“Tou Fakaha Totatou ʼOfa ʼAki . . . He ʼu Gaue Pea Mo Te Moʼoni”
“ ʼE mole tonu ke tou fakaha totatou ʼofa ʼaki pe he ʼu palalau, kaʼe ʼaki he ʼu gaue pea mo te moʼoni.”—1 SOANE 3:18.
KATIKO: 72, 124
1. Kotea te faʼahiga ʼofa ʼae ʼe lahi tokotahi, pea ʼe feafeaʼi anai hau fakamatala ia te ʼofa ʼaia? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
KO SEHOVA ʼe ko te Matapuna ʼo te ʼofa. (1 Soane 4:7) Ko te faʼahiga ʼofa ʼae ʼe lahi tokotahi, ʼe fakatafito ki he ʼu pelesepeto ʼe faitotonu. ʼI te Tohi-Tapu ʼe higoa te faʼahiga ʼofa ʼaia ʼi te lea Fakakeleka ko agapê. ʼE feala ke fakaʼuhiga ki he tahi ʼe ʼofa mamahi ki he tahi age. Pea ko te ʼofa ʼaia, ʼe mole gata ʼaki pe te ʼu meʼa ʼae ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto. Kaʼe ʼe tou fakaha ʼaki hatatou fai he ʼu gaue ʼe fua lelei ki ʼihi. Ko te ʼofa ʼe ina uga tatou ke tou fai he ʼu gaue lelei maʼa ʼihi. Pea ʼaki te faʼahiga ʼofa ʼaia ʼe tou maʼu ai, ia te fiafia mo he ʼuhiga moʼoni ʼo totatou maʼuli.
2, 3. Neʼe feafeaʼi te fakaha e Sehova ia tona ʼofa moʼoni ki te malamanei?
2 Neʼe ʼofa ia Sehova ki te tagata ʼi muʼa ʼo tana fakatupu ia Atama mo Eva. Neʼe ina teuteuʼi te kele ke tou maʼu ia meʼa fuli ʼe ʼaoga ki totatou maʼuli. Mole gata ai, he neʼe ina toe teuteuʼi foki te kele ko hotatou nofoʼaga ke tou maʼuʼuli fiafia ai. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe mole fai e Sehova maʼa ia, kaʼe maʼa tatou. ʼI te kua tokalelei leva ʼo totatou nofoʼaga, neʼe ina fakatupu te tagata mo
ina foaki ki ai te ʼamanaki ʼae ke maʼuli ʼi he palatiso ʼi te kele ʼo talu ai.3 Ki muli age, neʼe fakaha e Sehova ia tona ʼofa moʼoni ki te malamanei ʼi hona aluʼaga fakaofoofo. Logo la te agatuʼu ʼa Atama mo Eva, kaʼe neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke ina haofaki tonā hologa ʼaki te sakilifisio faitotogi ʼo tona ʼAlo. Koteʼuhi neʼe tui papau ia Sehova ʼe ʼoʼofa anai ʼihi ʼo tonā hologa kia te ia. (Senesi 3:15; 1 Soane 4:10) ʼI te temi ʼae neʼe fai ai e Sehova ia te fakapapau ʼo ʼuhiga mo te totogi, neʼe hage pe ia kia ia kua fakahoko te sakilifisio ʼaia. Pea ia taʼu ʼe 4 000 ki muli age, neʼe foaki ai leva e Sehova ia tona ʼAlo ʼulu tokotahi maʼa te malamanei katoa. (Soane 3:16) ʼE ko he toe lotofakafetaʼi ʼe tou logoʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼo Sehova.
ʼE tou fakaha anai totatou ʼofa tatau aipe pe ʼe faigataʼa
4. ʼE feafeaʼi hatatou iloʼi ʼe feala ki te hahaʼi agahala ke natou fakaha ia he ʼofa moʼoni?
