TONATOU MAʼULI
Neʼe Ha Te Malohi ʼo Te ʼAtua Moka Neʼe Au Vaivai
ʼI TAKU tau atu ki te fenua ko Colombie mo toku ʼohoana ʼi te 1985, neʼe mafola te agamalohi ʼi te fenua. Neʼe tauʼi e te puleʼaga te ʼu kutuga fakatau toloke ʼi te ʼu kolo, pea mo ni kau solia agatuʼu ʼi te ʼu moʼuga. ʼI te koga meʼa ʼae ko Medellín, neʼe taka ai te kau tupulaga mo ʼanatou fana. Neʼe natou fakatau te toloke, mo fakamaʼua he falā ki te hahaʼi ʼae neʼe loto ke puipui natou, pea neʼe toe totogi te kau tupulaga ʼaia ke natou olo ʼo matehi he tahi pe. Neʼe mole maʼuli fualoa he tahi ʼi te kau tupulaga ʼaia. Neʼe matafoʼou ʼosi kia maua te maʼuli ʼae neʼe ma to lotoʼa ai.
Kotea ʼae neʼe hoko ke ma mavae ai ʼi te fenua ko Finlande, ʼae ʼe tuʼu mamaʼo ʼi te potu noleto ʼo olo ki Amelika Saute? Pea kotea te ʼu ako neʼe au taʼofi ʼi te alu ʼo te temi?
NEʼE AU LAHI AKE ʼI FINLANDE
Neʼe au tupu ʼi te 1955. ʼE matou toko tolu tagata, pea ko au ʼae ʼe muli. Neʼe au lahilahi ake ʼi te kolo ko Vantaa, ʼe tuʼu ʼi te potu saute ʼo Finlande.
Neʼe papitema taku faʼe ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi ni taʼu ʼi muʼa ʼo taku tupu. Kae neʼe fakafeagai taku matuʼa ki te moʼoni pea neʼe mole ina loto ke akoʼi mai e tamatou faʼe ia te Tohi-Tapu peʼe ke ina ʼave matou ki te ʼu fono. Koia neʼe akoʼi mai e tamatou faʼe te moʼoni ka neʼe puli tamatou matuʼa.
Neʼe au filifili ke au tauhi kia Sehova ʼi toku taʼu fitu
ʼI taku kei tamasiʼi neʼe au filifili ke au tauhi kia Sehova. Ohage la, ʼi te tahi ʼaho, neʼe ko toku taʼu fitu ʼaia, neʼe ita taku fafine faiako he neʼe au fakafisi ke au kai he fakapaku neʼe fai ʼaki te toto. Neʼe ina faigaʼi ke avahi toku gutu ke fakaulu ki ai te huki mo te moʼi fakapaku. Kae neʼe au lava fakato te huki mai tona nima.
ʼI taku taʼu 12, neʼe mate leva taku matuʼa. Hili ʼaia, neʼe feala ai leva ke au kau ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio. Neʼe tokaga lelei te ʼu tehina kia au, ʼo feala ai ke au tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumalie. Neʼe au lau te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli pea mo ako lelei ʼatatou tohi. ʼUhi ko te ʼu agamahani lelei ʼaia, neʼe au papitema leva ʼi toku taʼu 14, ʼi te ʼaho 8 ʼo ʼAukusito 1969.
Mole fualoa ʼi te ʼosi pe ʼo taku ako, neʼe au liliu ʼo pionie katoa. Hili ki ai te vahaʼa, neʼe au mavae ʼo alu ki te kolo ko Pielavesi, ʼe tuʼu ʼi te lotomalie ʼo Finlande, he neʼe ʼaoga lahi ai he kau faifakamafola.
Neʼe au felaveʼi ʼi Pielavesi mo Sirkka, te taʼahine ʼae neʼe liliu leva ko toku ʼohoana. Neʼe malave kia au tana agavaivai pea mo tona ʼofa ʼae kia Sehova. Neʼe mole faiga ia ke tokagaʼi pea neʼe mole fia maʼu meʼa. Ko te faʼahi ʼae neʼe maʼuhiga kia maua ko tamā foaki te meʼa ʼae ʼe lelei ʼi tamā tauhi ʼae kia Sehova, kae mole ko te maʼu pilivilesio. Neʼe ma ʼohoana leva ʼi te ʼaho 23 ʼo Malesio 1974. ʼI tamā ʼosi ʼohoana, neʼe mole ma olo ʼo malolo, kae neʼe ma olo ki te kolo ko Karttula he neʼe toe ʼaoga lahi age he kau faifakamafola.
