼe ui ai neʼe feala ke meta 17 te loa ʼo he vaka papilusi, pea ko ʼona foe ʼe 10 peʼe 12 ʼi ʼona tafaʼaki.
Ko he meʼa neʼe togi ʼi he kaupa ʼi Esipito, ʼe ha ai te faʼu ʼo he vaka papilusi
HE KOʼE NEʼE FAKAʼAOGAʼI E TE KAU TUFUGA VAKA TE PAPILUSI?
ʼI Esipito, neʼe maʼuli lelei ʼosi te ʼakau ʼae ko te papilusi ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te Vai Tafe ʼo te Nile. Pea neʼe toe faigafua te faʼu ʼo he ʼu vaka ʼaki te papilusi. Logo la neʼe kua maʼu te papa moʼo faʼu ʼaki te ʼu vaka lalahi, kae neʼe lagi kei fakaʼaogaʼi pe e te kau tagata gelu mo te ʼu tagata kapu manu te papilusi moʼo faʼu ʼaki ni kiʼi vaka.
Neʼe fualoa te fakaʼaogaʼi ʼo te papilusi moʼo faʼu ʼaki ni vaka. Ko te tagata faitohi Keleka ko Plutarque, ʼae neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo te kau apositolo, neʼe ina ui neʼe kei fakaʼaogaʼi pe te ʼu kiʼi vaka papilusi ʼi tona temi.
^ pal. 3 Ko te ʼakau ʼae ko te papilusi ʼe hage ko te kofe. ʼE maʼuli ʼi te ʼu pokoga vai pea mo te ʼu vai tafe ʼae ʼe mole tatafe malohi ai te vai. Ko tona loa ʼe ko meta ʼe 5 pea ko te takafuafua ʼo hana vaʼa ʼe ko satimeta ʼe 15 ʼi tona tafito.
^ pal. 7 Alan Lloyd, A Companion to Ancient Egypt, Blackwell Publishing Ltd, 2010.