4 ʼE feala koa ke tou fakaha ia te ʼofa moʼoni, tatau aipe pe ʼe tou agahala? ʼEi. Neʼe fakatupu tatou e Sehova ʼo mulimuli ki tona pāki, mo te fealagia ʼae ke tou faʼifaʼitakiʼi ia ia. ʼE mole faigafua tatatou fakaha tuʼumaʼu ia te ʼofa, kaʼe ʼe tou lava fai te faʼahi ʼaia. Neʼe fakaha e Apele ia tona ʼofa ki te ʼAtua ʼi te temi ʼae neʼe ina foaki ai kia te ia te ʼu meʼa lelei tukupau neʼe ina maʼu. (Senesi 4:3, 4) Neʼe fakaha e Noe ia tona ʼofa moʼoni ʼi tana fakamafola ia te logo ʼa te ʼAtua lolotoga te ʼu taʼu, logo la te mole fagono ʼa te hahaʼi ki ai. (2 Petelo 2:5) Pea ko Apalahamo, neʼe lahi ia tona ʼofa ki te ʼAtua he neʼe kua teuteu ia ke ina sakilifisioʼi tona foha ʼofaina ko Isaake. (Sakopo 2:21) Ohage pe ko te ʼu tagata agatonu ʼaia, ʼe tou fakaha anai totatou ʼofa tatau aipe pe ʼe faigataʼa.
KOTEA IA TE ʼOFA MOʼONI?
5. ʼE feafeaʼi hatatou lava fakaha ia te ʼofa moʼoni?
5 ʼE ui mai ʼi te Tohi-Tapu, ʼe tou fakaha ia te ʼofa moʼoni “ ʼaki he ʼu gaue pea mo te moʼoni,” kaʼe mole “ ʼaki pe he ʼu palalau.” (1 Soane 3:18) Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe mole feala hatatou fakaha te ʼofa ʼaki ʼatatou palalau? Kailoa. (1 Tesalonika 4:18) Ko tona fakaʼuhiga, ʼe mole tonu pe ke tou ui, “ ʼE au ʼofa ia koe.” Kaʼe ʼe tonu ke tou fakaha te ʼofa ʼaki he ʼu gaue. Ohage la, kapau ʼe ʼaoga ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane he meʼa kai peʼe ko he ʼu mutuʼi meʼa, ʼe mole tonu pe ke tou fai age he ʼu palalau agalelei kia natou. (Sakopo 2:15, 16) ʼO toe feia pe, ʼe mole tou faikole pe anai ke kaugā malie age ia te kau faifakamafola, kaʼe ʼe tou gaue malohi anai ʼi te faifakamafola. Koteʼuhi, ʼe tou ʼoʼofa kia Sehova pea mo ʼotatou tatau.—Mateo 9:38.
6, 7. (1) Kotea ia te ʼofa ʼae ʼe ‘mole malualoi’? (2) Tuku mai he ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼofa ʼae ʼe mole moʼoni.
6 Neʼe ui e te apositolo ko Soane ʼe tonu ke tou ʼoʼofa “ ʼaki he ʼu gaue pea mo te moʼoni.” Koia ʼae ʼe mole tonu ai ke “malualoi” totatou ʼofa. (Loma 12:9; 2 Kolonito 6:6) ʼI ʼihi temi, ʼe lagi ui e he tahi ʼe ina fakaha te ʼofa. Kaʼe ko he ʼofa moʼoni koa pea mo fakamalotoloto? Kotea ʼae ʼe ina uga ia ia ke ina fakaha ia tona ʼofa? ʼE mole ʼi ai he ʼofa feia, he ʼofa ʼe malualoi. Pea ko te ʼofa ʼae ʼe mole moʼoni, ʼe mole hona ʼuhiga.
7 Tou vakaʼi he ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼofa ʼae ʼe mole moʼoni. Ko te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Satana kia Eva ʼi te ʼoloto ʼo Eteni, neʼe hage ia Senesi 3:4, 5) ʼI te temi ʼae neʼe ʼafio hau ai ia Tavite, neʼe ʼi ai tona kaumeʼa ʼe higoa ko Asitofele. Kaʼe neʼe kakaʼi e Asitofele ia Tavite ke ina maʼu he ʼu lelei maʼa ia totonu. Neʼe ʼasi mai ʼi ʼana gaue, neʼe mole ko he kaumeʼa moʼoni. (2 Samuele 15:31) Ia ʼaho nei, ko te kau aposeta pea mo natou ʼae ʼe fakatupu maveuveu ʼi te kokelekasio, ʼe natou fakaʼaogaʼi “ni palalau fakaoloolo pea mo ni laupisi.” (Loma 16:17, 18) ʼE lagi natou lau ʼe natou tokakaga ki ʼihi, kaʼe ʼi tona fakahagatonu, ʼe natou manatu pe kia natou totonu.
neʼe ina loto ke maʼuli fiafia ia Eva. Kaʼe neʼe ha mai ʼi ʼana gaue neʼe mole loto ki ai. (8. Kotea te fehuʼi ʼae ʼe tonu ke tou fai?