Te ʼapi ʼae neʼe ma lue ʼi Karttula, ʼi Finlande
NEʼE TOKAGA LELEI IA SEHOVA KIA MAUA
Te motoka ʼae neʼe foaki mai e toku tehina lahi
ʼI tamā foʼofoʼou ʼohoana, neʼe fakaha mai e Sehova ʼe tokaga anai kia maua ʼi te faʼahi fakasino mo kapau ʼe ma fakamuʼamuʼa tona Puleʼaga. (Mat. 6:33) Ohage la, neʼe mole hamā motoka ʼi Karttula. Neʼe ma feoloʼaki lelue. Kae ʼi te temi nive, neʼe momoko ʼaupito. Neʼe ʼaoga ke ʼi ai hamā motoka he neʼe lahi te telituale ʼae neʼe tonu ke ma faifakamafola ai. Kae neʼe mole lahi hamā foʼi falā moʼo totogi ʼaki hamā motoka.
ʼI te tahi ʼaho, neʼe haʼu toku tehina lahi ʼo ʼahiʼahi mai maua. Neʼe agalelei ʼo ina foaki mai tana motoka maʼa maua. Kua ʼosi ina totogi te assurance neʼe ko te penisini pe ʼae neʼe tonu ke ma totogi. Neʼe kua ma maʼu leva te motoka ʼae neʼe ʼaoga ki te faifakamafola.
Neʼe fakaha ai e Sehova ʼe ina fakahoko tana fakapapau ʼae ke ina foaki mai te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia maua ʼi te faʼahi fakasino. Ko te faʼahi ʼae neʼe tonu ke ma fai, neʼe ko tamā fakamuʼamuʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
TE AKO ʼO KILEATE
Tamatou Ako ʼo Te Kau Pionie ʼi te 1978
ʼI te 1978, ʼi tamā kau ki te Ako ʼo Te Kau Pionie, ko Raimo Kuokkanen, a ko he tehina ʼi te kau faiako neʼe ina fakalotomalohiʼi maua ke ma tohi te pepa ke ma kau ki te Ako ʼo Kileate. Neʼe ma kamata ako ai te lea Fakapilitania. Kae ʼi te 1980, neʼe heʼeki tohi hamā pepa, neʼe kole mai ke ma olo ʼo gaue ʼi te Petele ʼo Finlande. ʼI te temi ʼaia, neʼe heʼeki fakaafe te kau Petelite ki te Ako ʼo Kileate. Neʼe ma fia gaue maʼa Sehova ʼi he potu neʼe loto ki ai, kae mole ko he potu ʼe ma loto maua ki ai. Koia, neʼe ma olo ai ʼo gaue ʼi te Petele. Neʼe hoko atu tamā ako te Fakapilitania naʼa meʼa hala age pe ʼe ʼi ai he ʼaho ʼe ma kau ki te Ako ʼo Kileate.
Hili ki ai ni taʼu, neʼe fakaha e te Kolesi Pule kua feala ki te kau Petelite ke natou kau ki te Ako ʼo
Kileate. Neʼe ma tohi atu aipe tamā ʼu pepa ke ma kau ki ai. Neʼe mole ui leva neʼe mole ma fiafia ʼi te Petele. Neʼe ma fia tokoni ʼi he koga meʼa pe ʼe ʼaoga ai he kau faifakamafola, mo kapau ʼe ʼi ai homa ʼaoga. Neʼe ma kau ki te 79 kalasi ʼo Kileate. Neʼe foaki mai leva ʼama pepa ʼi Sepetepeli 1985. Neʼe vahe maua ki te fenua ko Colombie.TE ʼULUAKI FAʼAHI NEʼE VAHEʼI MAUA KI AI
Ko te faʼahi neʼe ʼuluaki vaheʼi maua ki ai neʼe ko te Petele. Neʼe au faiga ke au fakahoko lelei taku ʼu gaue. Kae hili ki ai te taʼu katoa, neʼe ma manatu leva ke ma fetogi. ʼI toku maʼuli katoa, ko taku hoki fai ʼae taku kole ke au fetogi selevisi. Neʼe ma olo leva ʼo misionea ʼi te kolo ko Neiva, ʼi te potu fenua ʼo Huila.