8 Ko te ʼofa ʼae ʼe mole moʼoni ʼe fakaʼaogaʼi moʼo kakaʼi te hahaʼi pea ʼe ko he meʼa fakaufiufi. ʼE moʼoni, ʼe lagi feala ke tou kakaʼi te hahaʼi, kaʼe ʼe mole feala ke tou kakaʼi ia Sehova. Neʼe ui e Sesu, ko natou ʼae ʼe hage ko he kau malualoi, ʼe “fakatuʼā mamafa” anai natou. (Mateo 24:51) ʼE mole tou fia malualoi anai ʼi he temi, koteʼuhi ʼe tou tauhi kia Sehova. Koia ʼae ʼe tonu ai ke tou fai te fehuʼi ʼaeni: ‘ ʼE au maʼu koa te ʼofa moʼoni, peʼe au manatu pe kia au totonu mo aga fakakaka?’ Tou vakaʼi faʼahi ʼe hiva ʼe feala ai ke tou fakaha ia he ʼofa ʼe ‘mole malualoi.’
ʼE FEAFEAʼI HATATOU ʼOFA “ ʼAKI HE ʼU GAUE PEA MO TE MOʼONI”
9. Kotea ʼae ʼe ʼekenaki e te ʼofa moʼoni ke tou fai?
9 Tou fiafia ʼi te gaue tatau aipe pe ʼe mole tokagaʼi e he tahi. ʼE tonu ke tou lotolelei ʼo fai he ʼu gaue maʼa ʼihi ʼaki te agalelei mo te ʼofa, logo la ʼe mole iloʼi anai e he tahi. (Lau ia Mateo 6:1-4.) Kaʼe neʼe mole feia te faʼahiga manatu ʼa Ananiasi pea mo Safila. ʼI te temi ʼae neʼe nā foaki ai tanā meʼa ʼofa, neʼe nā loto ke iloʼi. Koia neʼe nā loi ai ʼo ʼuhiga mo te lahi ʼo te foʼi falā ʼae neʼe nā foaki, pea neʼe tauteaʼi naua ʼuhi ko tanā malualoi. (Gaue 5:1-10) Kaʼe kapau ʼe tou ʼoʼofa moʼoni ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane, ʼe tou fiafia anai ʼi te fai ʼo he ʼu gaue maʼa natou. Pea ka tou fai te faʼahi ʼaia, ʼe mole tou loto anai ke iloʼi e he tahi. ʼE feala ke tou taʼofi he ako mai te ʼu tehina ʼae ʼe tokoni ki te Kolesi Pule, ki te teuteuʼi ʼo te meʼa kai fakalaumalie. ʼE mole natou faiga ke tokagaʼi natou, pea ʼe mole natou fakaha ki he tahi te ʼu fakatuʼutuʼu gaue ʼae ʼe natou fai.
Tou fiafia ʼi te gaue tatau aipe pe ʼe mole tokagaʼi e he tahi
10. ʼE feafeaʼi hatatou fakamaʼuhigaʼi ʼihi?
10 Tou fakamaʼuhigaʼi ʼihi. (Lau ia Loma 12:10.) Neʼe fakaha e Sesu tana fakamaʼuhigaʼi ʼana apositolo ʼi tana fufulu ʼonatou vaʼe. (Soane 13:3-5, 12-15) ʼE tonu ke tou faiga malohi ke tou maʼu te agavaivai ohage ko Sesu pea ke tou fakamaʼuhigaʼi ʼihi. Neʼe hoki mahino lelei te kau apositolo pe koʼe neʼe fai e Sesu te faʼahi ʼaia ʼi tanatou maʼu ia te laumalie maʼoniʼoni. (Soane 13:7) ʼE tou fakamaʼuhigaʼi ʼihi moka ʼe mole tou manatu ʼe tou maʼuhiga age ia natou, he neʼe lelei age tatatou ako, peʼe tou koloaʼia age, peʼe tou maʼu he ʼu pilivilesio makehe. (Loma 12:3) ʼE mole tou maheheka anai moka vikiʼi he tahi e niʼihi. Kaʼe ʼe tou fakafiafia ki ai tatau aipe pe ʼe tou manatu ko tatou ʼae neʼe tonu ke vikiʼi.
11. He koʼe ʼe tonu ke tou fakamalotoloto moka tou vikiʼi he tahi?
11 Tou fakamalotoloto moka tou vikiʼi Efeso 4:29) Koia ʼe tou tokakaga anai ʼo fai he ʼu palalau ʼe fakamalotoloto, kaʼe ʼe mole tou laupisiʼi anai he tahi. ʼE mole tonu anai ke tou fai he ʼu palalau malualoi peʼe tou feholaʼaki ʼi totatou maʼua ʼae ke tou tokoniʼi he tahi. (Taaga Lea 29:5) ʼE mole tou malualoi anai ʼo tou vikiʼi he tahi pea ki muli age ʼe tou fatufatuʼi. Ko te apositolo ko Paulo neʼe ina maʼu ia te ʼofa moʼoni. ʼI te temi ʼae neʼe faitohi ai ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito, neʼe ina vikiʼi ia natou ʼo ʼuhiga mo ʼanatou gaue lelei. (1 Kolonito 11:2) Kaʼe ʼi te temi ʼae neʼe ʼaoga ai ke tokoniʼi natou, ʼaki he agalelei neʼe fakamahino lelei e Paulo ia tona tupuʼaga.—1 Kolonito 11:20-22.
he tahi. Tou kumi he ʼu faigamalie ke tou vikiʼi ai ʼihi. Pea ʼe tou iloʼi fuli ka tou vikiʼi niʼihi, ʼe tou fefakalotomalohiʼaki. (Moka faigataʼaʼia ʼotatou tehina mo tuagaʼane, ʼe tou fakaha totatou ʼofa mo tatatou tali kaiga ʼo tou tokoni kia natou(Vakaʼi te palakalafe 12)
12. ʼE feafeaʼi anai hatatou fakaha ia te ʼofa moʼoni moka tou tali kaiga?
12 Tou tali kaiga. ʼE fakatotonu mai e Sehova ke tou lotofoaki ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane. (Lau ia 1 Soane 3:17.) Kaʼe ʼe tonu ko he ʼu tupuʼaga ʼe lelei ʼae ʼe ina uga tatou ke tou fakaha te tali kaiga. ʼE feala ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: ‘ ʼE au fakaafe pe koa ki toku ʼapi ʼoku kaumeʼa lelei peʼe ko natou ʼae ʼe maʼuhiga kia au ʼi te kokelekasio? ʼE au fakaafe pe koa ia natou ʼae ʼe feala ke natou toe fakaliliu mai? Peʼe au lotofoaki koa ki te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼae ʼe mole matou feiloʼiʼaki lelei, peʼe ko natou ʼae ʼe mole feala ke natou toe liufaki mai?’ (Luka 14:12-14) Tou fakakaukauʼi age muʼa te aluʼaga ʼaeni: ʼE feafeaʼi moka ʼe ʼaoga he tokoni ki he tehina he neʼe mole fakapotopoto ʼana tonu? Peʼe feafeaʼi moka ʼe mole fakamalo mai he tahi neʼe tou fakaafe? ʼE ui fenei mai e Sehova: “Ke kotou fakaha te tali kaiga ia koutou, ʼo mole kotou meo.” (1 Petelo 4:9) Koia, kapau ʼe lelei te ʼu tupuʼaga ʼae ʼe ina uga ai tatou ke tou lotofoaki, ʼe tou fiafia anai.—Gaue 20:35.
13. (1) Ko te temi fea ʼae ʼe lagi ʼaoga ai ke lahi age tatatou faʼa kataki? (2) Kotea ʼae ʼe feala ke tou fai moʼo tokoni kia natou ʼae ʼe vaivai?