ʼE au leleiʼia te faifakamafola. ʼI te temi ʼae neʼe au selipatea ai mo pionie ʼi Finlande, ʼi ʼihi ʼaho neʼe au kamata faifakamafola kei uhuuhu ʼo aʼu ki te poʼuli. Pea ʼi tamā ʼosi ʼohoana, ʼi ʼihi temi ko au mo Sirkka neʼe ma faifakamafola ʼaho katoa. Neʼe ma tau olo ki te ʼu telituale mamaʼo pea ma momoe ʼi ʼihi temi ʼi tamā motoka. Neʼe mole puli ai toma temi ʼi te feoloʼaki. Pea neʼe feala ai ke ma kamata faifakamafola kei uhuuhu.
ʼI tamā gaue misionea, neʼe ma toe logoʼi te fiafia ʼae neʼe ma maʼu ʼi te kamata. Neʼe tuputupu te kokelekasio ʼae neʼe ma kau ki ai, pea ko te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼo Colombie neʼe natou fakaʼapaʼapa, mo fonu ʼi te ʼofa pea mo lotofakafetaʼi.
TE MALOHI ʼO TE FAIKOLE
Neʼe mole he Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu kolo ʼae neʼe ovi age ki Neiva. Neʼe au feʼekeʼaki pe ʼe feafeaʼi anai te kaku ʼo te logo lelei ki ai. Neʼe tupu ai toku hoha, he neʼe fakamataku te fekauʼi ki te ʼu kolo ʼaia ni hahaʼi neʼe mole tutupu ai, ʼuhi ko te kau solia agatuʼu. Koia neʼe au faikole ai, ke liliu he tahi ʼi te ʼu kolo ʼaia ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI taku manatu, neʼe tonu ke nofo ʼi Neiva ke feala hana iloʼi te moʼoni. Koia, neʼe au toe kole, ʼi te ʼosi ʼo tana papitema ke tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumalie pea ke liliu ki tana kolo ʼo faifakamafola ai. Kae ko Sehova neʼe ʼi ai tana tahi fakatuʼutuʼu pea neʼe lelei age ia.
Mole fualoa ki ai, neʼe au kamata leva te ako Tohi-Tapu ʼa he tagata neʼe higoa ko Fernando González. Neʼe maʼuli ʼi te kolo ko Algeciras, pea neʼe mole he Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi ai. Neʼe fai e Fernando kilometa ʼe 50 ke haʼu ʼo gaue ʼi Neiva. Neʼe ina teuteuʼi lelei tuʼumaʼu pe tana ako pea neʼe kamata kau atu aipe ki te ʼu fono. ʼI te ʼuluaki vahaʼa ʼo tana ako, neʼe ina fakamaʼopoʼopo te hahaʼi ʼo tana kolo ʼo ina fakaha age kia natou te ʼu meʼa ʼae neʼe ina ako.
Mo Fernando ʼi te 1993
Hili mahina ʼe ono ki tana ako, neʼe papitema leva ia Fernando ʼi Sanualio 1990. Neʼe liliu ʼo pionie katoa. ʼI te kua ʼi ai leva he Fakamoʼoni neʼe tupu ʼi Algeciras neʼe kua feala leva ke ʼave ki ai ni ʼu pionie makehe. Neʼe mole kei he tuʼania naʼa hoko he meʼa kia natou. Pea ʼi Fepualio 1992, neʼe fakatuʼu he kokelekasio ʼi te kolo ʼaia.
Neʼe gata pe koa te faifakamafola ʼa Fernando ʼi tana kolo totonu? Kailoa. ʼI tana ʼosi ʼohoana mo Olga, neʼe nā olo ʼo maʼuʼuli ʼi San Vicente del Caguán, neʼe heʼeki ʼi ai he Fakamoʼoni ʼi ai. Neʼe fakatuʼu ai leva he kokelekasio. ʼI te 2002, neʼe fakanofo ia Fernando ke taupau fakasiliko. Pea kei hoko atu pe ia ʼaho nei tana kau mo tona ʼohoana ki te gaue feoloʼaki.