13 Tou tokoni kia natou ʼae ʼe vaivai. ʼAki te fakatotonu Fakatohi-tapu ʼae ke tou “tokoni ki te kau vaivai, pea mo [tou] kataki fualoa ki te hahaʼi fuli,” ʼe feala ai ke tou iloʼi pe ʼe moʼoni totatou ʼofa. (1 Tesalonika 5:14) Tokolahi te ʼu tehina neʼe natou vaivai, kaʼe ki muli age neʼe natou liliu ʼo malolohi ʼi te tui. Kaʼe ko ʼihi ʼe kei ʼaoga ke tou tokoni age kia natou ʼaki te ʼofa pea ke toe lahi age tatatou faʼa kataki kia natou. ʼE feafeaʼi hatatou tokoni kia natou ʼaia? ʼE tou fakaʼaogaʼi anai te Tohi-Tapu moʼo fakalotomalohiʼi ia natou. ʼE tou fakaafe anai natou ke tou faifakamafola fakatahi. Peʼe feala pe ke tou toʼo he temi ke tou fakalogo kia natou. Pea tahi, ʼe mole tonu pe ke tou manatu ko ʼotatou tehina mo tuagaʼane ʼe natou malolohi peʼe natou vaivai. Kaʼe ʼe tonu ke mahino kia tatou, ʼe tou maʼu fuli ʼotatou kalitate pea mo ʼotatou vaivaiʼaga. Maʼia pe la mo te apositolo ko Paulo, neʼe mahino ki ʼona vaivaiʼaga. (2 Kolonito 12:9, 10) Koia ʼe ʼaoga kia tatou fuli ke tou fetokoniʼaki pea mo tou fefakalotomalohiʼaki.
14. Kotea ʼae ʼe tonu ke tou lotolelei ʼo fai moʼo taupau te tokalelei mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane?
14 Tou kumi ia te tokalelei. Ko te maʼuli tokalelei mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane, ʼe maʼuhiga ʼaupito. Tatau aipe pe neʼe mahino hala ʼihi mo agakovi mai, kaʼe ʼe tou faiga malohi anai ʼo kumi ia te tokalelei. (Lau ia Loma 12:17, 18.) Kapau ʼe lotomamahi he tahi ʼuhi ko tatou, ʼe lelei ke tou olo ʼo faifakalelei ki ai. Kaʼe ʼe tonu ke tou fakamalotoloto. Ohage la, ʼe mole tou ui fenei anai: “ ʼE au fakalelei atu, kaʼe neʼe mole au ui leva ʼe ke manatu feia anai.” Kaʼe ʼe lelei age ke tou fakaha tatatou lakahala mo tou ui fenei: “ ʼE au fakalelei atu, he neʼe au fakamamahiʼi koe ʼaki ʼaku palalau.” Pea ko te tokalelei ʼe maʼuhiga tafito ʼi te maʼuli fakataumatuʼa. ʼE mole tonu anai ke malualoi he taumatuʼa ia muʼa ʼo te kaugā malie ʼo nā fakaha ʼe nā feʼofaʼaki, kaʼe ʼi tonā ʼapi, ʼe mole nā feguʼaki, peʼe nā fepalalaukoviʼaki, peʼe nā fetaʼaki.
15. ʼE feafeaʼi hatatou fakaha ʼe tou lotofakamolemole moʼoni?
15 Tou lotofakamolemole. Kapau ʼe fakalotomamahiʼi tatou e he tahi, tou lotofakamolemole ʼo mole tou taupau he loto ita ki ai. Pea tatau aipe pe neʼe mole mahino ki te meʼa ʼae neʼe ina fai mai, kaʼe tou fakamolemole ki ai. ʼE tou lotofakamolemole anai ʼo tou ‘fekatakiʼaki ʼi te ʼofa, mo tou maʼuʼuli ʼi te tokalelei, ʼo tou faiga moʼoni ke tou taupau te logo tahi ʼae ʼe tou maʼu mai te laumalie maʼoniʼoni.’ (Efeso 4:2, 3) Ke feala hatatou fakamolemole moʼoni ki he tahi, ʼe tonu ke tou galoʼi te meʼa ʼae neʼe ina fai mai. He ʼe ko ia ʼae ʼe ʼofa, ʼe “mole ina manatuʼi te kovi ʼae neʼe fai age kia ia.” (1 Kolonito 13:4, 5) Kapau ʼe tou taupau totatou ita ki he tahi, ʼe feala ia ke fakatupu kovi ki ʼatatou felogoʼi mo Sehova mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane. (Mateo 6:14, 15) Kaʼe kapau ʼe tou faikole maʼa ia ʼae neʼe ina fakamamahiʼi tatou, ʼe tou fakaha ia te fakamalotoloto ʼo tatatou lotofakamolemole.—Luka 6:27, 28.
16. Kotea ʼae ʼe tonu ke tou logoʼi ʼo ʼuhiga mo ʼotatou pilivilesio ʼi te tauhi ʼae kia Sehova?
16 Tou kumi te meʼa ʼae ʼe lelei maʼa ʼihi. Kapau ʼe tou maʼu pilivilesio ʼi te tauhi ʼae kia Sehova, ʼe ko he faigamalie ʼaia ke tou fakaha ʼe moʼoni totatou ʼofa ʼo tou “kumi te meʼa ʼae ʼe lelei ki . . . [ʼihi], kaʼe mole ko te meʼa ʼae ʼe lelei kia tatou.” (1 Kolonito 10:24) Ohage la, ko natou ʼae ʼe ʼuluaki hu ki te ʼu fale fakatahi lalahi ʼe ko te ʼu tehina tali kaiga. Pea ʼe feala pe ke natou taʼofi te ʼu hekaʼaga ʼae ʼe lelei maʼa natou mo ʼonatou famili. Kaʼe tokolahi ʼi te ʼu tehina tali kaiga ʼaia, ʼe mole natou kumi te meʼa ʼae ʼe lelei kia natou. Koia, ʼe natou fakaha ai ia te ʼofa moʼoni. ʼE ke faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi anai ia natou?
17. Kapau ʼe agahala mamafa ia he Kilisitiano, kotea ʼe uga anai ia ia e te ʼofa moʼoni ke ina fai?
17 Tou fakaha pea mo tou fakagata ia te faifakafufu ʼo te agahala. Ko ʼihi Kilisitiano neʼe natou faigaʼi ke fufu he agahala mamafa neʼe natou fai. ʼE lagi natou ufiufi peʼe mole natou loto ke lotovaivai ai ʼihi. (Taaga Lea 28:13) Kaʼe ko ʼae ʼe ina fufu tana agahala, ʼe mole ʼofa ia, koteʼuhi ʼe fakatupu kovi kia ia totonu pea mo ʼihi. ʼO feafeaʼi? ʼE feala ke fakagata e Sehova ia tana tapuakinaʼi te kokelekasio ʼaki tona laumalie maʼoniʼoni. Pea ʼe toe feala foki ke puli te tokalelei ʼi te kokelekasio. (Efeso 4:30) Koia, kapau ʼe agahala mamafa ia he Kilisitiano, ʼe uga anai ia ia e te ʼofa moʼoni ke alu ʼo fakaha pea mo kumi tokoni ki te kau tagata ʼafeā.—Sakopo 5:14, 15.
18. He koʼe ʼe maʼuhiga ia te ʼofa moʼoni?
18 Ko te ʼofa ʼe ko te kalitate ʼae ʼe lahi tokotahi. (1 Kolonito 13:13) ʼE tokoni te kalitate ʼaia ki te hahaʼi ke natou iloʼi ia te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Sesu, pea ke natou iloʼi pe ʼe ko ai ʼae ʼe natou faʼifaʼitakiʼi lelei ia Sehova, te Matapuna ʼo te ʼofa. (Efeso 5:1, 2) Neʼe ui e te apositolo ko Paulo, kapau neʼe mole ina maʼu te ʼofa, neʼe mole hona ʼaoga. (1 Kolonito 13:2) ʼOfa pe ke tou fakaha e tatou fuli ia totatou ʼofa ʼo mole “ ʼaki pe he ʼu palalau” kaʼe “ ʼaki he ʼu gaue pea mo te moʼoni.”