Neʼe au ako mai ai, ka au faikole kia Sehova, ʼe maʼuhiga ke au fakaha lelei age te ʼu fihifihia ʼae ʼe hoko ʼi toma selevisi. ʼE fai e Sehova te ʼu meʼa ʼae ʼe mole feala ke tou fai. Pea ʼe moʼoni foki he ʼe ko tana taʼukai, kae mole ʼa tatou.—ʼE FOAKI MAI E SEHOVA “TE FAKAʼAMU MO TE MALOHI” MOʼO FAI TE ʼU GAUE
ʼI te 1990, neʼe ma kau ki te gaue fealuʼaki. Neʼe lahi te ʼu kokelekasio neʼe ma ʼaʼahi ʼi te kolo muʼa ʼae ko Bogota. Neʼe hage kia maua neʼe mole ma tau mo te pilivilesio ʼaia, he neʼe mole ma maʼu ni fealagia ke feafeaʼi. Pea neʼe mole ma mahani ʼi te maʼuʼuli ʼi he kolo lahi. Kae neʼe tokoni mai ia Sehova, ohage ko tona ui mai ia Filipe 2:13: “Ko te ʼAtua ʼi tona lotolelei ʼe ina fakamalohiʼi koutou, ʼo ina foaki atu kia koutou te fakaʼamu pea mo te malohi moʼo fakahoko ia meʼa fuli ʼae ʼe ina leleiʼia.”
Ki muli age, neʼe ma olo ʼo ʼaʼahi te ʼu kokelekasio ʼo te koga meʼa ʼae ko Medellín, ʼae neʼe au fakamatala atu ʼi te kamataʼaga. ʼI te koga meʼa ʼaia, neʼe kua mahani pe te hahaʼi mo te agamalohi. Koia neʼe mole kei natou matataku. Ohage la, ʼi te tahi ʼaho, neʼe au lolotoga fai te ako ʼa te tagata, pea neʼe fefanaʼaki te hahaʼi ʼo ovi ki te ʼapi ʼo taku ako. Neʼe au fia takoto ʼo nono ki lalo, kae neʼe mole pe la mataku taku ako. Neʼe hoko atu pe ia tana lau te palakalafe. Pea ʼi tana ʼosi lau, neʼe faifakalelei mai kae alu ia ki tuʼa. Hili ki ai ni kiʼi minuta, neʼe toe liliu mai mo te ʼu tamaliki liliki ʼe toko lua. Neʼe ina ui mai: “Fakalelei mai neʼe au alu muʼa ʼo kumi mai ʼaku kiʼi tamaliki.”
Kae neʼe hoko ni aluʼaga neʼe feala ke ma tuʼutamakiʼia ai. ʼI te tahi ʼaho, ʼi tamatou olo ʼo faifakamafola ʼi te ʼu ʼapi, neʼe lele mai toku ʼohoana kia au. Neʼe kua lau tetea. Neʼe ina ui mai neʼe faiga he tahi ke ina fanahi ia ia. Pea neʼe au mataku ʼosi. Ki muli age leva, neʼe ma iloʼi neʼe mole ko ia ʼae neʼe fia fanahi e te tagata, kae ko he tahi neʼe fakalaka ʼi ʼona tafa.
ʼAki te temi neʼe mole kei ma matataku ai leva. Neʼe ma lotomalohi ʼi tamā sisio ki te malohi ʼo te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼo te fenua ʼae neʼe hoko kia natou ni aluʼaga feia, neʼe kovi age la ia. Neʼe ma ui ai, kapau neʼe tokoni Sehova kia natou pea ʼe toe tokoni mai anai kia maua. Neʼe ma hoko atu pe tamā mulimuli ki te ʼu tokoni ʼa te ʼu tagata ʼafea, mo ma nofo tokakaga pea mo falala kia Sehova.
Ko ʼihi aluʼaga neʼe mole kovi leva ohage ko tamā manatu. Ohage la, neʼe au fai taku ʼaʼahi, pea neʼe au logo ki te ʼu fafine ʼe toko lua ʼe nā felaukoviʼaki ʼi tuʼa. Neʼe mole au fia alu au ʼo sio ki tanā ke ʼaia. Kae neʼe ui mai e taku ʼaʼahi ke au alu age ki tana fakaheketalaʼa. Pea neʼe au sio ai neʼe mole ko te ʼu fafine kae ko te ʼu manu lele ʼae ko te ʼu perroquets neʼe nā faʼifaʼitakiʼi te felaukoviʼaki ʼo tonā ʼu vahaʼa fale.
TE TAHI ʼU GAUE MO FIHIFIHIA FOʼOU
ʼI te 1997, neʼe hinoʼi au ke au faiako ʼi te Ako Ki Te Gaue Fakaminisitelio. b Neʼe au leleiʼia toku akoʼi ʼae ʼi te ʼu ako Fakatohi-tapu ʼa te kautahi kae neʼe mole pe he ʼaho neʼe au manatu ai ʼe foaki mai anai te pilivilesio ʼae ke au faiako.
Ki muli age, neʼe au taupau tisitilike. Pea ʼi
te fakagata leva ia te gaue ʼaia, neʼe au toe liliu ʼo taupau fakasiliko. Koia neʼe au fiafia he neʼe au faiako pea mo taupau fealuʼaki ia taʼu ʼe 30. ʼI taku fai te ʼu gaue ʼaia, neʼe lahi ai taku ʼu tapuakina. Kae neʼe mole faigafua tuʼumaʼu.Ka au tui papau ki he aluʼaga ʼe iloga ʼosi ʼi ʼaku palalau. Neʼe tokoni mai te faʼahi ʼaia ke au tauʼi ni fihifihia. Kae ʼi ʼihi temi, ka au faiga ke au fakatokatoka ʼihi aluʼaga ʼi te kokelekasio, ʼe malohi fau leva ʼaku palalau. Ohage la, neʼe au tokoni ki ʼihi ke natou fefakahaʼaki te ʼofa mo te lotomahino, kae neʼe fefeka fau ʼaku palalau. Neʼe mole ha ai te ʼofa mo te lotomahino.—Loma 7:21-23.
ʼI ʼihi temi ʼe au lotovaivai ʼuhi ko ʼoku vaivaiʼaga. (Loma 7:24) Neʼe au ui age pe la kia Sehova ʼi te tahi temi, ʼe lagi lelei age ke au tuku taku gaue misionea kae au toe liliu ki Finlande. ʼI te afiafi pe ʼaia neʼe au kau ki he fono. Pea ko te ʼu meʼa ʼae neʼe au logo ki ai neʼe fakalotomalohiʼi ai au ke au hoko atu taku selevisi pea mo tauʼi ʼoku vaivaiʼaga. ʼO aʼu mai kia ʼaho nei, ʼe kei malave kia au te faʼahiga tali mai ʼa Sehova ki taku faikole. Pea ʼe au toe fakamalo kia te ia tana lotolelei ʼae ʼo tokoni mai ke au tauʼi ʼoku vaivaiʼaga.
ʼE AU SIO KI TE KA HAʼU MO HE LOTOFALALA
Ko au mo Sirkka kua fualoa tamā kau ki te selevisi temi katoa. ʼE ma fakafetaʼi lahi ai kia Sehova ki te pilivilesio ʼaia. ʼE au toe fakafetaʼi lahi ʼi tana foaki mai hoku ʼohoana agalelei pea kei nofo agatonu pe ʼi ʼoku tafa.
Kua vave pe toku taʼu 70 pea tuku ai leva taku akoʼi te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼi te ʼu ako Fakatohi-tapu ʼo feia mo te gaue taupau fealuʼaki. Kae ʼe mole au lotomamahi. Kotea tona tupuʼaga? He ʼe au tui, ʼe ko Sehova ʼae ʼe fakakololiaʼi moka tou tali ʼaki he agavaivai ia te faʼahi ʼaia, pea ʼe tou fakavikiviki kia te ia koteʼuhi ʼe fonu ʼotatou loto ʼi te ʼofa mo te lotofakafetaʼi. (Mik. 6:8; Mko. 12:32-34) ʼE mole fakalogo ki he pilivilesio moka tou fia fakakololiaʼi ia Sehova.
Ka au manatuʼi te ʼu gaue ʼae neʼe foaki mai e Sehova, ʼe au iloʼi neʼe mole ʼuhi he ʼe au lelei age ʼi ʼihi atu peʼe au poto age ia natou. Kailoa ia. Kae neʼe ina foaki mai te ʼu gaue ʼaia ʼuhi ko tona ʼofa makehe. Neʼe ina tuku mai te ʼu pilivilesio ʼaia logo pe la ʼoku vaivaiʼaga. ʼE mahino kia au ʼe au lava fakahoko ʼaki pe tana tokoni mai. Koia, ʼe ha te malohi ʼo te ʼAtua moka au vaivai.—2 Ko. 12:9.
a Ko te fakamatala ʼo te maʼuli ʼo te tehina ko Raimo Kuokkanen ʼe maʼu ʼi Te Tule Leʼo (Fakafalani) ʼo te ʼaho 1 ʼo Apelili 2006, ko tona kupu tafito “Determinés à servir Jéhovah.”
b Kua fetogi te ako ʼaia ʼaki te Ako ʼo Te Kau Faifakamafola ʼo Te Puleʼaga.